Sutra, 17. veljače 2026., Muzej Slavonije navršava 149 godina djelovanja. Utemeljen je na inicijativu mladog Osječanina Franje Sedlakovića, koju je poslao Slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku 17. siječnja 1877.

U zapisniku s te sjednice stoji: Podnesak g. Franje Sedlakovića drvarskog trgovca u Osieku, kojim u oduševljenju želje vidjeti u svomu rodnom gradu utemeljen, ma u svom početku i neznatan zavod, u kojem bi se starodrevnosti i znamenitost zemlje svakomu na pouku i uvid pristupačnim učinile, nudi gradu svoju zbirku starih novacah sastojeću po prilici iz 2200 komadah novacah i medaljah sa niekoliko numizmatičkih djelah, nemanje i svoju zbirku starog oružja na poklon pod tim uvjetom, da se te zbirke u gradskom utemeljiti se imajućem muzeumu za opći uvid pohrane i da nijedan komad od tih zbirkah izmienjen, prodan ili dalje poklonjen biti nesmije. Primajući ove poklonjene zbirke starih novacah, medaljah i starog oružja sa dotičnim numizmatičkim djelima uz navedene uvjete i određujući, da se one temeljem gradskog muzeuma smatrati imadu, glavna skupština zaključuje g. darovatelju na tom poklonu zahvaliti se a zatim izašilje odbor sastojeći iz g. g. gradskih zastupnikah Antuna Rukavine, Mate Grškovića, Franje Knttla i Dragutina Bartolovića i gradskog satnika g. Petra Modestia, koji će shodan priedlog glede smieštaja upitnih poklonjenih zbirkah skupštini podnieti.

Fotografija osječkog fotografa Juliusa Exnera

ZBIRKA MUZEJA SLAVONIJE

Dana 17. veljače Sedlakovićev je prijedlog prihvaćen na sjednici Gradskog zastupstva, pri čemu je predloženo da se Muzej, dok ne budu u novoj gimnazijskoj zgradi priređene prostorije, smjesti u gradsku vijećnicu, u sobu u kojoj se održavaju odborske sjednice, jer ima dovoljno svjetla i prostora tako da se i nadalje u njoj mogu odvijati sjednice. Nadzor i uređenje Muzeja planiralo se povjeriti nekom od profesora Velike ili Realne gimnazije, koji za to bude imao volje. Službeni naziv muzeja bio je “Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osieka – Museum der Königlichen Freistadt Essek”, a odmah po osnutku naručene su dvije vitrine za izlaganje darovanih muzejskih predmeta, čija je izrada bila povjerena osječkoj tvrtki “Samuel Bachrach”.

Za prvog kustosa i voditelja Muzeja bio je 23. travnja 1878. postavljen profesor klasične filologije na Velikoj gimnaziji Andrija Kodrić. Nakon Kodrićeve smrti za kustosa je bio postavljen profesor slavistike Ferdo Müller, koji se 1893. preselio u Zagreb, a brigu o muzeju preuzeo je profesor klasične filologije Vjekoslav Celestin, koji je paralelno s radom na Gimnaziji vodio muzej do smrti 1936., kada upravljanje muzejom preuzima dr. Franjo Buntak. Nakon njegova prelaska u Zagreb vodstvo muzeja preuzima povjesničar, dr. Josip Bösendorfer, a nakon njega, 1949., dr. Danica Pinterović.

U Zbirci fotografija Muzeja Slavonije čuva se fotografija osječkog fotografa Juliusa Exnera snimljena 1877. godine koja prikazuje Gradsku vijećnicu u kojoj je već bila izložena građa novoutemeljenog muzeja. Danas je, 149 godina nakon inicijative Franje Sedlakovića za osnutak osječkog Gradskog muzeja, Muzej Slavonije, s četvrt milijuna inventiranih predmeta, jedan od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj, a od 1994. godine ima status nacionalnog muzeja.