U Markovićevoj i sad zrači ljepotom baroka i rokokoa

Obitelj Tumir, koja živi na katu, svaki Božić okiti pročelje mnoštvom bijelih lampica

26.1.2026.

U nekadašnjoj se Poštanskoj, a današnjoj Ulici dr. Franje Markovića, nalazi široka jednokatna ugrađena barokna kuća Josipa Hazingera. Josip Hazinger u njezin je posjed došao ženidbom, a zatim je srušio staru kuću i na njezinu mjestu sagradio ovu koja i danas zrači ljepotom baroka i rokokoa. Prema svemu sudeći, s obzirom na to da je po struci bio graditelj, možemo pretpostaviti da je izgradnju kuće izveo sam.

Kuća Hazinger u Tvrđi Grgur VremeplovacOsijek, 24. siječnja 2026.Snimio: Grgur Marko Ivanković
GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

Hazinger je u Osijeku očito uživao veliki ugled jer je, među ostalim, od 1774. do 1778. godine bio gradonačelnik osječke Tvrđe, u vrijeme dok Osijek još nije bio jedinstveni grad. Prema zapisima iz najstarije gruntovne knjige Tvrđe, saznajemo da je Hazinger staru kuću stekao ženidbom te da je podigao novu kuću čija je vrijednost tada bila 3000 forinti. Plac kuće prema ulici graničio je s kućama obitelji Antuna Webera i Mihaela Summe, a dvorištem sa stajom baruna Pejačevića i vojnom ljekarnom. Nakon Hazingera vlasnik kuće postao je Johann Georg Plank, a nakon njega, od 1798. do 1809. godine, vlasnikom je bio Leopold Eisenbart. Polovinom 19. stoljeća kao vlasnica kuće navedena je, 1863. godine, udovica Ana Szabó, 1874. je kao vlasnik upisan Ladislav Piller, te krajem 19. stoljeća njegova udovica Kata Piller, rođena Forster, koja se kao vlasnica kuće vodi i 1911. godine.

Kuća je imala osam soba, tri kuhinje i pet nusprostorija organiziranih unutar četverosobnog i dva dvosobna stana. Godine 1934. u kući su stanovali privatni činovnik Franjo Horvat, umirovljenica Emilija Kovačević, učiteljica Zlata Kovačević, poštanska dnevničarka Terezija Mesarović, činovnik Marko Šarić, tkalja Anica Wagner i vojna apotekarica Polina Zeltman. Do prije šezdesetak godina vlasnica je kuće bila Marta Vučevac, od koje je veći dio kuće kupio osječki stolar Josip Marković, a preostali dio obitelj Salinger, čiji je pak dio kupila Eva Nikolić, a od nje obitelj Tumir. Danas obitelj Tumir živi na katu kuće u djelomično naslijeđenom, a djelomično otkupljenom stanu. U bogatom obiteljskom naslijeđu osim namještaja i umjetnina nalazi se i stara obiteljska biblioteka Markovićevih pohranjena u prekrasno izrezbarenom golemom ormaru za knjige koji je dio crnog Herrenzimera.

Pročelje kuće Hazinger široko je devet prozorskih osi. U prizemlju su svi prozori ugrađeni u kamene okvire, kao i dućanski ulaz u krajnjem lijevom dijelu pročelja, a u kuću se ulazi kroz široki kolni ulaz koji zatvaraju masivne drvene vratnice. Parapeti prozora na katu ukrašeni su rokoko kartušama na kojima se izmjenjuju prazne kartuše i kartuše s dvije vrste reljefa. Ovo prekrasno pročelje obitelj Tumir svaki Božić okiti mnoštvom bijelih lampica, čime osobno pridonese ugođaju najljepšeg blagdana u najstarijem dijelu našega grada. 

U SALONU I SLIKA ADOLFA WALDINGERA

Na jednom je od zidova salona obitelji Josipa Markovića nekoć, uz brojne reljefe Roberta Frangeša Mihanovića, litografiju bana Josipa Jelačića Bužimskog i brojnih drugih umjetnina, stajala i slika slavnog osječkog slikara Adolfa Waldingera, koja se danas čuva u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku.