Vrijeme došašća polako se primiče svome vrhuncu, rođenju Kristovu, Božiću, jednom od dva najznačajnija, najveća i najdraža kršćanska blagdana. U tom nestrpljivom iščekivanju Kristova rođenja, koje se počelo obilježavati u petom stoljeću, a u šestom je stoljeću, odlukom pape Grgura Velikog, vrijeme došašća skraćeno na četiri tjedna, prigodom čega se valjalo odreći jedenja mesa i mliječnih proizvoda te se suzdržavati od velikh slavlja i gozbi.

Jaslice sestre Samuele

GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

U početku slavljenje došašća bilo je vrijeme radosti i ushićenja pripreme za Božić, a tijekom vremena tom su se iščekivanju pridodali i pokornički sadržaji. Jedan od simbola došašća je vijenac, koji je još od antičkog vremena simbol pobjede. Prvi adventski vijenac na svijetu nastao je 1838. u Hamburgu, gdje su se od 1851. godine vijencu sa svjećicama počele dodavati grančice zimzelena, simbola besmrtnosti, koje su se zatim počele plesti u vijenac, a krajom 19. stoljeća uvriježilo se na vijenac stavljati samo četiri svijeće, za četiri nedjelje došašća, ili adventa. Vrhunac došašća, Kristovo rođenje, također ima dugu tradiciju prikazivanja u obliku jaslica. Božićne jaslice scenski su, često uspješni umjetnički, prikazi Isusova rođenja, koje se spominje u Evanđeljima po Mateju i Luki. Jaslice se sastoje od pomičnih ili nepomičih figurica Krista u jaslicama, Djevice Marije, koja kleči, svetog Josipa, koji najčešće stoji iznad Marije i Isusa, te štalice, a često i okolnog pejzaža. Osim tih glavnih likova u kompoziciji su jaslica često i figurice vola, ovaca i magarca, pastira te sveta tri kralja, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Jaslice se u kućama postavljaju ispod bora, a njima se ukrašavaju i crkve te javni trgovi i ulice. Prve jaslice s figuricama potječu iz 13. stoljeća, kada su, 1252. godine, postavljene u samostanu Füssen, u Bavarskoj, a najstarije jaslice u Hrvatskoj nalaze se u franjevačkom samostanu na otočiću Košljunu. Osječke crkve u vrijeme Božića imaju izložene jaslice, a mnogi od nas ih imamo postavljene ispod božićnog drvca, da nas što zornije podsjećaju na Kristovo rođenje.

Ove godine u Muzeju Slavonije, u suradnji s Hrvatskom kućom Materina priča, postavljene su jaslice, s figurama u gotovo prirodnoj veličini, koje je izradila časna sestra Samuela Premužić, koja je od 1972. godine članica Družbe sestara naše Gospe. Časna sestra Samuela rođena je 5. prosinca 1950. u selu Velimirovcu, kod Našica, gdje je od djetinjstva bila u doticaju s prirodom, raznim životinjama i raznovrsnim prirodnim materijalima, što ju je zasigurno motiviralo u njezinu kasnijem umjetničkom stvaralaštvu. Jaslice sestre Samuele u Muzeju Slavonije možete vidjeti do blagdana Sveta tri kralja.