Ponovno jašem Zeničko-dobojskim kantonom. Krdo čine znatiželjni novinari iz regije koje je prilično teško fascinirati, a prva nam je destinacija bila varoš Visoki. Tko još nije čuo za tamošnju Bosansku dolinu piramida kao kompleks brda, podzemnih tunela i arheološki park koje je poduzetnik i entuzijast Semir Osmanagić 2005. proglasio sustavom “bosanskih piramida” (Sunce, Mjesec, Zmaj, Zemlja, Ljubav) i tako napravio turistički boom cijeloga kraja?

Noletova podrška

Slijevaju se tu tisuće turista u potrazi za nečim sličnim egipatskim piramidama, ali to obično ne pronalaze, pa traže svašta kako bi pronašli nešto! Turistički se kompleks nalazi u okolici Visokog, tridesetak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva i uključuje brdo Visočicu (piramida Sunca) te druga obližnja brda uz mrežu tunela Ravne kojima sam i sam hodio uz pratnju vodiča i s kacigom na glavi. Tuneli su divno održavani, iako su u njima neki osjetili neko magično strujanje tijelom, nisam osjetio ništa takvo, pa ne mogu svjedočiti čudesima. Na lokalitetu djeluje fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, a baš oni organiziraju arheološke kampove, ture i turističke posjete tijekom cijele godine.

Piramide u Visokom

S. KADIĆ

Dočekao nas je Semir Osmanagić te pokazao uređeni lokalitet i pojasnio suradnju s Novakom Đokovićem, koja uključuje njegovu podršku parku Ravne i pomoć pri izgradnji teniskog kompleksa s više terena i tribina zamišljenog kao regionalni centar za pripreme tenisača. Nekoliko je puta Đoković spominjao da mu godi boravak uz piramide zbog specifične energije i prirodnog okruženja. Većina geologa i arheologa smatra da su ta brda prirodne geološke formacije koje su ljudi samo djelomično oblikovali i koristili, pa je teorija bosanskih piramida u akademskoj literaturi uglavnom opisana kao “pseudoarheologija”, a S. Osmanagić tvrdi suprotno, tj. da se radi o starim umjetno građenim piramidama od betonskih blokova te ističe različita geofizička mjerenja i analize materijala kao podršku toj tezi. Bilo kako bilo, piramide su postale zlatna koka turizma Bosne i Hercegovine, a posjetitelji mogu “osjetiti” energijski, duhovni i alternativni aspekt lokaliteta (baš ono što turistima s Balkana najviše treba), dok se znanost ipak fokusira na geologiju, srednjovjekovni grad Visoki i realno potvrđene arheološke nalaze. Generalno, vrijedi posjetiti tunele i diviti se prirodi te osluhnuti puls, možda baš vi osjetite nešto duhovno i doživite preobrazbu uz cijenu ulaznice od 20 konvertibilnih maraka (deset eura) za strance i upola manje za državljane BiH.

Dusper kuća

Fascinirao me je kraljevski grad Bobovac, srednjovjekovna tvrđava i nekadašnje sjedište bosanskih kraljeva, smješten u brdovitom području između Vareša i Kraljeve Sutjeske. Nastao je u 14. stoljeću kao utvrđeni kraljevski grad u kojem se čuvala kruna i druge insignije bosanskih vladara povezanih s likom kraljice Katarine i Tvrtka I. Prekrasna je i Kraljeva Sutjeska, pitoreskno naselje 12 kilometara jugoistočno od Kaknja, a koja je s Bobovcem činila sjedište bosanskih kraljeva iz dinastije Kotromanića. Ulogu duhovnog centra ima franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja, a posjetiti se može i Dusper kuća - najstarija tradicionalna kuća u srednjoj Bosni te džamija. Kako smo od silnog meraka već bili umorni, konak smo potražili u restoranu Mlin, ali prije toga smo kušali tradicionalnu specijalitete uz brojne sevdalinke koje su nam razgalile dušu i pripremile nas za sljedeći dan u Tešnju, u kojem nismo dočekali da zora svane, već da se dan uz baklavu i kavu – smrkne! Maglajski hotel President&SPA bio nam je novo utočište, a onda smo puni dojmova “odjahali” svojim kućama. Zeničko-dobojski kanton bilo je jedno novo iskustvo koje ću dugo pamtiti. Svako putovanje ostavi trag…