Županijska palača: Jedna od najvećih klasicističkih palača u Hrvatskoj
Gradnja najveće županijske palače u Hrvatskoj počela je 1834., a dovršena je 1846. godine
Na početku zapadne strane Županijske ulice nalazi se monumentalna samostojeća jednokatna palača Virovitičke županije po kojoj je Volovska ulica dobila ime Županijska ulica. Izgradnjom županijske palače Gornji grad postao je sredinom 19. stoljeća neupitni regionalni politički centar, a ukinućem vojne funkcije Tvrđe pred kraj 19. stoljeća i glavno središte grada Osijeka.
Županijska palača jedna je od najvećih klasicističkih palača u Hrvatskoj i najveća županijska palača u našoj zemlji. Izgradnja je palače počela 1834., a dovršena je 1846. godine. Na arhitektonskom natječaju za projektiranje palače pobijedio je peštanski arhitekt József Hild, član ugledne peštanske graditeljske obitelji i dvorski arhitekt jedne od najznačajnijih mađarskih plemićkih obitelji Eszterházy. Županijska palača izduženog je pravokutnog tlocrta s tri istaknuta rizalita od koji je središnji znatno istaknut i za jednu etažu nadvisuje cijelu zgradu. Krajnji bočni rizaliti širine su po četiri prozorske osi, a od njih do središnjeg rizalita niže se po jedanaest prozora sa svake strane. Središnji rizalit ima pet prozorskih osi i proteže se u visini tri etaže, od kojih je donja rastvorena prolazom, a u gornjem se proteže šest polustupova s korintskim kapitelima koji nose nazubljeni vijenac. Ovo simetrično ulično pročelje ima ukupno 35 prozorskih osi. U unutrašnjosti se nalazi monumentalno predvorje sa širokim hodnicima okrenutima dvorištu, a radne i svečane prostorije orijentirane su prema ulici i sve imaju pretprostore. Svečana se dvorana za sjednice visinom proteže kroz dvije etaže i u gornjem dijelu ima široku galeriju. Unutrašnjost je dvorane raskošno ukrašena i nedavno pomno restaurirana.
Na sredini pročelja Društvo hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku podignulo je 1929. godine spomen-ploču biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, koji je od 5. siječnja 1861. do 28. travnja 1862., uz biskupsku, obnašao i dužnost velikog župana Virovitičke županije. Reljef s likom biskupa Strossmayera djelo je osječkog kipara Mihajla Živića, a tekst na ploči glasi: "DR. JOSIP JURAJ/STROSSMAYER/DOBROTVOR I PROMICATELJ/HRVATSKE PROSVJETE KOJI JE/ČITAVOGA ŽIVOTA USTRAJNO PRO-/VODIO SVOJE GESLO: SVE ZA VJE-/RU I ZA DOMOVINU/RODIO SE 4. II. 1815. U OSIJEKU/UMRO 8. IV. 1905. U ĐAKOVU/TROŠKOM NARODA/KLUB HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA I/UMJETNIKA U OSIJEKU POVODOM/PROSLAVE DVADESET GODIŠNJICE/SVOJEGA OPSTANKA/MCMXXIX".
Izgradnja županijske palače počela je za vrijeme župana Franje Szegedyja de Mezö Szeget i gradonačelnika Josipa Poszonyija, a dovršena za vrijeme župana Josipa Šiškovića de Almas et Gödre i gradonačelnika Aloisa Schmidta. U toj su palači župani bili i Petar grof Pejačević Virovitički, biskup Josip Juraj Strossmayer, Ladislav pl. Delimanić, Miroslav Kraljević, Mirko Kršnjavi, dr. Teodor grof Pejačević Virovitički, Levin pl. Čavrak-Letovanički, barun Vladimir Rajačić, Franjo Kukuljević-Sakcinski i barun Ivan Adamović Čepinski.