Osijek posljednjih nekoliko godina postaje značajna prometna kapija istočne Hrvatske. Iz slavonske je metropole sada još lakše otići (što su mnogi i učinili zbog ekonomske situacije), ali i doći! Sve je više putnika namjernika i turista koji dolaze jer obožavaju Slavoniju, ne samo u doba nacionalnog festivala HeadOnEast, kada dosta gostiju dođe jer je sve besplatno i jer su pozvani vidjeti kako mi ovdje uspješno vodimo županijski turizam, a i dnevnice dobro dođu.

Povezanost

Četvrti je to najveći hrvatski grad i središte istočne Hrvatske, u 2025. godini potvrđuje svoje značenje kao prometno središte jugoistočne Europe zahvaljujući dobro razvijenoj mreži autobusnih i željezničkih veza prema susjednim državama. Putnicima iz Osijeka dostupne su brojne autobusne međunarodne linije (Flixbus, Arriva…) koje olakšavaju putovanja u Srbiju, Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku i šire. Autobusni kolodvor odnedavno ima i trgovinu mješovite robe, pa je malo živnuo, a pohvalno je da, za razliku od željezničkog kolodvora, ima i bankomat, a žalosno da filozofski naplaćuju toalete.

SLOBODAN KADIĆ

Željeznička povezanost Osijeka dodatno je ojačana 2018. ponovnim uspostavljanjem linije prema Pečuhu, u Mađarskoj, preko Belog Manastira, čime se putnicima osigurava direktan pristup mađarskoj željezničkoj mreži i glavnom gradu Budimpešti. Zgrada željezničkog kolodvora doista je prekrasno obnovljena, ima čak i aparat za kavu na kovanice (kao na nekoj stanici u središnjoj Bugarskoj i kao da svi nosimo teške eurokovanice u džepovima) i uglavnom neispravni kartomat koji možda još uvijek radi s kunama, a minus je što zgrada nema nikakve kontrole i nadgledanja, tako da putničku čekaonicu i sanitarni čvor često okupiraju beskućnici koji su na svoju radost tu našli svoje utočište, a na žalost ostalih putnika koji očekuju ugodne i mirisne prostore (a ne sadašnji Chanel i Dior koji uništavaju nosnu sluznicu) kako bi tamo na miru čekali svoje vlakove. S vremena na vrijeme skokne tu i pokoji kreativni narkoman pitati je l’ putnici imaju euro viška, ali ih baš nema puno jer je u blizini zgrada policije, a na policiju su tradicionalno alergični. Sličan su problem Mađari imali na najpoznatijem budimpeštanskom željezničkom kolodvoru Keleti, na kojem se u putničku čekaonicu u noćnim satima nije moglo ući od desetaka putnika bez karte! Uredovala je policija i ostale službe i sada je čekaonica kolodvora Keleti donekle u normalnom redu, mirisna i prozračna! Osim spomenutog bankomata, nedostaje i kiosk ili nekakva trgovinica, ali sve to kada bude više putnika, vjerojatno Hrvatske željeznice misle i na to, kao i na sve ostalo.

Nema karticom

Nedavno sam u Osijeku putovao tramvajem i bila je nedjelja. Početna je stanica bila ona pokraj Autobusnog kolodvora. Kada sam ušao u tramvaj, očima sam tražio aparat za kupnju karata koji bi trebao dotaknuti svojom beskontaktnom kreditnom karticom i bezbolno kupiti kartu! Vozač mi je rekao da to ne postoji, baš kao što više ne radi ni davna aplikacija koju sam nekada koristio i na kojoj mi je još ostala jedna neiskorištena osječka karta! Suma sumarum, doživio sam šok i platio kešom. GPP-om putujem rijetko, eto, gotovo nikad, ali mogu si zamisliti stranca koji na osječki pločnik kroči nedjeljom i nigdje kartu ne može platiti karticom već samo lokalnom valutom koje još nema. Da, ne morate me ispravljati, znam da se karte mogu kupiti na kioscima, ali kiosci ne radi non-stop. Osijek ima prekrasne tramvaje i mladog gradonačelnika, otvaraju se nove linije, ali malo treba proputovati planetom i modernizirati se!

Pokažimo da se iz Osijeka može lakše u svijet. Za početak - i tramvajem! Beep! n