Ovoga se tjedna, 1. listopada, obilježava Europski dan filantropije i zakladništva, a Osječani se već niz godina, zahvaljujući Zakladi Slagalica, podsjećaju velikih osječkih filantropa iz prošlosti i potiču na ulaganja koja pridonose razvoju potencijala zajednice. Filantropskim šetnjama gradom evociraju se uspomene na život i filantropsko djelovanje naših prethodnika, od izložbi koje na panoima na gradskim trgovima, parkovima i ulicama pričaju priču o ljudima velika srca i mudrih odluka do radionica za djecu i mlade na kojima se primjerenim sadržajima promiče ta tema.

I ove će se godine u organizaciji Zaklade Slagalica održati, sada već tradicionalna, filantropska šetnja gradom Osijekom, no ovaj put u Domu za starije osobe, kako bi se i našim teško pokretnim i starijim sugrađanima približila ta tema, pod njihovim krovom. Danas ćemo čitateljima Glasa Slavonije skrenuti pozornost, u udobnosti njihovih domova, kavana i radnih mjesta, na filantropske zakladničke geste naših predaka. Široj su javnosti najpoznatiji osječki zakladnici Huttler, Monsperger i Kohlhofer te Adela Deszathy, a jedan je od najvećih i najpoznatijih svakako bio i Osječanin Josip Juraj Strossmayer.

Josip Juraj Strossmayer

On je kroz svoj mandat biskupa Đakovačko-bosanske i Srijemske biskupije, koji je trajao punih 55 godina, namro hrvatskom narodu i katolicima, ali i vjernicima drugih konfesija, mnoge znanstvene, kulturne, obrazovne i vjerske ustanove i zgrade za njihovo što kvalitetnije djelovanje. Jedna je od takvih Strossmayerovih zaklada bila ona iz 1861. godine, koju je, tada i na funkciji velikog župana Virovitičke županije, čije je sjedište bilo u Osijeku, namijenio za kupnju školskih knjiga za osječku gimnaziju. Veliku su ulogu u razvoju gimnazijskog obrazovanja odigrali i brojni slavonski plemići - barun Gustav Prandau, knez Schaumburg-Lippe, knez Odescalchi, grof Eltz, plemići Mihalovići, Jankovići i Pfeifferi, koji su se obvezali dugoročno uplaćivati sredstva u zakladu utemeljenu za tu namjenu. Među velikim je osječkim dobrotvorima već dobro poznat i Lorenz Jäger, koji je donacijama u novcu i izgradnjom škola i crkava te plaćanjem za otvaranje novih mjesta u gradskoj ubožnici i davanjem sredstava za školovanje siromašne djece olakšavao život mnogim siromašnim osobama i cijelim obiteljima u Osijeku i selima u široj osječkoj okolici. Pojedini su veliki gradski donatori bili toliko skromni da svoje zaklade nisu željeli imenovati svojim imenom. Jedan je od takvih bio osječki veleindustrijalac Adolf Krausz, koji je prigodom proslave rođendana Njegova Veličanstva, cara i kralja Franje Josipa I., 18. kolovoza 1895. osnovao zakladu od 10.000 kruna i zamolio gradonačelnika Antuna Rottera da dopusti da njegova zaklada nosi ime Antun Rotter, iz poštovanja za zasluge tog gradonačelnika za intenzivan razvoj grada Osijeka. Ravnatelj zemaljskog sirotišta u Osijeku svoju je zakladu za školovanje po jednog gimnazijalca realne i jednog gimnazijalca velike gimnazije, utemeljenu 1888. godine, nazvao Zaklada supružnika Ivana Nepomuka i Julijane Hummel. Među danas nepoznatim zakladnicima je i Mijo Csech, koji je Gradu Osijeku oporučno ostavio sav svoj imetak uz uvjet da se osnuje zaklada s njegovim imenom. Nakon Csechove smrti, Grad je 12. ožujka 1900. odlučio uime te zaklade ustrojiti dobrotvorni zavod u koji će se na opskrbu primati "neopasno umobolesne osječke zavičajnike koji su siromašni, kojih je bolest blage naravi, nu pak neizlječiva, te nemogu u domaćoj njegi kod obitelji svoje ili kod srodnika, obveznih za njihovo uzdržavanje, radi siromaštva potonjih ostati".

Značajnu su ulogu u brizi za siromašne odigrala brojna građanska dobrotvorna društva - Katoličko gospojinsko društvo, na čelu s dugogodišnjom predsjednicom, groficom Othiliom Althan, rođenom Pejačević, i Židovsko gospojinsko društvo, na čelu s Luisom Bauer, u čijoj se kući danas nalazi Srednjoškolski đački dom u Radićevoj ulici, te društva Milodar, u Gornjem gradu, i Blagodat, u Donjem gradu, koja su se brinula o opskrbi učenika. Za opće dobro djeluju i danas mnoga davno utemeljena dobrovoljna društava, među njima su najvidljivija dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni križ.