Kuća Petrović: August Petrović sudjelovao je u sadnji spomen-lipe
Vlasnik kuće bio je ugledni osječki odvjetnik i starješina osječkoga gornjogradskog Hrvatskog sokola
Na južnoj strani Europske avenije, između monumentalne trokatne secesijske palače Glavne pošte i dvokatne stambeno-poslovne kuće osječkog trgovca Antuna Pešeka, nalazi se dvokatna ugrađena kuća Petrović. Kuću je za stanovanje svoje obitelji i iznajmljivanje sagradio ugledni osječki odvjetnik, dr. August Petrović.
Dr. August Petrović bio je oženjen Emico, rođenom Ogrizek, kćeri osječkog trgovca. Izgradnju je kuće Petrović povjerio osječkom arhitektonsko-graditeljskom dvojcu - arhitektu Vladoju Aksmanoviću i graditelju Vladimiru Malinu - koji je svoj ured imao u dvorišnim prostorijama Aksmanovićeve kuće u Strossmayerovoj ulici. Aksmanović i Malin napravili su nacrte kuće 1928. i 1929. godine, kada je i sagrađena, a njezina je izgradnja zabilježena na nekoliko fotografija Osječkog velesajma koji se od 1927. do 1933. održavao na mjestu današnjeg Perivoja kralja Petra Krešimira IV. U prizemlju su se kuće nalazili odvjetnički ured dr. Augusta Petrovića i stan za najam, obitelj Petrović stanovala je u velikom stanu na prvom katu, a stanovi na drugom katu također su služili za iznajmljivanje. U podrumu, koji se pruža ispod cijele kuće, osim drvarnica i šupa bili su i praonica rublja i stan kućepazitelja. Pročelje kuće glatkih zidnih ploha diskretno je ukrašeno oko prozora prizemlja i drugog kata s nešto naglašenijim prozorskim klupicama, a zona prvoga kata istaknuta je reljefnim vijencima oko prozora nad kojima su slojevito istaknuti trokutasti zabati. Prozori u sve četiri prozorske osi su trokrilni s oberlihtima, a nad ulazom je u kuću trokrilni manji prozor, koji omogućava dnevnu rasvjetu u ulazu veže, u kojoj se nalaze stube što nas dovode u razinu prizemlja i nadalje do svih etaža od podruma do tavana. Na osnovni četverokutni tlocrt kuće širom stranom orijentiranom duž Europske avenije nastavlja se izdvojeno dvorišno, gospodarsko krilo kuće, u kojemu su kuhinja, djevojačka soba, smočnica, zahod i terasa koja povezuje predsoblje svakog stana s gospodarskim dijelom. Kuća ima iznimno malo dvorište, koje je stiješnjeno i zakošeno uz palaču Pošte.
Dr. August Petrović umro je 1945., a njegova supruga Emica Petrović umrla je gotovo četiri desetljeća poslije, 1983. Obiteljska se grobnica Petrovićevih nalazi uz rub grobnice obitelji Ogrizek, koja je najljepši osječki secesijski nadgrobni spomenik, a u njihovoj je grobnici pokopan i osječki arhitekt Josip Tešija sa suprugom, koja je, poput njezine tete Emice, bila rođena Ogrizek.
Priču o kući dr. Augusta Petrovića donosimo danas, kada slavimo stotu obljetnicu sadnje spomen-lipe koja je 6. rujna 1925. posađena uz misno slavlje i najveće počasti kao spomen na tisućitu obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva. Tada je i jedan od najstarijih osječkih parkova preimenovan iz Pukovnijskog vrta u Perivoj kralja Tomislava, kako se i danas naziva. Korijen ove spomen-lipe prvi je zemljom zasuo starješina osječkog gornjogradskog Hrvatskog sokola, dr. August Petrović, nakon čega je posebno za tu prigodu izrađenu i ukrašenu lopaticu predao onodobnom osječkom gradonačelniku, također odvjetniku, dr. Vjekoslavu Henglu, nakon čega su protokolarno lipino korijenje zemljom posipali svi uzvanici, te je slijedilo kićenje cvijećem koje su prinijeli brojni osječki građani.
U Muzeju Slavonije, jednom od najstarijih i najvećih muzeja u Republici Hrvatskoj, do kraja se ovoga tjedna može pogledati prigodna izložba, na kojoj možete vidjeti originalnu lopaticu sadnje spomen-lipe, sokolsku kapu dr. Augusta Petrovića te tridesetak originalnih predmeta vezanih uz proslavu tisućite obljetnice u Osijeku i Slavoniji, pa i u cijeloj Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Okosnicu izložbe, uz trideset originalnih muzejskih i sokolskih predmeta, čine 23 panoa na kojima je predstavljena muzejska građa iz petnaest slavonskih muzeja u kojima se čuva sjećanje na ovu milenijsku proslavu. Nakon Osijeka izložbeni će panoi obići gotovo sve slavonske muzeje članove Muzejske udruge istočne Hrvatske te druge muzeje i ustanove, a vjerojatno će gostovati i u inozemstvu, gdje će podsjetiti na slavnu prošlost hrvatskog naroda.