Kuća Bajakić: Već dugo sjedište čuvara povijesti, Hrvatskog sokola
Osim suvremene dokumentacije Hrvatski sokol čuva i originalne predmete, fotografije i publikacije
Na južnoj strani Ulice Hrvatske Republike, nekadašnje Deszathyčine ulice, nalazi se ugrađena jednokatna kuća osječkog gostioničara Vojina Bajakića i njegove supruge Slavke. Vojin Bajakić imao je svoju gostionicu u Županijskoj ulici, a na izgradnju ove velike kuće odlučio se 1924. godine. Projektiranje stambeno-poslovne jednokatnice u jednoj od glavnih osječkih trgovačkih ulica bračni je par Bajakić povjerio jednom od najpoznatijih osječkih graditelja Anti Slavičeku, koji je u istom uličnom nizu imao i svoju graditeljsku poslovnicu.
Kuća je sagrađena, na mjestu vjerojatno neugledne prizemnice sagrađene u 18. ili 19. stoljeću, uz reprezentativnu historicističku kuću osječkog trgovca Jonasa Bergera, koja je sagrađena 1895. prema projektu osječkog arhitekta Wilchelma Carla Hofbauera. Ante Slaviček rođen je u Češkoj 1864., a u Osijek dolazi početkom 20. stoljeća, gdje se oženio Osječankom, kćeri odvjetnika, Paulinom Šabarić. Osim da je Vojin Bajakić imao gostionicu u Županijskoj ulici, o toj osječkoj obitelji nemamo drugih podataka, a njezina grobnica nalazi se na gornjogradskom Aninu groblju. Zahvaljujući nadgrobnom spomeniku saznajemo da je Vojin umro 10. siječnja 1926., što znači da nije doživio dovršetak izgradnje ove kuće, a supruga Slavka umrla je 30. kolovoza 1968. Projekte za kuću Bajakić Ante Slaviček potpisao je 1924. godine, kada je od Grada Osijeka odobrena građevinska dozvola, a sljedeće, 1925., Bajakići su dobili i uporabnu dozvolu, nakon čega su se mogli useliti u kuću ili ju dati u najam za stanovanje i trgovačku ili obrtničku djelatnost. Ova je kuća bila jedina nekretnina koju su Bajakići sagradili u Osijeku. U prizemlju kuće uz centralno pozicioniran kolni ulaz u kuću nalaze se sa svake strane dva prostrana lokala, a na katu su dva velika stana s reprezentativnim, većim sobama okrenutima ulici i gospodarskim traktom, koji se sastoji od niza prostorija manjih dimenzija organiziranih prema dvorištu. Pročelje prvoga kata ima pet prozorskih osi, od kojih su srednja i krajnja s trokrilnim prozorima, a među njima su dva s izlazima na balkone ograđene jednostavnim kovanim ogradama.
U kući Bajakić već dugi niz godina nalazi se sjedište udruge Hrvatski sokol Osječko-baranjske županije. Ta vrlo angažirana osječka udruga koja čuva sjećanje na značaj Hrvatskog sokola u prošlosti angažmanom svojih članova, odjevenih u replike sokolske uniforme, disciplinirana držanja i odmjerena kretanja, neizostavan je dio protokola mnogih svečanosti i događaja. Uniforme osječkih sokolaša sašivene su u jednoj od najznačajnijih osječkih tekstilnih tvornica tvornici, Slavoniji, koja više, na žalost, ne postoji.
U agilno vođenoj dokumentaciji djelovanja udruge Hrvatski sokol u Osijeku čuva se mnoštvo fotografija brojnih povijesnih događaja i posjeta, diploma, priznanja i zahvalnica za sudjelovanje na mnogobrojnim manifestacijama, a o svim tim događajima vodi se i pomno čuva hemeroteka s uvezanim ulomcima ili kopijama novinskih osvrta na sudjelovanje osječkog Hrvatskog sokola u brojim manifestacijama. Osim suvremene dokumentacije osječki Hrvatski sokol ponosno čuva i originalne predmete, fotografije i publikacije Hrvatskog sokola iz vremena prije Drugog svjetskog rata. Tako se ondje čuvaju sokolske kape i osobni sokolski predmeti jednog od značajnijih osječkih sokolaša, odvjetnika, dr. Augusta Petrovića, koje je udruzi Hrvatski sokol darovao osječki arhitekt Josip Tešija, čija je supruga Marija, rođena Ogrizek, bila nećakinja Petrovićeve supruge Eme, rođene Ogrizek. Taj nam je podatak značajan zbog toga što je dr. August Petrović, kao starješina gornjogradskog Hrvatskog sokola, prije točno sto godina, 6. rujna 1925., prvi zemljom zasuo stablo spomen-lipe zasađene u Perivoju kralja Tomislava u povodu proslave tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.