U vrlo kratkoj tvrđavskoj ulici koja je nekoć nosila naziv Staklarska, a danas se zove po iznimno značajnoj Osječanki, povjesničarki, arheologinji i muzealki, konzervatorici i znanstvenici, dr. Danici Pinterović, nalazi se kuća Gerber.

Ta je široka kasnohistoricistička kuća sagrađena 1895. godine, prema nacrtima Antuna Schramma, za Irenu i njezinoga supruga, profesora Miroslava pl. Gerbera. Oboje je bilo rođenim Vinkovčanima, Miroslav se rodio 16. veljače 1862., a Irena, djevojački Kirku, 1864. Miroslav pl. Gerber u rodnim je Vinkovcima završio gimnazijsko obrazovanje, nakon čega je šest semestara studirao povijest, zemljopis, njemački jezik i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Grazu, gdje je 1885. bio osposobljen za predavanje zemljopisa i povijesti na hrvatskom jeziku. Prvo je namještenje dobio 1. listopada 1882. na Kraljevskoj maloj realnoj gimnaziji u Petrinji, nakon čega je 29. studenoga 1882. premješten na Veliku realnu gimnaziju u Rakovac, a onda je 12. rujna 1887. premješten na Kraljevsku veliku realnu gimnaziju u Osijeku, gdje mu je 1888. dodijeljen naslov profesora. Na toj je gimnaziji radio do 1913. godine. Njihova je najstarija kći Zlata rođena 1886. u Vinkovcima, a ostalo četvero djece - Eugenija 1888., Marijeta 1889., Ivan 1891. i Ljudevit 1894. u Osijeku.

Na mjestu ove kuće u baroknom je razdoblju stajala kuća Josipa Durcha, koju je za 550 forinti kupio i dogradio Venzel Tenzian. Njegova je udovica Eva Tenzian poslije kuću prodala njihovu sinu Venzelu Tenzianu mlađem za 550 forinti. Nakon Tenzianovih vlasnik kuće bio je Rägl, a od njega je 1769. kuću kupio Karloplechnut za 1000 forinti. Kao vlasnik kuće u razdoblju od 1798. do 1802. godine ponovo je naveden Vencl Tenzian, a nakon njega, od 1802. do 1809. godine, kada je Osijek postao slobodni i kraljevski grad, vlasnik kuće je bio Teodor Šević. Sredinom 19. stoljeća vlasnici kuće bili su nasljednici Pavla Kostića. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kao vlasnik kuće naveden je Friedrich Gerber, a 1911. upisan je kao Miroslav Gerber.

GRGUR MARKO IVANKOVIć

Ova historicistička visokoprizemnica s podrumom ispod cijele kuće imala je šest soba, kupaonicu, kuhinju i tri nusprostorije. Prema ulici nalaze se tri najveće prostorije, međusobno povezane dvokrilnim flodrovanim vratnicama. Kuća s tri strane zatvara parcelu, tako da je usred čestice formirano dvorište koje je s istočne, sjeverne i zapadne strane okruženo kućom, a na južnoj je strani zid preko kojega dopire obilje sunca. Nakon triju reprezentativnih prostorija okrenutih ulici, u sjevernom su krilu bile obiteljske prostorije, a u zapadnom su bile smještene kuhinja, smočnica, djevojačke sobe, ulaz u podrum i tavan. U kuću se ulazi kroz uža vrata na lijevoj strani pročelja, a nadalje slijedi niz od šest prozora raspoređenih u tri para. Štukodekoracija oko prozora i vrata je jednostavna i monumentalna. Nad svim je prozorima i vratima trokutasti zabat poduprt konzolama, a ulaz je naglašen plitkim pilastrima. Dvokrilne su drvene vratnice ukrašene predivnim okomito postavljenim ukladama, a nad vratnicama je oberliht ispunjen staklenim stijenkama različitih oblika. S ulaskom u vežu, koja se iza uskih vrata znatno širi, penje se preko nekoliko stuba do hodnika koji vodi u stan i dalje, kroz druga vrata s polukružnim oberlihtom, u dvorište i ulaz u gospodarski dio stana, podrum i tavan. Ulazni je hodnik popločan klinker pločicama proizvedenim u slavnoj mađarskoj tvornici Zsolnay u Pečuhu.

U kući je nastavila živjeti Gerberova kći Marijeta, koja se rodila u Osijeku 15. srpnja 1889., a udala se 5. studenoga 1910. za ing. Ivana Faya, rođenog u Veliškovcima 22. studenoga 1880. Ing. Ivan Fay bio je poznati osječki gradski tehnički savjetnik i nadzornik. Njegovo ime na adresi Staklarska 4 nalazimo i u osječkom adresaru iz 1929. godine, a u adresaru iz 1937. kao kućevlasnica kuće u Obrtničkoj ulici broj 2, uz Ivana Faya, navedena je i posjednica Marijeta Fay, rođena Gerber.