Svi smo mi potrošači. I svi smo mi zagađivači. Biti potrošač neizbježno znači biti i zagađivač. Sretna je vijest da se na zagađivanje ipak može utjecati. Uoči blagdana Svih svetih pisala sam o plastičnim lampionima, koji se masovno kupuju i donose na grobove najmilijih, stvarajući oko 20 tisuća tona plastičnog otpada samo za tu prigodu! Moja je ideja da umjesto plastičnih lampiona svijeće umetnemo u obične, trajne staklenke, koje se mogu iskoristiti nebrojeno puta, odjeknula među čitateljima koji su povratno pohvalili moju inicijativu.

Jedno je sigurno: mali koraci uvijek su u našoj moći. Nitko ne očekuje da budeš Superman, koji će Zemljinu kuglu magično spasiti od onečišćenja, ali kad bi svaki pojedinac promijenio bar nekolicinu svojih svakodnevnih navika, učinio bi za okoliš veliku stvar. Kao i za svoj novčanik, jer odgovorno postupanje prema okolišu nerijetko znači i usputnu uštedu novca. Win-win situacija.

Počnimo od osnovnog, vode i električne energije. Zatvaraj slavine, da voda ne teče dok ju ne koristiš (primjerice dok se tuširaš, briješ, pereš zube ili posuđe) i gasi svjetlo u prostorijama u kojima ne boraviš. Daj prednost kraćim tuširanjima umjesto pjenušavim kupkama u kadi koje troše hektolitre pitke vode. Koristi štedne LED žarulje koje troše do 80 % manje energije od klasičnih žarulja, traju duže i manje zagađuju. Perilicu posuđa i rublja uključuj u vrijeme jeftine tarife električne energije (tijekom sadašnjeg, ljetnog računanja vremena, električna energija utrošena od 8 do 22 sata obračunava se prema višoj tarifi, a energija utrošena od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi). Isključuj iz struje punjače i električne uređaje u svom domu koje trenutno ne koristiš. Redovito prozračuj i održavaj slavine i ventile kako voda ne bi curila. Ljeti zalijevaj vrt u ranim jutarnjim ili večernjim satima kako bi se spriječilo isparavanje, a na cijev za polijevanje stavi raspršivač.

Kako postupaš s kućnim otpadom, odvajaš li ga u za to predviđene spremnike (plave za papir, žute za plastiku, zelene za staklo, sive za metal i smeđe za biootpad, poput ljuski od jaja, kore od voća i povrća, listova salate, granja i lišća)? U standardne se zelene kante za miješani otpad odlaže preostali otpad koji ne odvojiš u spomenute spremnike. Imaš li glomazni otpad, ne odlaži ga kojekuda; on se prikuplja jednom godišnje na tvojoj lokaciji, ispred kuće, nakon što nazoveš besplatni infotelefon 0800 200 025, a količina je ograničena na dva kubična metra. Također, ne bacaj smeće po ulicama, cestama i šumama, u rijeke, jezera i mora, već pričekaj da dođeš do prvog koša za smeće. Pokupi izmet iza svojega ljubimca. Koristi se reciklažnim dvorištima za zbrinjavanje otpadnih baterija, tekstila i elektroničkog otpada.

Kupuj racionalno kako se ne bi bacao nepotrebni višak proizvoda i ambalaže. Štoviše, kupuj lokalno i sezonsko. Pazi na rokove valjanosti kupljene hrane kako bi se na vrijeme mogla iskoristiti. Pri odlasku po špeceraj ponesi vlastite platnene cekere umjesto da kupuješ plastične vrećice. Kupuj veća XXL pakiranja proizvoda koja su ekonomičnija i manji su zagađivači, a najbolje bi bilo kupovati što svježije namirnice na tržnicama, koje ne zahtijevaju takva pakiranja. Nastoj kupovati reciklirane proizvode i pića u povratnim bocama. Za kupnju voća i povrća u supermarketima ne koristi zasebne vrećice, nego pokušaj naljepnicu s cijenom izvaganog proizvoda nalijepiti na sam proizvod, ako je to moguće. Koristi trajnu ambalažu za punjive proizvode (primjerice, kod kuće imam ukrasne staklene dozatore za sapun za ruke i gel za tuširanje, koje samo nadopunjavam iz zamjenskih ambalaža za punjenje). Ne kupuj nužno novo ako se staro može popraviti. Izbjegavaj kupovati gomilu nepotrebne plastike, osobito jednokratne (poput onih lampiona iz uvoda). Pri kupnji automobila odaberi model koji troši manje goriva. Automobil koristi racionalno, a putuješ li njime na posao, razmisli o tome da se netko s tobom poveze pa da dijelite i troškove prijevoza. Nastoj češće ići pješice, koristiti bicikl ili bar javni prijevoz.

U kućanstvu štedljivo upotrebljavaj papiratne ubruse; oprane se ruke mogu više puta obrisati i pamučnom kuhinjskom krpom. Razmisli o upotrebi alternativnih, neotrovnih sredstava za čišćenje (ocat, limun, soda bikarbona) umjesto opasnih kemikalija. Umjesto bacanja doniraj igračke i odjeću koja ti je višak ili ju pokušaj prodati preko internetskih oglasnika. Na poštanskom sandučiću istakni natpis da ne želiš reklamne letke. Zatraži da ti tvrtke mjesečne račune, umjesto u papirnatom, šalju u e-obliku. Umjesto plastičnih boca za napitke koje piješ izvan kuće koristi trajne staklene boce, termosice od nehrđajućeg čelika ili keramičke šalice "za van". Smanji unos mesa u svojoj prehrani, osobito crvenog (utječe na smanjenje emisije CO2, smanjenje potrošnje i onečišćenje voda, očuvanje šuma i bioraznolikosti). Kuhaj planski kako se hrana ne bi bacala, a viškove možeš maštovito iskoristiti za neka nova, ukusna jela. I ostavi se cigareta; osim što uništavaju zdravlje, duhan godišnje stoji svijet 600 milijuna stabala, 200.000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode, ispuštajući 84 milijuna tona CO2 u atmosferu, a duhanski proizvodi sadrže više od 7000 otrovnih kemikalija koje, jednom kad se odbace, onečišćuju okoliš, pri čemu su opušci drugi najveći izvor onečišćenja mikroplastikom u svijetu.

Zapamtimo, nismo mi ovaj planet naslijedili od predaka, nego smo ga posudili od naših potomaka. Posuđeno se vraća oprano, izglačano i neoštećeno, zar ne?