U sredini se istočne strane Zagrebačke ulice, između Parka kneza Branimira i Vukovarske ulice, nalazi samostojeća jednokatna vila Mayer. Vilu su 1932. godine dali sagraditi supružnici Olga i Josip Meier, a u nju su se uselili već sljedeće godine kada je vili dodijeljena uporabna dozvola. Projektnu je dokumentaciju kuće potpisao osječki građevinski poduzetnik, ovlašteni građevni inženjer Andrija Erdeš, koji je svoj ured imao na adresi Zrinjevac 14.

Kuća Meier kvadratnog je tlocrta s istaknutim rizalitom na sjevernoj bočnoj strani pročelja. Prema ulici su u prizemlju i prvom katu po dva trokrilna prozora s oberlihtima te podrumski prozori, a glavni je ulaz u kuću na bočnoj južnoj strani vile. Reprezentativne su društvene prostorije bile smještene u prizemlju kuće, a na katu su bile raspoređene intimne obiteljske prostorije. Kuća je pokrivena četveroslivnim krovom, a ispred kuće, koja je oko pet metara udaljena od ulične crte, nalazi se predvrt ograđen niskim zidom i zidanim stupovima, među kojima se protezala elegantna drvena ograda s izrazitim odlikama art décoa, stila koji je bio u modi u razdoblju između dva svjetska rata. Možemo reći da je najbolji ukras ove vile u duhu toga vremena bila specifično oblikovana drvena ograda, koja je postojala do prije desetak godina.

Vila Meier

GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

U kući je nakon izgradnje do početka Drugog svjetskog rata stanovala obitelj Meier, a Josip Meier bio je nastavnik violine na Glazbenoj školi, koju je 1921. godine utemeljilo Društvo za unapređenje znanosti i umjetnosti u Osijeku, u čijem su osnivačkom odboru bili najugledniji osječki javni radnici i glazbenici Konstantin Čutuković, dr. Milan Čačinović, dr. Maxo Kaiser, Stanislav Jastrzebsky, Mirko Polić, Lav Mirski, Dita Kovač (sestra Lava Mirskog) te bračni par Elza i Makso Hankin. Ovaj je gradski konzervatorij djelovao u zgradi nove pučke škole u Ulici Lorenza Jägera, u kojoj se danas nalazi Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Poslije su vlasnici kuće postali Žarko i Slavko Unterweger, a za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske vlasnik vile bio je konjanički kapetan Radovan Kukuljević, koji je vilu iznajmljivao jer je bio stacioniran u Varaždinu. U unajmljenoj je vili tijekom Drugog svjetskog rata stanovao slavni njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt. Njemu je vodstvo Njemačke narodnosne skupine u Osijeku već u listopadu 1941. godine osiguralo vilu u kojoj je stanovao i u kojoj su bile službene prostorije ondje osnovanog Instituta. Arheolog Schmidt prije dolaska u Osijek vodio je 1938. arheološka istraživanja na Vučedolu u sklopu kojih je pronađena glinena posuda, tzv. Vučedolska golubica koja se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. U vili Meier je za vrijeme Drugog svjetskog rata među ostalim visio i portret Roberta Rudolfa Schmidta koji je 1935. godine naslikala slavna njemačka slikarica i grafičarka ekspresionizma Gabriele Helene Henriette Münter. Gabrijelin je umjetnički suradnik i životni partner bio slavni slikar Wassily Kandinsky, a oboje su bili osnivači i članovi slavne njemačke ekspresionističke umjetničke skupine Der Blaue Reitter. U vili Meier arheolog R. R. Schmidt stanovao je tijekom Drugog svjetskog rata, od 1941. do iza savezničkog bombardiranja Osijeka 14. lipnja 1944. godine, sa svojom suprugom Franciscom Nöthig Schmidt, koju je upoznao u Vukovaru tijekom arheoloških istraživanja na posjedu grofovske obitelji Eltz i ljekarničke obitelji Streim. Dok su još stanovali u vili Meier, rođena im je i kći, nakon čijeg su rođenja napustili Osijek i odselili se u Njemačku.

Josip Meier u Adresaru Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka iz 1937. godine upisan je podebljanim slovima kao MEIER Josef, prof. glazbe, suvlasnik “Studio-Muzike” Meier-Krämer, Zagrebačka 7, telefonski broj 500. Suvlasnica studija Meier-Krämer bila je Marija Krämer, nastavnica glazbe i kućevlasnica Meierove vile s telefonski brojem 503.