Znate li razliku između potrošača na internetu i potrošača interneta? Potrošač na internetu je fizička osoba koja nešto kupuje ili ugovara preko interneta, a potrošač interneta svatko tko se općenito služi internetom. I obje su uloge jednako važne. I jednako opasne - ovisno o tome koliko si neoprezan, neinformiran i naivan.

O pravima i obvezama potrošača na internetu već sam pisala, a danas pišem o opasnostima s kojima se susreću potrošači interneta.

1) OBJAVLJIVANJE FOTOGRAFIJA DJECE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA - Većini je to postala uobičajena praksa, u kojoj ne vide ništa loše, ali meni to nikada, ali nikada neće biti prihvatljivo. Objavljuj fotografije sebe i svojega života koliko te volja, ali očima javnosti izlagati svoju djecu, čemu to? Izlaže se sve, bez kriterija, cijeli djetetov život, pa čak i sadržaj lišen trunke intime: od snimki majke i djeteta iz rađaonice, preko rituala dojenja, pa sve do djetetove kakice u peleni. Jesu li te fotografije javne ili ih vide "samo" ljudi s tvoje liste prijatelja, jesu li na njima djeca razgolićena ili su posve "bezazlene", prikazuju li dijete u vašem domu ili u vanjskom okruženju, svejedno je. Dijete nije dalo svoj svjesni, zreli pristanak da se njegovo lice i njegov život izlažu tolikom broju poznatih i nepoznatih ljudi s interneta. Zamislite da je cijelo vaše djetinjstvo, bez vašeg pristanka, zauvijek zacementirano u internetska bespuća, na izvol'te kome god se prohtije zabadati nos u vaš život. O mogućim monstruoznim zloporabama tih fotografija da i ne govorim. Okrzne li vam to bar malo mozak prije nego što stisnete gumb OBJAVI?

2) OBJAVLJIVANJE SVOJE TRENUTNE LOKACIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA - Ni o ovome ljudi odviše ne razmišljaju. Otputuju s obitelji na neko mjesto pa u realnom vremenu "označe" da su ondje; ne može biti zelenije svjetlo mogućim provalnicima, kojima na pladnju daju informaciju da im je kuća prazna, a oni su negdje daleko.

3) KRAĐA IDENTITETA - Olako shvaćanje odabira lozinke ili upotrebe antivirusnog programa, kao i neoprezno dijeljenje osobnih podataka na neprovjerenim internetskim stranicama, može rezultirati prijevarnim preuzimanjem vaših osobnih podataka, koji se potom koriste za daljnje financijske prijevare, stvaranje lažnih korisničkih računa ili krađu novca.

4) UMJETNA INTELIGENCIJA (UI) - Koliko je višestruko korisna, toliko može biti i štetna, a o njeznu bi se licu i naličju mogao napisati cijeli esej. Činjenica je da se (pogotovo s pomoću umjetne inteligencije) na internet plasira pregršt lažnih vijesti i podataka, zato ne zaboravite svaku važnu informaciju kritički sagledati i dvaput provjeriti. Nekad čak i triput. Također, ne nasjedajte na senzacionalističke lančane poruke prepune dezinformacija koje građani masovno prosljeđuju vjerujući u svaku glupost koju im netko pošalje.

5) IZMAMLJIVANJE NOVCA - Najčešće je skriveno iza lažnog prikupljanja donacija u neku naoko plemenitu svrhu ili iza srceparajuće osobne priče čiji je cilj da uplatite određeni iznos. Prevaranti se koriste emocionalnom manipulacijom, a ne biste vjerovali koliko se ljudi upeca na njihove priče.

6) DJECA KOJA SE BEZ NADZORA KORISTE INTERNETOM - Najlakše je djetetu tutnuti u ruke mobitel, tablet ili računalo, pa ti, milo moje, surfaj do mile volje, da mama i tata imaju malo mira. Mnogo je savjesnih roditelja, ali mnogo je i onih nesavjesnih, koji uopće ne kontroliraju koliko im vremena dijete provodi na internetu, s kim igra videoigrice, kakvi mu sadržaji dolaze pred oči i, ono najgore, s kim se dopisuje. Pedofilski predatori i otmičari djece ne postoje samo u američkim filmovima, nego su itekako prisutni i na našim prostorima, svakodnevno vrebajući svoje žrtve iz virtualnog prikrajka. Dovoljno je reći da se u svijetu godišnje prijavi više od 30 milijuna pokušaja seksualnog zlostavljanja djece preko interneta. Zapitajmo se koliko je tek neprijavljenih slučajeva. Osim toga, istraživanje je pokazalo da je jedno od dvanaestero djece u svijetu bilo izloženo bar jednom obliku seksualnog zlostavljanja na internetu, u obliku nepriličnih ponuda, izlaganja pornografiji, cyber groominga, slanja seksualnih poruka, seksualnog iznuđivanja i sl.

7) VRŠNJAČKO NASILJE NA INTERNETU - Osim nepoznatih internetskih predatora opasnost su i djetetovi sasvim poznati vršnjaci, koji ga mogu zlostavljati u virtualnom svijetu (a i ono može zlostavljati njih, na što također treba obratiti pažnju). To se zove cyberbullying, a žrtva mu je - svako četvrto dijete u Hrvatskoj! Otvaranje djetetova lažnog profila ili krađa profila; elektroničko klevetanje; dijeljenje njegovih privatnih podataka, fotografija i videosnimki; ucjenjivanje i iznuda; različiti izazovi koji mu ugrožavaju zdravlje i život; slanje uvredljivih, seksualiziranih ili agresivnih poruka; namjerno isključivanje iz vršnjačkih online-grupa ili brisanje s popisa prijatelja... sve je to nasilje koje za dijete može imati kobne posljedice. Posljednji (slavonski) primjer za koji sam čula odnosi se na učenice prvog i drugog razreda osnovne škole koje si preko jedne aplikacije za dopisivanje međusobno šalju svoje fotografije s kompletno našminkanim licima i degutantno napućenim usnama, a djevojčice koje se tako ne šminkaju i ne fotografiraju nastoje izopćiti iz društva, pritom ih grubo omalovažavajući. Gdje je zakazao odgoj tih roditelja i je li ikada postojao, pitam se.

Razmislimo o tome na koji se način služimo internetom i imajmo na umu onu mudru: internet je koristan sluga, ali opasan gospodar!