Kuća Dlouhy i Fulla: Šogori su zajedno sagradili mnoge osječke kuće i vile
A. Fulla stanovao je u stanu u prizemlju, F. Dlouhy u stanu na prvom katu. Ured im je bio u dvorištu
Kuća poznatog međuratnog graditeljskog dvojca Franje Dlouhyja i Adalberta Fulle sagrađena u Krežminoj ulici bila je ujedno sjedište njihove tvrtke i dom u kojem su stanovali sa svojim obiteljima. Adalbert Fulla stanovao je u stanu u prizemlju, a Franjo Dlouhy u stanu na prvom katu. Uredske su prostorije bile smještene u dvorištu kuće, u koje se ulazilo kroz široki kolni ulaz.
Kuća, projektirana 1926. godine, u prizemlju ima velik stan s tri velike sobe prema ulici, a stan na prvom katu znatno je veći jer se dio prostorija nalazi nad širokom ulaznom vežom. Donedavno je u stanu na prvom katu, do odlaska u Ameriku nakon odlaska u mirovinu, stanovao osječki liječnik, dr. Boris Dlouhy, sin graditelja Franje Dlouhyja. Franjo Dlouhy rođen je 30. siječnja 1897. u Našicama kao sin Franje i Marije, rođene Matanić. U prvom braku, s Verom rođenom Gütner, sklopljenom u Našicama, dobio je kćer Veru, koja se rodila 1923. u Našicama, i sina Ivu, rođenog 1925. godine u Osijeku. U drugom braku, sklopljenom 18. kolovoza 1928. u Osijeku s Marijom rođenom Nuber, dobio je kćer Nadu i sina Milovana, a u trećem braku, s Cvetankom, Makedonkom iz Bitole, rođen je 28. srpnja 1940. u Osijeku primarius Boris Dlouhy, dr. med., spec. radiologije. Graditelj Franjo Dlouhy potječe iz češke graditeljske obitelji koja se u 19. stoljeću doselila u Našice, a zatim se dio obitelji, nakon Prvog svjetskog rata, iz Našica preselio u Osijek. Franjo Dlouhy bio je vrlo produktivan osječki graditelj u međuratnom razdoblju, a graditeljskom se djelatnošću nastavio baviti i nakon završetka Drugog svjetskog rata. Umro je u Osijeku 1966. godine i pokopan je na gornjogradskom Aninu groblju. Njegov grob krasi jednostavna siva kamena ploča s uklesanim pozlaćenim slovima, ukrašena stiliziranim secesijskim vinjetama i apliciranim reljefom s motivom glave Isusa.
Početci Dlouhyjeve graditeljske djelatnosti povezani su s osječkim graditeljem Adalbertom Fullom, s kojim je zajednički djelovao od 1928. do 1933., nakon čega nastavlja samostalnu graditeljsku djelatnost. Graditelj Adalbert Fulla rođen je 1893. godine u Sisku, 10. rujna 1916. u Našicama se oženio Marijom Dlouhy, s kojom je imao sina Vladimira, rođenog 1917. u Našicama, i kćer Ljerku Mariju, rođenu u Osijeku 1925. godine. Ta je poslovna suradnja bila zasnovana na rodbinskim osnovama jer su dva graditelja bila šogori, sestra Franje Dlouhyja bila je supruga Adalberta Fulle. Stoga je i izgradnja zajedničke kuće s graditeljskim uredom u Krežminoj ulici bila potpuno logična. Taj je graditeljski dvojac djelovao u živoj graditeljskoj aktivnosti Osijeka međuratnog razdoblja, kada je ostvario mnoštvo osječkih stambenih kuća, vila i poslovnih zgrada. Najveći je broj njihovih kuća nastao u novoformiranim dijelovima grada, u ulicama koje su tek bile u nastajanju, od Krežmine ulice, gdje su podignuli nekoliko kuća i vila, do Mažuranićeva vijenca, gdje su kućom ljekarnika Ivana Govorkovića zaključili izgradnju bloka u predratnom razdoblju. Njihov je bogati graditeljski opus u stručnoj literaturi valoriziran kao raznolik sa snažnim elementima tradicije i velikim udjelom moderniteta u duhu vremena u kojemu je nastao. U unutrašnjostima pojedinih stanova kuća koje je projektirao Franjo Dlouhy i danas su sačuvani brojni originalni elementi stolarije i unutrašnje opreme, koji upućuju na luksuz onoga vremena. U više je stanova sačuvano nekoliko četverokrilnih vrata s brušenim staklima unutar raznoliko oblikovanih otvora kojima su saloni ili blagovaonice transparentno odvojeni od velikih herrenzimmera, i u njima se odvijao dio društvenog života Osječana onoga vremena. Nije nebitna informacija da je Franjo Dlouhy 1939. bio vjenčani kum svome susjedu, dr. Milovanu Pinteroviću, koji je od ožujka do srpnja 1935., vladinom uredbom, bio osječki gradonačelnik nakon iznenadne smrti gradonačelnika, arhitekta Vladimira Malina u siječnju 1935.