Pisanje tekstova o umjetničkom i kulturno-povijesnom značenju osječkih kuća i spomenika za kolumnu Grgur Vremeplovac svake me nedjelje ranom zorom dovodi u posebno stanje, gotovo trans. O kojoj ću kući danas nešto napisati? I tako mi se odjednom izbistri o kojoj kući u tom trenutku imam najviše informacija u glavi, u knjigama u svojoj biblioteci i u rukom pisanoj kartoteci.

Za izbor teme današnjeg članka, međutim, potaknuo me je nedavni susret s prekrasnom gospođom iz Skopja koja me je potražila jer je u Grguru Vremeplovcu pročitala članak o kući njezina djeda. “Dobar dan! Ljiljana. (rukovanje) Ja sam unuka kipara Ljudevita Anratha, o čijoj ste kući pisali u Glasu Slavonije.” Istoga me je trena oblio znoj i nastupilo je višeminutno ježenje. Instinktivni zagrljaj i poljubac, a zatim priča i neprocjenjiv dar - knjiga s posvetom. Knjiga “Djetinjstvo, đački dani i studentski dani” objavljena u Skopju, u privatnoj nakladi autorice, Osječanke dr. sc. Ljiljane Kalinić-Ordev, daje nam mnoštvo informacija o brojnim članovima njezine obitelji, s majčine i očeve strane, u kojoj se uz dva preklopljena rodoslovna stabla nalazi i fotokopija članka o kući njezina djeda Ljudevita Anratha objavljenog u Glasu Slavonije.

Reljef Merkua, rad kipara Ljudevita Anratha

GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

Susret je bio nestvaran, no u više mi se navrata dogodilo da su mi se nakon objave članka o nekoj kući javljali članovi obitelji vlasnika, a nekoliko je njih zahvaljujući članku doputovalo u Osijek iz inozemstva kako bismo se osobno upoznali i razmijenili podatke koje imamo o određenoj obitelji. Ne sumnjate, i ovaj je susret urodio novim spoznajama. U darovanoj mi knjizi objavljena je i fotografija kipara Ljudevita Anratha u njegovu kiparskom atelijeru, koji se nalazio u historicističkoj prizemnoj kući u Radićevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji kipar u svijetlom radnom mantilu s kapom na glavi ponosno stoji uz drveni tronožni kiparski stalak na kojemu je ukrasna urna s girlandom, a uz nogu mu je istaknut gipsani reljef brkatog muškarca s krilatom kacigom. Naravno da su oba djela ovoga kipara odmah pobudila moždane vijuge, a nakon kratkog promišljanja našao sam se na trgu na kojemu se reljef brkatog muškarca s fotografije smiješi s pročelja čak dviju kuća.

Na Trgu baruna Franje Trenka nalazio se neprekinuti niz prizemnica koje je sagradio osječki zidarski majstor Johann Poitner. Johann Poitner rođen je 1834. godine u Osijeku. Oženio se Anom Golda, koja se 1834. godine rodila u Petrovaradinu i s njom je imao sinove Rudolfa, Eduarda i Johanna. Rudolf je po zanimanju bio cipelarski pomoćnik, Eduard zidarski pomoćnik, a najmlađi Johann trgovac. Eduard je, vjerojatno, djelovao s ocem Johannom jer se kao potpisnik projekata pojedinih osječkih kuća početkom 20. stoljeća Johann, tada već u poznijim godinama, javlja kao projektant. Tri prizemnice u nizu Poitner je 1910. gradio za obitelj Lemel & Pichler, Trenkov trg 1, Rudolfa i Emu Woger, Trenkov trg 2 te Jakoba i Gizelu Häber, Trenkov trg 3. Izvorna dekoracija pročelja prve kuće u ovom nizu uništena je, a pročelja preostalih dviju još su dobro sačuvana i na njima smo pronašli Anrathove reljefe jednake onome s fotografije kipara u atelijeru. Oba identično oblikovana ulična pročelja nad ulaznim vratima imaju stilizirani zaglavni kamen s jednakim reljefom muškarca s krilatom kacigom. Ikonografskom analizom možemo zaključiti da navedeni reljef prikazuje lice rimskog boga trgovine Merkura. Merkurovo lice krase oči strogog, gotovo namrgođenog, pogleda, kitnjasti brkovi i bradica, a na glavi mu stoji moćna kaciga s karakteristično oblikovanim krilima. Zahvaljujući nedavnom, nezaboravnom susretu uspjeli smo, za sada, identificirali i datirali još dva djela gotovo nepoznatog osječkog kipara Ljudevita Anratha nastala 1910. godine. Do sada jedina poznata djela kipara Anratha, zahvaljujući kustosici i ravnateljici Muzeja Slavonije, dr. sc. Danici Pinterović te darovateljici Barbari Anrath, kiparovoj udovici, čuvaju se u Zbirci skulptura i natpisa Muzeja Slavonije u Osijeku, gdje su pohranjena točno sedamdeset godina. Obiteljska se grobnica Anrathovih nalazi na gornjogradskom groblju sv. Ane. n