Znate li da je dovoljan jedan poziv da ostanete bez tisuća eura na svom računu? Zvuči nevjerojatno, no nije ni prvi ni posljednji put da se upravo to dogodi neopreznom potrošaču. I to ne nekome drugome, tamo negdje u dalekom svijetu, već upravo ovdje, u Hrvatskoj, možda baš vašem susjedu ili rođaku. Štoviše, nekidan zaprimila sam upit potrošača koji je zbog neopreza izgubio nekoliko desetaka tisuća eura životne ušteđevine! Nekoliko. Desetaka. Tisuća. Eura. Varate se mislite li da na financijske prijevare nasjedaju samo umirovljenici ili neobrazovani. Stvarnost je mnogo alarmantnija: nasjedaju i visokoobrazovani u najboljim godinama za koje nikada ne biste rekli da bi poklonili svoje povjerenje nekom blagoglagoljivom šarlatanu, koliko god uvjerljivo zvučao.

Mediji stalno pozivaju građane na oprez; oglašavaju se o tome i državna tijela, a mi, pravni savjetnici potrošača, već godinama kao papige ponavljamo niz savjeta kako se zaštititi od financijskih prijevara. Uzalud; prijevare se i dalje događaju, a svakoj je prijevari, budimo brutalno iskreni, ishodište potrošač koji je, eto, povjerovao. Pristao. Podlegao. Potpisao. Platio.

Često me pitaju zašto su ljudi toliko naivni. Iz mog iskustva, nije naivnost jedini krivac. Tu su i neznanje, pohlepa, taština, usamljenost i očaj. Neznanje, osobito financijska nepismenost, raširena je boljka ovih prostora, gdje mnogi ne znaju razliku između kreditne i debitne kartice ili su pak uvjereni da će izbjeći ovrhu poderu li rješenje o ovrsi. Zatim, brojne ljude vodi pohlepa za brzom zaradom, a obećanja brze zarade su poput mjehurića sapunice, koji se raspline dok si rekao "prijevara". Pohlepi kumuje taština koja se grčevito trsi cijelom svijetu pokazati da se ima. Usamljenost čovjeka ponuka na razgovor i s kim ne treba, pa lakše potpadne pod utjecaj i bude nagovoren. A očaj zbog kredita, minusa, dugova i blokiranosti postaje okidač da se poslužiš primamljivim prečacima koji nipošto ne vode do cilja, nego te gurnu u još veće nevolje.

Ovo su najčešće financijske prijevare na koje svi trebaju pripaziti, a osobito upozoriti starije članove obitelji:

1) Nikada vas djelatnik banke neće nazvati tražeći da mu odate podatke sa svoje kartice, PIN ili lozinku s tokena (tzv. vishing). Upravo se to dogodilo potrošaču iz uvodnog primjera: nazvao ga je prevarant predstavivši se kao djelatnik banke, te ga varkom naveo da na mobitel instalira određenu aplikaciju i povjeri mu svoje korisničke podatke, nakon čega su mu nizom transakcija skinuti desetci tisuća eura s računa.

2) Nikada vas banka neće kontaktirati preko elektroničke pošte, društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje i tražiti da na lažnim internetskim stranicama, koje izgledaju gotovo identično stvarnima, upišete svoje korisničke podatke (tzv. phishing).

3) Prodajete li robu preko oglasnika, može vas kontaktirati lažni kupac s prijedlogom da primite njegovu uplatu na lažnoj poveznici, gdje trebate upisati svoje osobne podatke, podatke o kartici i vjerodajnice, nakon čega on može nesmetano pristupiti vašem internetskom bankarstvu. Zapamtite, kupcu je za uplatu dovoljno poslati samo IBAN svojega računa, nikada PIN, jednokratnu lozinku, broj kartice i sl.

4) Pozivi prevaranata koji se predstavljaju kao djelatnici banke ili policije, tvrdeći da je netko zloupotrijebio vašu karticu neovlaštenim podizanjem novca, uz prijedlog da dođu po vašu karticu i PIN zbog istrage (tzv. courier fraud).

5) Pozivi prevaranata koji se predstavljaju kao trgovci, nudeći ulaganja u dionice, zlato, drago kamenje, zemljišta ili farmaceutiku, uvjeravajući vas da je u pitanju sjajna prilika za zaradu, a ulaganje zapravo bude bezvrijedno.

6) Kontaktiranje žrtve kojoj se obećavaju veliki novčani iznosi, nasljeđe ili dobitak na lutriji, uz uvjet da prethodno obavi pozamašnu avansnu uplatu koja ostaje prevarantu, a žrtva zauzvrat ne dobije ništa.

7) Kontaktiranje žrtve uz ponudu izdašne novčane naknade pristane li biti posrednik (money mule), na čiji će račun biti prebačena određena svota (nezakonito stečenog) novca, a posrednik ju "samo" treba prebaciti na neki drugi račun. Čak i ako ne znate njegovo podrijetlo, rukovanje nezakonito stečenim novcem kazneno je djelo, stoga ne dopustite da se vaš bankovni račun koristi za prebacivanje tuđega novca.

8) Igranje prevaranata na kartu vašeg altruizma na način da od vas zatraže financijsku potporu u plemenite svrhe, poput donacija za liječenje bolesnog djeteta, uz uvjeravanje da im ustupite svoj korisnički broj i jednokratnu lozinku za internetsko bankarstvo.

Maštovitost u smišljanju prijevara je beskrajna, a to su samo neki od primjera. Naoko možda zvuče prozirno, ali ne biste vjerovali koliko ljudi nasjedne na rječitu glumu iskusnog prevaranta, kojemu prostodušno pristanu dati svoj novac i lozinke, bez ikakve sumnje da se u pozadini krije opasna prijevara.

Mnogima bude neugodno što su nasjeli na prijevaru, pa o tome šute, krijući svoju naivnost od najuže obitelji zbog straha od osude. Ako ste već napravili jednu pogrešku, nemojte napraviti i drugu. Prijavite prijevaru policiji i svojoj banci ili se obratite članu obitelji od povjerenja. Treba o takvim stvarima govoriti na sav glas, kako bi što više drugih ljudi izbjeglo prijevaru. Šutnja, vjerujte mi, pogoduje jedino prevarantima, koji onda i dalje mogu potajno obmanjivati građane i zarađivati na njihovoj lakomislenosti.