Ekonomija
ANALIZA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Plaće u Hrvatskoj rasle su dvostruko brže nego u ostatku Europske unije
Objavljeno 27. svibnja, 2024.
Prosječna nominalna brutoplaća za ožujak, isplaćena u travnju, skočila je za 7,7 posto na mjesečnoj i čak 17,9 posto na godišnjoj razini (+13,3 % realno), te je u ožujku iznosila 1834 eura, podsjeća u svom Fokusu tjedna Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Prosječna netoplaća rasla je nešto sporije, odnosno 6,7 posto mjesečno, što je posljedica većeg poreznog opterećenja jer su u porezne škare ušle plaće dijela zaposlenika, koji prije povećanja plaća nisu plaćali porez na dohodak. Također, dio zaposlenih je zakoračio u viši porezni razred, a ove godine povećala se i maksimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na visokim plaćama. "Snažan realni rast plaća posljedica je izrazito velikodušnog povećanja plaća u javnom sektoru u izbornoj godini, rekordnog povećanja ‘minimalca‘, za 20 posto, nedostatka radnika na tržištu, kao i kontinuiranog usporavanja stope inflacije", navodi Stojić. Dodaje kako su lani ukupna primanja u Hrvatskoj rasla dvostruko brže nego u Europskoj uniji, a realno povećanje primanja od šest posto čak je deset puta jače od prosjeka EU-a. "Neoporezive isplate efektivno smanjuju porez na ukupno isplaćene naknade zaposlenima, ali samo bi porezno rasterećenje srednjih i viših plaća u sklopu cjelovite porezne reforme olakšalo snažan rast ugovorenih brutoplaća", smatra Stojić. "Hrvatska bilježi i treći po veličini nerazmjer snažnijeg rasta minimalne plaće u odnosu prema nominalnom rastu BDP-a (na razini EU-a), što je neodrživo, a i još je jedan argument u prilog nužnosti šireg poreznog rasterećenja rada", stoji u analizi glavnog ekonomista HUP-a.

Rekordno povećanje plaća zaposlenika opće države nije vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili uz ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika. "Iako su i članice HUP-a tijekom 2023. primanja zaposlenih dizale za prosječnih 15 do 20 posto, također znatno iznad stope inflacije, velika je razlika kad to radi privatni sektor, jer donosi odluku na temelju produktivnosti i rezultata, i kad isto bez izraženih kriterija radi država. Naime, svojim je potezom država, koja troši oko 50 posto BDP-a, direktno utjecala na trošak rada u ostatku ekonomije. Snažan rast plaća u javnom sektoru stavit će privatni sektor pred velike izazove jer država sada čini pritisak na tvrtke da dižu primanja zaposlenih znatno iznad rasta produktivnosti", ističe Stojić. D.Pav.
Možda ste propustili...

KONZULTANTSKA KUĆA DELOITTE

Natječaj za tvrtke srednje Europe

OD 19 TERETNIH ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA 13 IH JE BILO POSLOVNO AKTIVNO

Željeznicom prevezeno više robe i manje putnika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JUBILARNI KORISNICI

Više od 70.000 kućanstava uživa u pogodnostima Spektra - nagrađen par iz Tenje

2

KINA LANI UVEZLA SVINJETINU VRIJEDNU 6 MLRD. DOLARA

Kineske tvrtke zatražile istragu o uvozu svinjetine iz Europske unije

3

ZAHVALJUJUĆI VELIKOJ POTRAŽNJI U KINI

Njemački izvoz vina skočio