Ekonomija
TEHNOLOGIJA S PUNO NEPOZNANICA

Ulaganja u agrosolare interesantna su jer poljoprivredna proizvodnja nikada nije bila pod većim rizicima
Objavljeno 22. svibnja, 2024.
Jedna od velikih bojazni je utjecaj elektriciteta na životinje, pa je pitanje kako solari utječu primjerice na ovce ili pčele
Hrvatska je jedna od deset zemalja Europske unije sa zakonskim okvirom za uvođenje agrosolara, ali njezini poljoprivrednici i analitičari još uvijek nisu sigurni koliko se može postići korištenjem struje iz tog obnovljivog izvora.

Agrosolari su solarne ploče koje se postavljaju na poljoprivredna zemljišta ili pokraj usjeva. Sunčevu energiju pretvaraju u struju, koja se zatim koristi u poljoprivrednoj djelatnosti.

“Postoji puno nejasnoća kako to funkcionira", kaže Marko Karoglan, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Zato su se u Šibeniku na 4. Mediteranskom poljoprivrednom forumu AGROMED okupili prošlog tjedna agronomi, poljoprivrednici, kompanije specijalizirane za obnovljive izvore energije te lokalni, regionalni i nacionalni donositelji odluka.

“Shvatili smo da ih je važno sve okupiti. Ovu tehnologiju 21. stoljeća ne možemo zanemariti", kaže voditelj foruma i politolog Vedran Obućina.

U Hrvatskoj postoji samo jedna stočarska farma, u Ivancu, na sjeveru zemlje, koja koristi agrosolare.

“Riječ je o novoj tehnologiji, o kojoj nemamo velikih saznanja. Još uvijek ne znamo što se tim agrosolarima može postići", napominje Obućina.

Profesor Karoglan održao je predavanje o tome što su agrosolari, kako oni funkcioniraju te koje su prednosti i nedostaci. Nakon toga su održana dva panela na kojima se raspravljalo o stanju agrosolara s legislativne strane i sa strane poduzetnika i inovatora koji se bave tom temom.

“Ulaganja u agrosolare vrlo su interesantna jer poljoprivredna proizvodnja nikada nije bila pod većim rizicima", izjavio je predstavnik ministarstva poljoprivrede Silvijo Šimon. Rizici su klimatske promjene te posljedične promjene plodoreda, zemljišta, pa čak i vremena proizvodnje. Berbe u vinogradima počinju neuobičajeno rano, već sredinom kolovoza.

Agrosolari, kao obnovljivi izvor energije, smatrani su načinom borbe protiv klimatskih promjena.

“Prioritet je ulagati u nova rješenja za te izazove, ali pritom proizvodnja hrane ne smije biti ugrožena", dodao je Šimon.

Prinos je količina žitarica, voća i povrća koja se dobije s određene površine zemljišta. Iskustva Njemačke i Francuske pokazala su da su agrosolari neefikasni ako je prinos preko njih manji od 66 posto.

“U tom slučaju potrebno je demontirati agrosolare", rekao je Karoglan. Hrvatska uči od drugih zemalja, ali ni ondje primjena nije dovoljno duga za donošenje jasnih zaključaka. Jedna od velikih bojazni je utjecaj elektriciteta na životinje, pa je pitanje kako utječu primjerice na ovce ili pčele.

Na globalnoj se razini više od 1 teravatsat struje u poljoprivrednoj proizvodnji stječe preko agrosolara.

“Većina Hrvatske nije prilagodljiva agrosolarima", rekao je Karoglan. Primjena u jadranskoj Hrvatskoj nije obećavajuća kao što je u kontinentalnoj Hrvatskoj jer energetski sustav nije dovoljno razvijen, a i površine su drukčije. U jadranskoj Hrvatskoj je kršno tlo, za razliku od bogatih plodnih polja.

“Nisu ni sve poljoprivredne kulture pogodne za agrosolare", napomenuo je profesor. Povrćarstvo i vrtlarstvo neće biti u fokusu agrosolara, ali hoće maslinarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo.

S obzirom na velike razlike u sortama i kulturama koje postoje u Hrvatskoj postavilo se pitanje povrata na investicije u agrosolare, a kompanije koje ih proizvode očekuju povrat novca u roku od 5 do 7 godina.

Seljaci su, pak, skeptični prema uvođenju agrosolara. "To je dio kulturološke priče u Hrvatskoj, ali isto tako i iskustva. S obzirom na to da su sve vlade u povijesti iznevjerile seljaštvo", kaže Obućina. Smatra da uvođenje agrosolara ne treba biti "privatna priča".

“Agrosolari mogu biti zadrugarska inicijativa u kojoj mogu pomoći općine i gradovi s obzirom na usitnjenost parcela", smatra on.

U Hrvatskoj se sada razmatra uvođenje testnih područja na kojima bi se mogao vidjeti učinak agrosolarstva. Hrvatska ima 44.000 hektara zemljišta povoljnog za agrosolare, procjena je okupljenih analitičara.

“Važno je na održiv način proizvoditi struju", rekao je šibensko-kninski župan Marko Jelić. Dodao je da je grad Šibenik jedan od najvećih potrošača struje u Hrvatskoj.

Postavljanje agrosolara vjerojatno bi se moglo financirati iz EU fondova i preko državnih poticaja jer su oni dio "Zelenog plana".

Njime Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, želi do 2050. obustaviti ispuštanje štetnih plinova, pa tako i onih prilikom proizvodnje struje za poljoprivredu.H/Z.R.
RH ima 44.000 ha poljoprivrednog zemljišta povoljnog za agrosolare
Hrvatska ima 44.000 hektara zemljišta povoljnog za agrosolare, procjena je okupljenih analitičara. “Važno je na održiv način proizvoditi struju”, rekao je šibensko-kninski župan Marko Jelić. Dodao je da je grad Šibenik jedan od najvećih potrošača struje u Hrvatskoj. Postavljanje agrosolara vjerojatno bi se moglo financirati iz EU fondova i preko državnih poticaja jer su oni dio “Zelenog plana”. Njime Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, želi do 2050. obustaviti ispuštanje štetnih plinova, pa tako i onih prilikom proizvodnje struje za poljoprivredu

Možda ste propustili...

SMANJENA KUPOVNA MOĆ GRAĐANA - VISOKI TROŠKOVI ENERGIJE

Engleska i Wales gube 80 pubova mjesečno

NAJVIŠE POSKUPJELE USLUGE

Inflacija u EU-u porasla

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REZULTATI PODUZETNIKA OBŽ-A OBEĆAVAJU

Unatoč izazovnim tržišnim uvjetima - rast i stabilnost

2

NAJVIŠE POSKUPJELE USLUGE

Inflacija u EU-u porasla

3

JOSIP DABRO, MINISTAR POLJOPRIVREDE

Ministarstvo poljoprivrede za sada neće biti u Osijeku