Ekonomija
MILENIJSKI IZAZOV

Omogućiti promet za čak 70 tisuća električnih vozila
Objavljeno 22. svibnja, 2024.
Nastavak ulaganja u inovacije ključno za ostvarenje održive prometne budućnosti
Prema izvješću Europske agencije za okoliš, sektor prometa bio je odgovoran za četvrtinu emisija CO2 u EU 2019. godine. Emisije iz ovog sektora u stalnom su porastu i EU ulaže znatne napore kako bi se smanjile emisije iz ovog sektora.

Rečeno je to između ostalog nedavno u sklopu ESG akademije Hrvatske gospodarske komore (HGK). "Cilj je radionice bio predstaviti ciljeve i obveze postavljene za dekarbonizaciju sektora prometa i kako je predviđen razvoj infrastrukture za alternativna goriva, koji nas strateški projekti i investicije očekuju u sljedećem razdoblju kako bi radili na dostizanju ciljeva postavljenih Europskim zelenim planom. Osim prilagodbe na nove obveze i transformaciju prema održivom prometu, uvijek gledamo kako potaknuti i razvoj inovacija u održivim rješenjima u našoj industriji, tj. kako možemo postati konkurentni u zelenim rješenjima", poručila je tada Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK.

Pri tomu je istaknuto: Pred Hrvatskom je milenijski izazov – kako osigurati povećanje udjela obnovljivih izvora u sektoru prometa s trenutno skromnih 2,4 posto (začelje EU-a) na regulatorno nužnih minimalnih 21,6 posto do 2030 te da odgovor leži u pametnoj primjeni zrelih tehnologija koje imaju objektivne šanse biti primijenjene. Elektromobilnost je iz navedenog aspekta najzrelija tehnologija. Poticanjem investicijskog ciklusa u iznosu od 150 milijuna eura u razvoj kritične infrastrukture za punjenje do 2030. godine može se omogućiti prometovanje od čak 70 tisuća električnih vozila, čineći 5 posto udjela u ukupnom broju vozila te nominalno doprinoseći s gotovo 20 posto udjela obnovljiva izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji.

Da je infrastruktura ključna stavka, potvrdio je i Bruno Židov iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. "Važnost uvođenja infrastrukture za alternativna goriva očituje se ne samo u smanjenju negativnog utjecaja prometa na okoliš već i u poticanju gospodarskog razvoja kroz stvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije. Za ostvarenje definiranih ciljeva u vidu razvoja infrastrukture za alternativna goriva, razvoja tržišta niskougljičnih goriva, poticanja održivog urbanog prometnog sektora te postizanja određenog udjela vozila s pogonom na alternativna goriva u novoprodaji u razdoblju do 2030. godine, potrebna financijska sredstva procijenjena su na 1,5 milijardi eura", rekao je Židov.

Plan za strateški razvoj prometne infrastrukture koja podržava klimatske ciljeve predstavio je Marko Boban, voditelj Službe u Upravi za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prioriteti su smanjenje štetnih emisija u prometu, fokus na željeznicu, naravno u konačnici bez dizel-vuče, investicije u infrastrukturu punionica za alternativna goriva i ulaganje u inovacije.

“Projekti dekarbonizacije prometa u Hrvatskoj uz daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije čine ključne korake prema ostvarenju ciljeva ‘Fit for 55‘ i smanjenju emisija CO2. Nastavak ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih tehnologija, uz promicanje politika sufinanciranja, ključan je za ostvarenje održive prometne budućnosti", poručio je Boban.

Zdenka Rupčić
Prioriteti su smanjenje štetnih emisija u prometu, investicije u punionice za alternativna goriva

Obnovljivi izvori
Udio obnovljivih izvora energije u prometu na razini EU iznosio je 9,6 % u 2022. godini, a u Hrvatskoj je iznosio 2,4 %. EU je postavila cilj od 29 % za 2030. godinu, a u Hrvatskoj od 21,6 posto udjela OIE u prometu do 2030.

Možda ste propustili...

OD 19 TERETNIH ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA 13 IH JE BILO POSLOVNO AKTIVNO

Željeznicom prevezeno više robe i manje putnika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAST DIONICA

Wall Street zabilježio nove rekorde

2

MNOGE TVRTKE S DEFICITOM RADNIKA

Roboti preuzimaju teške i opasne fizičke poslove

3

OD 19 TERETNIH ŽELJEZNIČKIH PRIJEVOZNIKA 13 IH JE BILO POSLOVNO AKTIVNO

Željeznicom prevezeno više robe i manje putnika