Novosti
79. OBLJETNICA

Macelj: Komemoracija žrtvama Blajburške tragedije i Križnoga puta
Objavljeno 18. svibnja, 2024.

Misa posvećena obilježavanju 79. obljetnice Blajburške tragedije i Križnoga puta služena je u subotu u Spomen-crkvi Muke Isusove u Maclju u nazočnosti brojnih vjernika.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski kazao je da su se vjernici okupili da bi odali počast žrtvama Blajburške tragedije i da mole za mir i oproštenje grijeha žrtava i grijeha ubojica.

Komemoraciji su bila nazočna izaslanstva Hrvatskoga sabora, koje je predvodio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, i Vlade, koje je prevodio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Biskup Gorski je kazao da je 79 godina prošlo od svibnja 1945., mjeseca s najviše ubijenih hrvatskih građana, i to nakon završetka Drugog svjetskog rata, čije su kosti posijane od Austrije do BiH.

U Maceljskoj šumi ubijen je 21 svećenik i bogoslov, u kosturnici pokapano je 1247 žrtava, a to nije ni jedan posto ubijenih bez suda i dokazane krivnje. Nisu mogli dokazati istinu i primiti sakrament, odvedeni su kao ovce na klanje, zakopani u rovove kako se nikad ne bi saznalo gdje su. Ali, ako ljudi šute, zemlja progovara, kazao je Gorski.

Istaknuo je da svaka strana u ratu čini zločine, ali za njih su odgovorni samo poraženi. Međutim, nikada se zločin nad zarobljenicima ne može tumačiti kao djelo pravde.

Šutnja govori o osjećaju krivnje, zašto se okolnosti ne istraže i objelodane, te ne obilježe stratišta i ne ukopaju ubijeni, kaže Gorski dodajući da su „davno u nama minuli negativni osjećaji i mržnja, ostala je jedino molitva i preporučivanje Bogu duše žrtava“.

Istaknuo je da su mnogi umirali za Hrvatsku koja je poželjna za život, ali takva je zemlja moguća tek kad se teški teret prošlosti oslobodi s njezina vrata i nogu.

Gubitak povjerenja i snova mnoge tjeraju na odlazak iz Hrvatske

„Još smo zarobljenici neriješenih pitanja prošlosti, gubitak povjerenja i snova mnoge tjeraju na odlazak iz Hrvatske“, rekao je Gorski i poručio da moramo razmišljati o budućnosti. „Ne smijemo propustiti jedinstvenu priliku da od snova napravimo privlačnu stvarnost“, dodao je.

Masovne grobnice u Maclju dio su Blajburške tragedije, koja obuhvaća ubojstva velikog i nepoznatog broja vojnika i civila, koji su zarobljeni na širem području Blajburga i Dravograda, gdje su se povukli pred partizanima u svibnju 1945., te „Križni put“, odnosno duge marševe smrti na koje je veliki broj preživjelih bio prisiljen nakon predaje.

Po podacima dostupnim javnosti, 1992. godine su iz 23 masovne grobnice u Maclju ekshumirane 1163 žrtve koji su svečano pokopane 2005. godine.

Trodnevno obilježavanje stradanja uključuje molitvu i polaganje vijenaca pored spomenika Blajburškim žrtvama na groblju u Untreloibachu i na Bleiburškom polju, te služenja mise u župnoj Crkvi svetog Petra i Pavla u Blajburgu.

U nedjelju će se na Radimlji kod Stoca održati središnja komemoracija u BiH, a misu će predvoditi biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić, nakon čega će biti položeni vijenci.

Organizator komemoracija je Počasni blajburški vod, a suorganizatori u liturgijskom dijelu Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. H

Godišnjica Blajburške tragedije:

Jandroković izrazio pijetet prema žrtvama

Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju u subotu je obilježena 79. godišnjica Blajburške tragedije, a počast žrtvama odao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je uz pijetet prema žrtvama osudio komunistički režim zbog brutalnih ubojstava.

Hrvatski sabor i ove je godine pokrovitelj komemoracije kojom obilježavamo sjećanje na tragediju Bleiburga i križnih puteva, rekao je Jandroković dok su komemoraciji nazočili i ministri Tomo Medved, Branko Bačić, Gordan Grlić Radman i Vili Beroš.

Jandroković je rekao da događaj koji se obilježava pokazuje koliko je teška i bremenita bila hrvatska povijest i koliko su velike podjele bile u hrvatskom narodu pa danas s ponosom možemo govoriti da imamo demokratsku i slobodnu Hrvatsku, članicu najsnažnijih svjetskih integracija.

"Važno je gajiti sjećanja na žrtve totalitarnih režima, žrtve nedemokratskih zločinačkih režima i osuđivati zločine fašizma, nacizma i komunizma. Ovdje smo kako bismo osudili totalitarni, nedemokratski i u brojnim elementima zločinački jugokomunistički režim", kazao je.

Ustvrdio je kako je zločin nad ratnim zarobljenicima bio primjer već na samom početku kako će se tadašnji pobjednici odnositi prema onima koji su poraženi i koji su imali drugačije političke stavove.

"Vrlo svirepo, vrlo okrutno ubili su velik broj ljudi, tu nije bilo suđenja, ubijani su mimo međunarodnih konvencija, mimo bilo kakvog morala i pravde", rekao je Jandroković.

O tom zločinu šutjelo se 45 godina, oni koji su sudjelovali u njemu tajili su jer su bili svjesni što su počinili, a članovi obitelji i oni koji su bili bliski ljudima koji su ubijeni o tome nisu govorili, bojeći se odmazde komunističkog režima, rekao je predsjednik Sabora.

Poručio je da se danas u demokratskoj Hrvatskoj imamo obavezu sjetiti svih žrtava totalitarnih, nedemokratskih i zločinačkih režima pa će Hrvatski sabor i u budućnosti biti pokrovitelj takvih događaja.

Demokracija nije dana sama po sebi

Upitan mislili li da će se obilježavanje komemoracije ikad vratiti na Blajburg, odgovorio je kako se dio komemoracije održava na Blajburgu, gdje je jučer položen vijenac na spomenik i služena misa.

"U ovome trenutku meni je to manje bitno. Bitno je da kao društvo i država obilježavamo ovaj događaj, da gajimo kulturu sjećanja na žrtve svih totalitarnih nedemokratskih i zločinačkih režima, to je važno zbog budućih naraštaja", kazao je.

Mladi ljudi koji žive u demokraciji već više od 30 godina često nisu svjesni da demokracija nije dana sama po sebi, da su sloboda, mir, ljudska prava, pravna država i zaštita manjina stečevina za koju se itekako treba boriti, a vrlo se lako može izgubiti, poručio je Jandroković.

Upitan kada će zaživjeti muzej komunističkog terora ili neki sličan postav, rekao je kako je to dio koalicijskog dogovora HDZ-a i DP-a koji kreće u realizaciju, a što se tiče roka nema razloga da to predugo traje.

Medved je rekao da je na tisuće ljudi ostavilo svoje živote na križnim putevima, te naglasio da je politika Vlade osuda svih totalitarnih režima - nacizma, fašizma, komunizma.

Tako0đer je podsjetio da se već godinama intenzivno traga za sudbinama ubijenih ljudi.

Molitvu na Mirogoju izmolio je vojni biskup u Hrvatskoj Jure Bogdan, a dovu imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb Halid Dolić.

Organizator komemoracije je Počasni bleiburški vod dok je Hrvatska biskupska konferencija suorganizator u liturgijskom dijelu. Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor BiH.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PUNE VREĆE PIJESKOM

Vikendaši spremni za visok vodostaj

2

HRVATSKI MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA DAVOR BOŽINOVIĆ:

Stop zlouporabi bezviznog režima

3

MJERU "BIRAM HRVATSKU" ISKORISTILO 488 OSOBA

Mjeru najviše vuku povratnici u Osječko-baranjsku županiju