Svijet
SVJETSKA BANKA UPOZORAVA NA HITNOST

Europa mora povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
Objavljeno 17. svibnja, 2024.
Europi trebaju pametna ulaganja kako bi povećala otpornost te poboljšala prilagodbu i financiranje smanjenja rizika od katastrofa i klimatskih promjena, poručili su u četvrtak iz Svjetske banke.



Svjetska banka i Europska komisija objavile su izvješće "Economics for Disaster Prevention and Preparedness" (Ekonomija za sprečavanje katastrofa i pripravnost), istaknuvši da se Europa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta te je izrazito osjetljiva na sve veće rizike povezane s klimatskim promjenama. "Proteklih desetljeća Europa se suočava s golemim, rastućim, gubicima i štetama od klimatskih katastrofa. Prošla godina bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu stajale više od 77 milijardi eura. Prema projekcijama troškovi nedjelovanja u scenariju velikog zagrijavanja mogli bi dosegnuti sedam posto BDP-a EU-a", priopćila je Svjetska banka. Regionalni direktor u Svjetskoj banci Sameh Wahba rekao je da su katastrofe razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost. "Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje", izjavio je regionalni direktor.



Iako europske zemlje poduzimaju važne korake kako bi povećale otpornost, napominju iz Svjetske banke, u izvješćima se kaže da trebaju činiti još više. Analiza na razini EU-a pokazuje da su brojni ključni sektori, uključujući one koji osiguravaju hitne službe, izloženi višestrukim prirodnim katastrofama. Primjerice, u polovini država članica EU-a vatrogasne postaje nalaze se u područjima s visokom razinom rizika za više od jedne prirodne katastrofe kao što su požari, klizišta, poplave i potresi. Osim toga, u nekoliko država članica EU-a na više od 80 posto cesta velika je opasnost od klizišta, što može dovesti do znatnih kašnjenja u dolasku do područja kojima je potrebna pomoć, navodi se. "Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe. Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti", rekla je direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Hanna Jahns. Napominje se i da određivanjem prioriteta ulaganja mogu postati troškovno učinkovita, osobito kad se uzmu u obzir vjerojatne posljedice klimatskih promjena.



U studiji se procjenjuje da za zemlje u Europi trošak prilagodbe klimatskim promjenama iznosi između 34 i 110 eura po osobi godišnje. Konkretno bi za Uniju troškovi prilagodbe klimatskim promjenama do 2030-ih mogli iznositi između 15 milijardi i 64 milijarde eura godišnje, zbog čega bi sredstva za financiranje prilagodbe trebala iznositi između 0,1 i 0,4 posto BDP-a EU-a. H
Možda ste propustili...

ODVRAĆANJE ZAPADA OD UKLJUČIVANJA U RAT U UKRAJINI

Bjelorusija je uključena u ruske nuklearne vježbe

EU IZBORI NIZOZEMSKA

Timmermans ipak ispred Wildersa