Osijek
TUNJICI PETRAŠEVIĆU POVJEREN DRUGI DEKANSKI MANDAT NA PRAVNOM FAKULTETU

Reformom studijskih programa želimo se prilagoditi potrebama na tržištu rada i poslodavcima
Objavljeno 16. svibnja, 2024.
Imamo bezuvjetnu dopusnicu i najbolje smo ocijenjeni pravni fakultet u RH
Reizborom prof. dr. sc. Tunjice Petraševića na dužnost dekana Pravnog fakulteta u Osijeku (PRAVOS) za novo mandatno razdoblje 2024. - 2027. na sjednici održanoj u utorak, 14. svibnja, Fakultetsko vijeće ove sastavnice osječkog sveučilišta odlučilo se za kontinuitet upravljanja, prepoznavši pritom rezultate koje je dekan Petrašević ostvario sa svojim suradnicima u prethodnom mandatu.

Uspješan prvi mandat


Novi-stari dekan na Pravnom fakultetu Osijek zaposlen je od 2006. godine. Obnašao je dužnost predsjednika Katedre za europsko pravo (2013. - 2018.), u Upravi djeluje posljednjih deset godina, najprije kao prodekan za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studije (2014. - 2019.), potom kao vršitelj dužnosti dekana (2019.), a od 2020. godine i kao dekan.

U intervjuu za Glas Slavonije govori o proteklom mandatnom razdoblju i glavnim programskim ciljevima za iduće tri godine.

Što vas je motiviralo na novu kandidaturu za dužnost dekana?

- Smatrao sam kako je poznavanje relevantnih procesa za funkcioniranje fakulteta preduvjet za uspješno obavljanje dužnosti dekana. Isto tako, držao sam da je potrebno osigurati kontinuitet u upravljanju radom fakulteta te učinkovit rad svih fakultetskih tijela. S obzirom na to da su u prethodnom mandatnom razdoblju ostvarena znatna unaprjeđenja kvalitete u svim aktivnostima i procesima na fakultetu, smatrao sam da mi to daje legitimitet zatražiti povjerenje članova Fakultetskog vijeća i za sljedeće mandatno razdoblje.


Što biste izdvojili kao najvažnija ostvarenja u prethodnom mandatu?

- Svakako tzv. bezuvjetnu dopusnicu, odnosno potvrdu za obavljanje nastavnih i znanstveno-nastavnih djelatnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, gdje smo dobili vrlo visoku ocjenu te smo zapravo najbolje ocijenjeni pravni fakultet u zemlji. Također, na početku mog mandata Fakultet je imao samo devet bilateralnih međunarodnih sporazuma s inozemnim institucijama, a danas ih je 24. Sklopljeno je i novih 20 Erasmus sporazuma, pokrenuti su interni znanstveno-istraživački projekti, što se pokazalo vrlo dobrim za pomnije planiranje znanstvenoistraživačkih djelatnosti. Uspostavljen je interni fond za znanost kroz koji se finaciraju znanstvenoistraživački boravci nastavnika na međunarodnim konferencijama. Izrađen je novi strateški program za razdoblje 2020. - 2025., obilježeno je 45 godina rada Fakultete te je tom prigodom izdana monografija. Veliki dio prethodnog mandata obilježila je pandemija COVID-19, no unatoč izvanrednim okolnostima Fakultet je uspio zadržati kontinuitet nastavnog procesa. Istaknuo bih i vrlo dobru suradnju s pravosuđem i strukovnim udruženjima te bih izdvojio potpisivanje sporazuma s Državnim odvjetništvom RH, Udrugom državnoodvjetničkih dužnosnika i druge sporazume. Uspjeli smo u cijelosti aktivirati našu udrugu Alumni PRAVOS, koja okuplja naše bivše studente te je ona danas vrlo aktivna udruga koja organizira niz aktivnosti. U suradnji s HUP-om studentima smo omogućili ljetnu stručnu praksu u pravnim odjelima njegovih članica, što im daje određenu komparativnu prednost prilikom zapošljavanja. Ustrojen je potpuno novi Sveučilišni specijalistički studij Poslovno pravo i poslovne transakcije te smo reformirali i ponovno pokrenuli sveučilišne specijalističke studije Ljudska prava i Kazneno pravo. Nadalje, kada sam preuzeo mandat 2020. godine, na Pravnom fakultetu postojao je samo preddiplomski, trogodišnji studij socijalnog rada. Naši su studenti molili da im se omogući nastavak studiranja u Osijeku, kako ne bi morali odlaziti u Zagreb ili inozemstvo, prije svega u Mostar. To smo i učinili, u vrlo kratkom roku ustrojili smo i diplomski studij socijalnog rada na kojem danas studira oko 400 studenata, čime smo te mlade ljude prije svega zadržali u Osijeku kao studente, no nadamo se da će veći broj njih ostati u Osijeku i našoj županiji, ovdje pronaći zaposlenje i zasnovati obitelji.

Čime ste se vodili pri izradi programa za novo mandatno razdoblje, koje su njegove temeljne smjernice?

- Prije svega mišlju kako je potrebno dosljedno i ustrajno graditi okruženje koje osnažuje i omogućuje svakom pojedincu razvoj i realizaciju vlastitih potencijala. Kao posebno važne ciljeve svog programa izdvojio bih sustav upravljanja kvalitetom, jer smatram da smo se do sada previše oslanjali na vanjska vrednovanja na kojima jesmo postizali vrlo visoke ocjene, no smatram da bismo trebali uvesti i unutarnji sustav vrednovanja kvalitete.


Kao drugu stratešku komponentu vidim reformu studijskih programa. Kako bismo se prilagodili potrebama na tržištu rada i udovoljili zahtjevima poslodavaca, smatramo da je nužno reformirati naš temeljni studijski program, a to je integrirani prijediplomski i diplomski studij Pravo, te prijediplomski stručni Upravni studij, međutim, to nije proces koji se može dogoditi ad hoc i preko noći, nego ga treba pomno osmisliti i planirati. U prethodnom smo mandatnom razdoblju stvorili sve pretpostavke za tu reformu, a u novom trogodišnjem razdoblju provest ćemo ju u djelo. Kada je riječ o potojećem stručnom Upravnom studiju, plan je prilagoditi ga, odnosno promijeniti da to bude prijediplomski sveučilišni studij Javne uprave po modelu 3+2, kako bismo studentima omogućili nastavak studija na diplomskom studiju Javne uprave. Takav bi model omogućio studentima da se, uz polaganje određene razlike u ispitima, prije diplomskog studija Javne uprave i prije diplomskog studija Socijalnog rada križaju, odnosno da s trogodišnjeg studija Javne uprve nastave diplomski studij Socijalnog rada i obrnuto, i to smatramo vrlo dobrim rješenjem. Također, predviđamo izradu poslijediplomskog specijalističkog studija na engleskom jeziku, jer smatramo da bi to privuklo studente iz zemalja u okruženju, ali i drugih europskih zemlja. Naime, naša je komparativna prednost u tome da je još uvijek povoljnije studirati u Hrvatskoj nego u nekim drugim zemljama Europske unije, dok bi studentima iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije pružili mogućnost da dobiju diplomu koja im omogućava zapošljavanje u članicama EU-a.

Najavljujete i bolje povezivanje s gospodarstvom i jedinicama lokalne samouprave.

- Poklonit ćemo posebnu pozornost projektima s gospodarstvom, lokalnom i regionalnom samoupravom i javnim sektorom jer mislim da tu možemo postići mnogo više nego u prethodnom mandatnom razdoblju, a jednaka nastojanja imamo i kada je u pitanju međunarodna suradnja, gdje ćemo raditi na boljoj vidljivosti i jačanju internacionalizacije, kroz skapanje novih sporazuma i već spomenuti studij na engleskom jeziku te ponudu novih kolegija na engleskom jeziku. Također, poticat ćemo naše mlade kolegice i kolege asistente na stjecanje doktorata u inozemstvu, ali i pohađanje drugih oblika obrazovanja.

Dugoročna stabilnost


Poznato je da je Pravni fakultet prisiljen djelovati na više lokacija, hoće li uskoro biti promjena o tom pitanju?

- To će svakako biti jedan od prioriteta Uprave. Mi smo jedina sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera koja nema vlastite prostore. Djelujemo na pet lokacija, što smatram problematičnim jer otežava organizaciju nastavnog procesa. Do izgradnje nove zgrade morat ćemo postojeće prostore prilagoditi što je više moguće za kvalitetan nastavni proces, ali i za osobe s invaliditetom, kojima je, moram priznati, zbog nemogućnosti ugradnje dizala otežan pristup na svim našim lokacijama, jer su te zgrade pod zaštitom konzervatora. Svjesni smo tog problema, ali za njih nastojimo organizirati nastavu i ispite u prizemljima.


Što još vidite kao izazove u idućem razdoblju?

- Najveći će izazov biti osigurati dugoročnu financijsku stabilnost s obzirom na smanjeni broj studenata. Situacija se posljednjih nekoliko godina malo propravlja, ali nema više onih brojki koje smo imali prije 10-15 godina kada smo samo na prvoj godini našeg temeljnog studija upisivali 600 studenata. Sada na sva tri naša studijska programa upišemo oko 300 studenata godišnje, što opet nije mali broj, s obzirom na demografske trendove i činjenicu da osječko sveučilište danas ima puno više sastavnica i studijskih programa. Za privlačenje studenata potrebni su nam novi, tržišno orijentirani studiji, ali i programi cjeloživotnog obrazovanja. Također, nastojat ćemo privući vanjske izvore financiranja za znanost kroz EU projekte te ćemo staviti poseban naglasak na transparentno i strogo namjensko trošenje sredstava.

Ivan Alilović
Za privlačenje studenata potrebni su novi, tržišno orijentirani studiji te programi cjeloživotnog obrazovanja

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana