Novosti
SVEUČILIŠNI PROFESOR DAMIR AGIČIĆ:

Historiografija pod političkim pritiscima
Objavljeno 13. svibnja, 2024.
Povjesničar i glavni organizator historiografskog festivala Kliofest Damir Agičić ocijenio je da je hrvatska historiografija ponovo izložena političkim pritiscima, čemu se nije nadao, te da historiografi utječu na ponašanje društva i da taj utjecaj nije uvijek pozitivan. Sveučilišni nastavnik i nakladnik Damir Agičić precizirao je da se historiografija suočava s ozbiljnim problemima u nastavi povijesti u pisanju udžbenika te da je ponekad "teško izložena", kao i da "autori nisu posve samostalni u onome što pišu".

U jednom se trenutku, početkom 2000-ih, činilo da su udžbenici postali oslobođeni političkih stega. Onda su se stvari počele opet mijenjati u lošijem pravcu i mislim da smo se danas vratili na mjesto na kojem je vrlo teško biti autor udžbenika i vrlo je teško zadovoljiti i kriterije struke i kriterije očekivanja odgovornih osoba u državnim tijelima, kazao je.

Hrvatski historiografski udžbenici, kaže Agičić, ne opravdavaju NDH režim i većina ga ocjenjuje onako kako i zaslužuje. Navodi da u jednom udžbeniku iz 90-ih ili početka 2000-ih piše da je taj režim nanio Hrvatima veliku štetu tijekom druge polovine 20. stoljeća. Ali neki povjesničari imaju, kako bi se to kazalo, blaže ocjene, dodaje.

Agičić smatra da se svaki povjesničar treba držati osnovnih alata te da treba pisati maksimalno uvažavajući izvore do kojih dođe, ali priznaje da svatko od njih ima svoje viđenje "današnje situacije". Međutim, loše je kad povjesničari svoje današnje političko opredjeljenje prenose u prošlost, jer "prošlost nije što je današnjica", ističe. Podsjetio je na riječi povjesničarke Mirjane Gross (1912. - 1922.) da joj se "Franjo Josip može ne sviđati", ali kada piše o njemu i o Austro-Ugarskoj njegova razdoblja, mora imati u vidu sve što izvori o tom vremenu govore. "I, ako je bilo pozitivnih stvari, govoriti o pozitivnim stvarima i obratno, ako vidim da nešto nije bilo dobro, moram to nekako istaknuti". To je ključno, smatra Agičić, povjesničar bi se u opisu prošle stvarnosti trebao moći postaviti neovisno o današnjim okolnostima, a to je, ističe, "moguće, iako teško".

Na pitanje koliko je hrvatska historiografija u ovom trenutku jedinstvena oko ključnih vrijednosti, Agičić odgovara da jedinstvena nije, niti da treba biti te da misli da nikad neće biti. Međutim, dobro je da se o osjetljivim temama piše iz različitih rakursa, da se o njima razgovara.

Režim uspostavljen 1945., komunistički, imao je neupitno loših strana, ali isto tako izuzetno dobrih strana. U nekim je elementima činio zločine prema poraženim snagama, činio je i pritisak prema dijelu stanovništva u okrutnom vremenu staljinizma, bilo je svega i svačega, ali se ispravljao i činio dobro, omogućio mnogima da se školuju, da promijene svoj društveni status, da se razviju gradovi, sela i Hrvatska općenito, da se ostvari, na kraju krajeva, i potpuna nezavisnost Hrvatske, jer je Ustav 1974. to omogućio, ističe Agičić. Govorimo li o režimu do 1945., uistinu je za nj teško naći dobrih ocjena i oni koji vide išta pozitivnog u ustaškom pokretu teško griješe, jer je to bio fašistički totalitarni režim koji je u svojoj naravi bio zločinački i nema nikakvog argumenta da se takav režim ikako opravda, naglašava. Ivo Lučić/H
Najveći historiografski festival u RH
 
 
Četverodnevni Kliofest, najveći historiografski festival u Hrvatskoj, ponudio je brojne promocije knjiga, razgovore, izložbe i okrugle stolove na kojima su, uz hrvatske, sudjelovali povjesničari iz Poljske, Češke, Italije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i nekih drugih zemalja.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

KRIM-SLUŽBENIK UDALJEN IZ SLUŽBE

Vozio pijan auto PU vukovarsko-srijemske

2

PUTNICI LANI POTROŠILI 2,6 MLRD. EURA

Polovina stanovnika Hrvatske nije putovala

3

KRIMIĆI SU NAJPOPULARNIJI, ALI ZATVORENICI NISU ISKLJUČIVI

Što se čita u zatvorima? Od Biblije i “Proklete avlije” do Franje Tuđmana i Suzane Rog