Magazin
KREŠIMIR MACAN, PR STRUČNJAK ZA ODNOSE S MEDIJIMA I STRUČNJAK ZA POLITIČKE KOMUNIKACIJE

S obzirom na odnose snaga, Plenković je dobio optimalnu podjelu resora
Objavljeno 11. svibnja, 2024.
U tjednu koji je iza nas nakon dugih pregovora konačno je postignut dogovor između HDZ-a i DP-a o parlamentarnoj saborskoj većini i novoj koalicijskoj vladi u kojoj su Domovinskom pokretu pripali ministarski resori poljoprivrede, gospodarstva (bez zaštite okoliša) te demografije, zbog koje će biti osnovano novo ministarstvo. DP-u pripada i mjesto potpredsjednika Sabora te dva potpredsjednika vlade, a broj državnih tajnika još nije definitivno objavljen.

Iako je Pupovčev SDSS očekivano ispao iz kombinacija, na zahtjev DP-a, manjinci, odnosno dio njih, obećao je podržati novu Plenkovićevu vladu. Što se manjina općenito tiče, ali i budućeg smijera vlade, Plenković je izjavio kako se politika prema manjinama neće mijenjati. "Što se tiče smjera Hrvatske, što se tiče uključivosti, što se tiče politike koju smo vodili, ona se neće mijenjati. Tu sam ja, dovoljno me svi poznate, neki me simpatiziraju, neki manje, neki bi htjeli doći na naše mjesto, već tri puta, pa nisu uspjeli. Ali mislim da smo napravili goleme iskorake", zaključio je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a.

Sve u svemu, može se pretpostaviti kako sad ulazimo u jedno ipak mirnije razdoblje, s novom vladom i novim Saborom, pa smo o cijeloj situaciji razgovarali s Krešimirom Macanom, komunikacijskim stručnjakom i političkim komentatorom, osnivačem i direktorom agencije Manjgura iz Zagreba.

OČEKIVANI DOGOVOR


Koliko je budući novi saziv Sabora očekivan raspored snaga u političkom smislu ili možemo govoriti i o nekim iznenađenjima? Drugim riječima, uspoređujući prethodni i sadašnji saziv Sabora, kakav bi bio zaključak? Je li i u kojoj mjeri RH skrenula udesno? Koliko je pritom ljevica razočarala, poglavito SDP...? Milanović je htio skinuti HDZ i formirati lijevu koaliciju, a na kraju smo po mnogima dobili najdesniju vladu do sada...

- Hrvatska nije ništa posebno skrenula desno od posljednjih izbora. Narod je odlučio kako je odlučio, uz vrlo veliku izlaznost, i tu odluku treba poštovati. Inače vam preostaje mijenjati narod. Stranke na desnom spektru su kompaktnije, manje je fragmentacije, i to im nosi više mandata u ovom izbornom sustavu. Pa obje glavne stranke ljevice zajedno tek su malo jače od HDZ-a samog. Ljevica je fragmentirana na puno manjih opcija, i to kažnjava izborni sustav. Uz to je i odluka da se ne ide u točkaste koalicije SDP-a i Možemo! npr. u Slavoniji dovela do boljeg rezultata za HDZ i DP. Ali, osim desnice, i stranke ljevice su ostvarile dobre rezultate ako se gledaju istraživanja prije izbora.

Općenito mislim da će Sabor biti sada kompaktniji, nešto ozbiljniji i da će se u njemu pregovarati i dogovarati više nego prije jer ipak imamo koalicijsku vladu u kojoj manjine odlučuju o većini. Njih će se puno više pitati nego u prethodnom mandatu.

Milanović je pokušao, ali nije napravio onaj ključan korak - dao ostavku i ušao u utrku kao ravnopravan izazivač, i to je jako utjecalo na rezultat. Motivirao je ljevicu, ali je još više prepao HDZ, koji je uspješno motivirao dodatne birače da im daju podršku. I na kraju, rekao bih, iznenadio sve. Stranke ljevice su rasle puno više u broju birača, ali narasli su i HDZ i DP, točno koliko im je trebalo.

Osim novog Sabora imat ćemo i novu vladu, kao rezultat dugih i ne baš lakih pregovora HDZ-a i DP-a. Koliko je i to očekivani rasplet zbivanja, s obzirom na kompromise i popuštanja s obje strane? I koliko sad takav oblik koalicije, uz podršku nekih od manjina za i više od nužnih 76 ruku, može biti dugoročno stabilna opcija, i o čemu to ponajviše ovisi?

- Godinama smo imali stabilne vlade sa samo jednim mandatom prednosti, a sada ih ima puno više - bar 5, i vjerujem da će vlada biti podjednako stabilna. Morat će se više dogovarati, raditi kompromise, ali na kraju mislim da će to biti dobro za napredak Hrvatske. I općenito kulturu političkog dijaloga, koji je kao posve nestao jer ga je zamijenilo jedno opće vrijeđanje i nabacivanje svim i svačim, i kad imate i nemate razloga. I DP nije Most, Most je u svemu bio rigidan i s figom u džepu, pa su završili kako su završili. Iako se možda tako neće činiti na prvu, DP je politički prilično mudriji od Mosta - cilj mu je biti dio vlasti, a ne živjeti stalno kao oporba.

S novom vladom u svezi kako komentirate raspodjelu ministarstava između HDZ-a i DP-a? Očekivano, logično ili dvojbeno, gledajući važnost i značenje pojedinih resora, i u političkom i u općedruštvenom smislu? Vaš komentar na sastav nove vlade?

- Donekle očekivano, s obzirom na broj mandata i odnose snaga. DP ipak nije donio presudne mandate manjina, dapače, insistirao je na tome da SDSS ne bude dio vladajuće koalicije. Jednom kad su dobili to što su jako željeli, morali su prepustiti inicijativu Plenkoviću, koji je dobio optimalnu podjelu resora. Demografija je veliki izazov i problem koji se ne može riješiti preko noći. Poljoprivreda je resor u kojom se mogu napraviti dobri iskoraci, a baza DP-a je Slavonija. Ministarstvo gospodarstva je ionako do Habijana bilo talac loših kadrovskih rješenja u HDZ-u, a radi se o prevažnom ministarstvu za koje vjerujem da bi ga Mario Radić, ako postane ministar, mogao pokrenuti u željenom smjeru. Tu je Hrvatska najslabija - u razvoju svega što nije turizam. Dobar je primjer njegova inicijativa da dužnosnici dobiju veće plaće jer su sada brojni državni službenici, nakon posljednjih povišica, bolje plaćeni od samog premijera i ministara. Ako rastu plaće svima zbog inflacije i razvoja, tada moraju i dužnosnicima, ali uz nultu toleranciju na korupciju. I te plaće treba vezati uz rast prosječne plaće, tako da tu nema previše drame ni u budućnosti. Rastu plaće svima, automatski rastu i dužnosnicima.

Kad smo na kraju dobili i novi Sabor i novu vladu, jesmo li time dobili i nužnu političku stabilnost za novo četverogodišnje razdoblje? Drugim riječima, koji će biti novi izazovi pred novim Saborom, ali i izazovi pred novom vladom, i na domaćem terenu i u širem međunarodnom kontekstu?

- Ako se ne dogode neke nove svjetske krize, a to ne možemo nikako isključiti, ovaj mandat bi trebao biti ključan reformski prije svega u zdravstvu, upravi i pravosuđu, pa i mirovinskom sustavu - da se ti veliki sustavi urede i poslože tako da su na usluzi svima, kao i da se odredi koliko nas koštaju na kraju. Imamo jedinstvenu priliku još nekoliko godina iskoristiti strukturne EU fondove da usmjerimo hrvatsko gospodarstvo u razvojnom smjeru, i tu priliku trebamo iskoristiti do posljednjeg eura i dati novi zamah našoj ekonomiji.

Bit će izazova nekih svjetonazorskih pitanja, vidimo što Most predlaže oko položaja manjina, trebat će izabrati novi Ustavni sud, vidjeti kako će funkcionirati Turudić kao novi državni odvjetnik. A i pitanje je hoće li Milanović biti ponovo izabran za predsjednika RH na izborima krajem godine - koalicija HDZ-a i DP-a mu je u brojkama stvarna prijetnja. Zbog raskola na desnici je Milanović postao predsjednik, a sada bi zajedničkim snagama mogli protiv njega.

STABILNOST I PROMJENE


Uzimajući sve u obzir, može li se u ovako posloženom rasporednu političkih snaga zaključiti da će se u godinama koje slijede zapravo nastaviti kontinuitet Plenkovićeva načina upravljanja državom? Znači li to osim u političkom smislu odgovornost i stabilnost i u ekonomskom smislu, financijskom i gospodarskom, napose razvojnom, uz provedbu nužnih reformi poput onih u poreznom sustavu, ali i u zdravstvu, mirovinskom sustavu... Drugim riječima, hoće li Plenković ići utabanim, sigurnim stazama ili će riskirati s nekim nepopularnim reformskim mjerama...?

- Nadamo se da će treći mandat konačno biti reformski i vjerujem da će i DP insistirati na pravim reformama. Očekujem nastavak stabilnosti, za što su većinski glasali birači, ali je jasno da se stvari moraju mijenjati - od poreza do mirovina. Treba riješiti pritisak za apartmanizacijom uvođenjem poreza na imovinu, dodatno decentralizirati zemlju - čujemo da DP želi Ministarstvo poljoprivrede prebaciti u Osijek, što treba pozdraviti, kao što je Ministarstvo pomorstva i prometa odavno trebalo biti u Rijeci ili Splitu. To bi trebao biti odmak od prethodna dva manadata - u trećem ste, niste opterećeni reizborom, možete vući poteze koje trebate vući, a ne one koje možete. I to u prvoj godini nakon izbora, pripremiti odluke, pričekati lokalne izbore i potom snažno zaokrenuti smjer razvoja države. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana