Novosti
79. GODIŠNJICA PROBOJA ZATOČENIKA

Žrtvama Jasenovca počast odali državni vrh i manjine
Objavljeno 21. travnja, 2024.

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet, kod kojeg su umjesto vijenaca položili po jedan cvijet, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici odali su počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac na 79. godišnjicu proboja zatočenika.

Svi koji su nazočili komemoraciji u znak sjećanja na proboj posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zatočenici prevoženi u logor. Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik vlade Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika RH Orsat Miljenić, s izaslanstvima. Na komemoraciji su bili i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova. U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.

Premijer Plenković položio je vijenac i ispred Spomen-ploče na Romskom groblju Uštica, a uz njega su bili potpredsjednica vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Marin Piletić, kao i posebna savjetnica predsjednika vlade Sara Lustig. Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima. U 1337 dana postojanja logora ubijeno je prema do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za brojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.

Predstavnici Koordinacije Židovske zajednice ni ove godine nisu sudjelovali u službenom protokolu, već su vijenac položili prije početka programa, kao i čelnici SDP-a i Možemo. Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus rekao je kako su dvije godine zaredom dolazili u Jasenovac kako bi nešto dogovorili, no nikakvog dogovora nije bilo. Upitan hoće li se ikad stvari promijeniti i postići ono ključno što traži - zabranu ustaškog pozdrava, ističe da to nije samo pitanje Židovske općine nego svih žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti.

Igor Bošnjak
KRAUS: ZAŠTO SE MIJENJAO TEKST?
Hrvatska je predsjedala IHR-om godinu dana, a u tih godinu dana osim potpisivanja deklaracija konačnog dogovora oko bloka 17 u Auschwitzu, što nije samo pitanje Hrvatske nego međunarodnih dogovora sljednica SFRJ, nije gotovo ništa učinjeno, istaknuo je Kraus. “To što su mijenjani nazivi ulica ustaških bojnika po gradovima učinjeno je tako što veleposlanici Izraela nisu htjeli dijeliti medalje dok ne bude tako ili smo mi pritiskali državu. Vrhunac je bio sastanak u Ministarstvu kulture oko dogovora za komemoraciju, kada je postavljeno pitanje vezano uz revizije teksta na panou koji će se postaviti u Jasenovcu. Pitao sam zašto i tko je to učinio - bez odgovora. Potom sam tražio pismeni odgovor, koji nismo dobili i nakon 14 dana opet poslao mail - o čemu se radi, bez odgovora. Da bi u Karlovcu, pri postavljanju kamena spoticanja, opet bio prisutan isti čovjek iz ministarstva i rekao da nema dozvolu reći tko je to radio i mora pitati one koji su radili reviziju. Ostao sam bez riječi”, kaže Kraus.
Možda ste propustili...

NOSITELJ LISTE NA IZBORIMA ZA EU PARLAMENT BOŽO PETROV

Most se zauzima za zaštitu obitelji

SVEUČILIŠNI PROFESOR DAMIR AGIČIĆ:

Historiografija pod političkim pritiscima