Magazin
RAZGOVOR: VLADIMIR MILINOVIĆ

Rezultati proteklih izbora utjecat će i na izbore za Europski parlament
Objavljeno 20. travnja, 2024.
VLADIMIR MILINOVIĆ, MEDIJSKI JE STRUČNJAK I KONZULTANT
Rijeke pravde nisu potekle, ali zato jesu rijeke Domovinskog pokreta i pokreta Možemo!. Usprkos povijesno visokoj izlaznosti, HDZ, za kojeg se obično tvrdi da pobjeđuje samo ako građani ne izađu na izbore, ostao je unutar gabarita izbora 2016. i 2020., dok je SDP uz svu neustavnu potporu Zorana Milanovića dobio jedan mandat više nego u vrijeme Davora Bernardića - kaže Vladimir Milinović, medijski stručnjak i konzultant (Ideje novih medijskih strategija - INMS) iz Zagreba, te dodaje:

- Dva pokreta - DP i Možemo!, našli su se točno tamo gdje su htjeli biti: Možemo! je odradio još jednu dionicu prema cilju da zamijeni SDP kao lider na lijevoj strani spektra, dok Domovinski pokret u poziciji "kingmakera" odlučuje o tome tko će sastaviti vladu, ili će izbori eventualno biti ponovljeni. Zapravo su svi pobijedili osim Zorana Milanovića, koji je SDP-u temeljem ankete slovenske agencije, napravljene za internu uporabu, obećao 51 mandat nakon što se uključi u kampanju kao lider. Da je osvojio 51 mandat, mogao bi sastaviti vladu ili sa Možemo! i manjinama ili sa DP-om, ali ovako je "kratak" i ostaju mu dvije matematički moguće, ali stvarno teško izvedive opcije - "desna vlada" SDP-DP-MOST na koju bi trebali pristati SDP-ovi zastupnici i glasači, ili "vlada svih" osim HDZ-a i DP-a, gdje bi morao pridobiti osim Suverenista i Možemovaca i članove srpske i bošnjačke manjine koje je cijeli mandat vrijeđao, nazivajući ih i doslovce prljavim. Mislim da postoji solidna mogućnost da se izbori ponove, ukoliko se ne dogodi dogovor HDZ-a i DP-a.

KAMPANJA ZA EUROPU


Što u odnosu na proteklu kampanju za parlamentarne sada očekivati u kampanji za EU izbore...?

- Izbori za Europski parlament često donose drugačiju dinamiku u odnosu na nacionalne parlamentarne izbore, što se odražava i u temama, retorici, i pristupima kampanjama. Evo nekoliko ključnih aspekata na koje treba obratiti pozornost u kontekstu predstojećih izbora za Europski parlament u Hrvatskoj:

Europske teme vs. nacionalne teme: Za razliku od nacionalnih izbora, kampanje za Europski parlament više se fokusiraju na pitanja koja su relevantna na europskoj razini. To uključuje politike EU-a, integraciju, zajedničke ekonomske i sigurnosne politike, pitanja migracija, klimatske promjene, digitalizaciju i slično.

Specifične EU politike: Kampanje mogu naglasiti stajališta stranaka o budućnosti EU-a, proračunu EU-a, poljoprivrednoj politici, kohezijskim fondovima, i sl.

Povezanost s EU institucijama: Kandidati često ističu svoje veze i sposobnost utjecaja unutar EU institucija kao važan element kampanje. Naglašavanje sposobnosti zastupanja nacionalnih interesa na europskoj razini može biti ključno.

Europski identitet vs. nacionalni identitet: Retorika može varirati između naglašavanja europskog identiteta i vrijednosti, u odnosu na one koje su čvrsto ukorijenjene u nacionalnim pitanjima.

Pro-EU vs. euroskeptične poruke: Stranke mogu zauzeti jasne pozicije koje su ili snažno pro-EU, promičući daljnju integraciju, ili euroskeptične, kritikujući određene aspekte EU politika.

Gospodarski oporavak i COVID-19: Fokus na oporavak EU od pandemije, distribucija fondova EU za oporavak, i slično.

Klimatske promjene i Zeleni plan: Kako EU planira adresirati klimatske promjene kroz Zeleni plan i kakve promjene to donosi za Hrvatsku.

Digitalna transformacija: Prilagodba na digitalnu eru, digitalna tržišta, zaštita podataka i prava na internetu.

Migracije i granice: Upravljanje migracijskim tokovima, Schengen zona i politike granica.

Svaka od ovih točaka može igrati ključnu ulogu u oblikovanju kampanje, ovisno o političkim prioritetima stranaka i percepciji birača. Kampanje za Europski parlament prilika su za stranke da istaknu svoje europske vizije i strategije, a biračima da odluče koji pristup najbolje odgovara njihovim očekivanjima od EU-a.

Koliko će rezultati proteklih RH parlamentarnih izbora utjecati na nadolazeće lipanjske EU izbore kod nas?

- Rezultati nedavno održanih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj mogu imati značajan utjecaj na izbore za Europski parlament iz nekoliko razloga:

Pobjednički efekt: Stranke koje su ostvarile dobre rezultate na parlamentarnim izborima mogu iskoristiti taj momentum kako bi mobilizirale svoje birače i na europskim izborima.

Preispitivanje strategije: Za stranke koje nisu ostvarile očekivane rezultate, EU izbori mogu biti prilika za preispitivanje i prilagodbu političke strategije ili poruka.

Politike: Rezultati parlamentarnih izbora mogu utjecati na prioritete i politike koje stranke ističu na EU izborima, pogotovo ako su nacionalni izbori ukazali na specifične probleme ili interese birača.

Predstavljanje: Stranke mogu promijeniti tko će ih predstavljati na EU izborima, birajući kandidate koji su možda bili uspješni ili popularni na nacionalnoj razini.

Izlaznost: Tradicionalno, izlaznost na izborima za Europski parlament je niža od izlaznosti na nacionalnim izborima. Međutim, trenutna politička klima i rezultati parlamentarnih izbora mogu potaknuti veći ili manji izlazak, ovisno o motivaciji birača.

Motivacija: Ako su parlamentarni izbori bili posebno polarizirajući ili su izazvali značajne političke debate, to može povećati motivaciju birača da sudjeluju i u izborima za Europski parlament. Stranke koje tradicionalno naglašavaju snažne EU integracije možda će tražiti jačanje svojih pozicija u Europskom parlamentu. Euroskeptične stranke mogu iskoristiti izbore kao platformu za promicanje svojih agendi za reformu ili kritiku politika EU-a.

Digitalizacija i tehnološki razvoj: Pitanja kao što su digitalni suverenitet, zaštita podataka i tehnološka inovacija mogu dominirati.

Migracije: S obzirom na geografski položaj Hrvatske, politike EU-a o migracijama i granicama mogu biti posebno relevantne.

Sve u svemu, rezultati parlamentarnih izbora sigurno će oblikovati način kako stranke pristupaju izborima za Europski parlament, uključujući koje teme će biti naglašene i kako će se stranke obratiti svojim biračima. Ovo bi moglo dovesti do značajnih razlika u izlaznosti, kao i u političkom pejzažu koji će se oblikovati na temelju rezultata ovih izbora.

Gledajući u širem EU kontekstu, tko su favoriti lipanjskih izbora u političkom smislu, koje političke opcije, desne, lijeve ili one centrističke?

- Predstojeći izbori za Europski parlament u lipnju imat će ključne igrače i političke struje iz cijele Europe, a favoriti će varirati ovisno o trenutnim političkim klimama unutar pojedinih članica EU-a. Izborni rezultati često odražavaju širi europski trend ili nacionalne trendove unutar pojedinih država članica. Evo nekoliko općih smjernica o tome tko bi mogli biti favoriti:

Desne i krajnje desne stranke: U nekim zemljama, desničarske stranke mogu dobiti na popularnosti, pogotovo u kontekstu pitanja kao što su nacionalni suverenitet, migracije i ekonomska neovisnost. One često koriste retoriku koja se fokusira na "zaštitu domaćih interesa" i mogu imati jači uspjeh u zemljama gdje su lokalne političke teme povezane s europskim politikama.

Lijeve i krajnje lijeve stranke: Ljevičarske stranke često se fokusiraju na socijalnu pravdu, ekološku održivost i radnička prava. One bi mogle dobiti na snazi u zemljama gdje postoji snažna socijalna mobilizacija protiv nejednakosti i klimatskih promjena.

Centrističke stranke: Stranke koje se smatraju centrističkima često drže ključne pozicije u Europskom parlamentu, zastupajući umjerenu politiku i tražeći kompromise između različitih političkih spektara. Ove stranke, poput Europske pučke stranke (EPP) ili Socijalista i Demokrata (S&D), tradicionalno imaju snažnu podršku.

Gdje je u svemu tome Hrvatska, koja će na EU izbore 9. lipnja...?

- U Hrvatskoj, politički pejzaž za EU izbore vjerojatno će odražavati unutarnju političku dinamiku kao rezultat nedavnih nacionalnih izbora. Uobičajeni politički spektar uključuje: HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), koji je tradicionalno povezan s Europskom pučkom strankom (EPP) na razini EU. SDP (Socijaldemokratska partija Hrvatske) i ostale lijevo orijentirane stranke, koje se obično povezuju s grupacijom Socijalista i Demokrata (S&D). Domovinski pokret, Most, Pravo i pravda i druge manje stranke, koje mogu imati varirajuće stajalište, a neke od njih mogu naginjati prema euroskeptičnim i desnim ideologijama.

Hrvatska će u kontekstu širih EU izbora biti jedan od mnogih glasova, ali njezin doprinos i rezultati mogu pridonijeti ili odražavati šire trendove unutar Europskog parlamenta, posebno u kontekstu kako se različite političke opcije i grupe pozicioniraju u odnosu na ključna pitanja kao što su klimatske promjene, migracijska politika, digitalizacija i odnos prema Rusiji i Kini.

EUROPSKE SINEKURE


Jesu li izbori za Europski parlament prigoda za lovce na dobro plaćene europske sinekure ili prigoda za ozbiljne kandidate koji će odgovorno zastupati interese Unije, ali i svojih država?

- Da, europski izbori su, nažalost, u Hrvatskoj prije svega prigoda za lov na najbolju trenutno raspoloživu sinekuru, jer pobjedniku ne donose nikakvu odgovornost, a daju plaću komparabilnu s plaćama uspješnih managera srednje velikih kompanija. U ovom trenutku u RH nema boljeg položaja. Tako se platforma koja bi mogla poslužiti promociji Hrvatske i zagovoru njezinih istinskih potreba pretvara u modalitet lakog života za odabrane, po cijenu brutalne prevare birača, kao što se to vidjelo u slučaju izbora čak dva euroskeptična kandidata u prošlom izbornom ciklusu, kojima svejedno nije bilo mrsko primati plaću europskog parlamenta i sve beneficije, iako misle da bi EU trebalo rasformirati. Ali to nije specfičnost Hrvatske, tako je i u mnogim drugim članicama, pa čak i u Velikoj Britaniji dok je bila članica EU-a. (D.J.)
U Hrvatskoj, politički pejzaž za EU izbore vjerojatno će odražavati unutarnju političku dinamiku kao rezultat nedavnih nacionalnih izbora...

Izbori za Europski parlament često donose drugačiju dinamiku u odnosu na nacionalne parlamentarne izbore, što se odražava i u temama, retorici, i pristupima kampanjama...

Možda ste propustili...

BOJANA ŠANTIĆ, UDRUGA RODA IZ ZAGREBA

Suočavamo se s pandemijom neplodnosti

DRUGA STRANA UKRAJINSKOG RATA: TESLIN POUČAK - FANTAZIJA ILI STVARNOST?

Energetski sustav postaje ključna bojišnica

TEMA TJEDNA: NOVI SABOR I NOVA VLADA

Kontinuitet vlasti, stabilnosti i razvoja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DRUGA STRANA UKRAJINSKOG RATA: TESLIN POUČAK - FANTAZIJA ILI STVARNOST?

Energetski sustav postaje ključna bojišnica

2

TJEDNI OSVRT

SDP-ovci već traže novog šefa stranke

3

KREŠIMIR MACAN, PR STRUČNJAK ZA ODNOSE S MEDIJIMA I STRUČNJAK ZA POLITIČKE KOMUNIKACIJE

S obzirom na odnose snaga, Plenković je dobio optimalnu podjelu resora