Novosti
STAMBENA POLITIKA PRVI PUT U FOKUSU KAMPANJE

Problem cijena i dostupnosti stana nemoguće je ignorirati
Objavljeno 15. travnja, 2024.
EP upozorava: Resor stanovanja iščeznuo je iz djelatnosti socijalne države
Dok kampanja za parlamentarne izbore ulazi u posljednje dane, primjetno je kako ni jedna od vodećih političkih stranaka u programu nije zaboravila na stambenu politiku, s obzirom na rastuće cijene najma i kvadrata stanova.

S obzirom na to da Hrvati, prema Eurostatu, prosječno tek nakona 30. godine napuštaju roditeljski dom, zbog nemogućnosti da prate cijene na tržištu nekretnina, vodeće političke opcije u zemlji više ne mogu ignorirati problem stanova po priuštivim cijenama.

Ozbiljniji pristup


Taj problem uvelike postoji i na razini Europske unije. Plaćanje troškova stanovanja znatan je financijski teret za tri četvrtine svih kućanstava, navodi se u "Deklaraciji o priuštivom, pristojnom i održivom stanovanju za sve", potpisanoj u ožujku u belgijskom gradu Liegeu. Prema podatcima OECD-a, prosječna je najamnina u EU-u na kraju 2023. bila 25 posto viša nego na početku 2010., a prosječna kupoprodajna cijena u odnosu prema 2010. porasla je za 50 posto, navodi su u toj deklaraciji.

Dok su problemi stanovanja zajednički Hrvatskoj i drugim članicama EU-a, druge zemlje tom problemu pristupaju ozbiljnije, kaže profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan. Ističe da se stanovi ne grade od kartonske kutije. Čak i kad bi Hrvatska ovog trenutka krenula u projekt gradnje novih stanova, bile bi potrebne tri do četiri godine da bi se vidjeli prvi pomaci. "Što rade Slovenci, Slovaci, Mađari? Ozbiljno su se počeli baviti tim temama i već imaju rezultate. Iluzija je da se uspoređujemo s Bečom, koji se stanovanjem bavi više od sto godina", kazao je Bežovan.

Europski je parlament u "Rezoluciji o cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve" iz 2021. upozorio da je resor stanovanja iščeznuo iz djelatnosti socijalne države, te ostao nezaštićen od raznih špekulanata. "Europski parlament sa zabrinutošću primjećuje sve veću financijalizaciju tržišta stambenih nekretnina, posebno u gradovima, pri čemu ulagači tretiraju stambene nekretnine kao imovinu kojom se trguje, a ne kao ljudsko pravo", stoji u dokumentu.

Ulaganja u javne i socijalne stanove godinama su nedostajala u Hrvatskoj. Profesor Bežovan kazao je da Razvojna banka Vijeća Europe u velikom dijelu svog portfelja financira gradnju socijalnih stanova, međutim, država se nije potrudila da povuče i iskoristi taj novac. "No nije dovoljan samo novac, nego morate imati ljude koji imaju znanje i kapacitete da provedu stvari", rekao je.

Programi


Mreža mladih Hrvatske uvrstila je kvalitetnu stambenu politiku u svoja četiri predizborna zahtjeva. "Sufinanciranje kreditnog zaduživanja nije i ne može biti mjera namijenjena mladima", istaknuli su. Stoga od stranaka očekuju mjere poput povećanja studentskih smještajnih kapaciteta, širokog programa gradnje javnih stanova, smanjenje ili ukidanje PDV-a na kupnju prve nekretnine i reguliranje tržišta najma.

Oporbene stranke najavljuju povratak države u stanogradnju. SDP navodi broj od 15 tisuća javnih stanova u pet godina, za što bi uložili 1,5 milijardi eura. "Konkretno, ciljamo na stanove za najam po priuštivim cijenama, socijalni najam, najam za deficitarna zanimanja, ali i dugoročni najam s mogućnošću otkupa stana. Kako bi najam bio znatno jeftiniji od tržišnog, planiramo poticaje u obliku nepovratnih sredstava, povratnih sredstava i jamstava za zajmove, kao i olakšice u smislu manjih doprinosa, nižih naknada za pravo gradnje", kazali su za Hinu. Možemo upozorava da većina projekata razvoja javnog stambenog fonda mora krenuti od nule, stoga bi se tek od 2028. isti taj fond povećavao za 2000 stanova godišnje. U prvom mandatu planiraju uložiti ukupno 900 milijuna eura, a u financiranje novih stambenih politika uključili bi HBOR. Domovinski pokret nema ništa protiv da gradovi i općine, sami ili uz financijsku dotaciju države, ulažu u stanogradnju za mlade i ostale obitelji. "Gradovi i općine mogu stanove prodavati po realnim cijenama, prema kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširivanje. Obiteljima s više djece grad i općina trebali bi umanjiti udio otplatnih rata", kazali su iz DP-a. U Mostovu programu gradnju javnonajamnih i socijalnih stanova u gradovima i općinama financirao bi Hrvatski stambeni fond, nova institucija, koja bi zamijenila Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Dijana Pavlović
VEĆI KAPACITETI ZA SMJEŠTAJ STUDENATA
Povećanje studentskih smještajnih kapaciteta obećava svih pet trenutno najjačih stranaka. Iz SDP-a odgovaraju da "s pomoću EU fondova žele postići europski prosjek od 20 posto studenata smještenih u domove". Kod Možemo bi prioriteti za gradnju bili Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, no "ne treba zaboraviti gradove na obali, gdje su studenti pogođeni izbacivanjem zbog sezonalnog najma i turizma". Domovinski pokret zauzima se za ulaganje dodatnih sredstava ne bi li studentski domovi bili dostupni svim upisanim studentima, kao i za "osiguravanje primjerenog studentskog smještaja studentima u braku, a osobito studentskim obiteljima s djecom". Mostova Marija Selak Raspudić odgovorila je da su "izračunali koliko točno kapaciteta fali, a koliko će se moći osigurati u idućem razdoblju, a to će ovisiti o ishođenju dozvola, o situaciji na građevinskom tržištu". Iz HDZ-a poručuju da će se i u sljedećem mandatu zauzimati za proširenje kapaciteta u domovima. "Diljem Hrvatske je u dosadašnja dva mandata izgrađeno 11, a obnovljena su tri studentska doma‘‘, rekla je Ivana Barac iz Mladeži HDZ-a.

RIJEŠITI PROBLEM APARTMANIZACIJE
Stranke su se pozabavile i problemom apartmanizacije stanova, zbog čega oni nisu dostupni domaćem stanovništvu za dugoročni najam. "Gradovima treba zakonski omogućiti ograničenje dnevnog najma - vremenski, sezonski ili prema ukupnom broju stanova za dnevni najam. Uvođenjem mogućnosti dodatnih komunalnih potraživanja na prazne stanove možemo također utjecati na dostupnost kvadrata za priuštivi najam", poručuje Možemo. "Svi oni koji se samo povremeno bave iznajmljivanjem apartmana moći će u skladu s propisima registrirati za to obrt ili tvrtku i morat će plaćati sva davanja prema pravilima o poslovnom nastanu, a ne mali iznos poreznog paušala", odgovara SDP. DP planira ukinuti paušalno oporezivanje za iznajmljivače apartmana, osim za turističku djelatnost u domaćinstvu, i uvesti stopu oporezivanja od deset posto, kao što je i za dugoročni najam. I Most bi izjednačio poreze na kratkoročni i dugoročni najam te želi "onemogućiti prenamjene stanova u apartmane bez suglasnosti ostalih stanara zgrade". HDZ navodi smanjenje broja stanova u kratkoročnom najmu i aktivaciju dijela nekorištenih stambenih jedinica, prenamjenu i rekonstrukciju postojećih zgrada i gradnju novih.