Magazin
KAMPANJA - ZAVRŠNI KRUG (I)

Populizam prelazi
granice normale
Objavljeno 13. travnja, 2024.
U argumentima je istina, u strahu velike oči: Od pobjedničke atmosfere do paranoje i straha od poraza...
U srijedu, 17. travnja, na izborima biramo 151 zastupnika u Hrvatski sabor. Izborna kampanja je na vrhuncu ili pred završnicom, kako se uzme. Vidimo, slušamo, čitamo i gledamo svašta, promocije i propagande ne manjka, kampanja je kratka, a koliko će biti efikasna, znat ćemo kad stignu konačni rezultati prvih, parlamentarnih, izbora u superizbornoj 2024. godini.

Uzimajući u obzir sve aspekte, izlaznost na izbore bit će jako važna, jer su upravo neodlučni birači ti koji bi eventualno mogli preusmjeriti broj mandata u neočekivane "vode". "Da, trebaju izići svi koji imaju pravo glasa, narod je jedini odgovoran za svoju budućnost", napisao je jedan od građana na Facebooku. Drugi je mišljenja kako bismo se možda trebali ugledati na Australiju, gdje je izlazak na izbore obveza: "Nikad nisu uveli da onaj tko ne ide na izbore plati velike kazne, pa to je građanska dužnost." Inače, već je tradicija da imamo zaista malu izlaznost, primjerice, 2020., u vrijeme korone, izlaznost je bila samo 46,85 posto. Istina, 2016. godine bar nas je više od pola izišlo, točnije, 52,59 posto, ali neki je trend da izlaznost uglavnom pada u odnosu prema ne tako davnoj prošlosti.

SKRETANJE K ESTRADI


Izlaznost će možda ovisiti i o dosadašnjoj kampanji, koja je bar u početku obećavala i nešto sadržaja, a prema kraju se pretvorila u ponavljanje uobičajenih fraza i kao takva postala prilično dosadna i naporna, čak i kada je riječ o najagresivnijem i koji službeno nije u kampanji, predsjedniku Zoranu Milanoviću, slaže se i većina političkih analitičara, a primijećeno je to i u inozemnim medijima. Zapravo se na političkoj pozornici Hrvatske sve i dalje vrti oko osoba i emocija, te je zbog toga očitije kako se uopće ne govori, ili se premalo govori, o, primjerice, ekonomiji, gospodarstvu, razvojnim mogućnostima... piše u analizi DW. No zato je dugačak popis drugih tema koje se otvaraju uoči predstojećih izbora, iz različitih područja i djelatnosti. Tako se može čuti ponešto o stavovima kandidata i stranaka u vezi s pitanjima demografije i vanjske politike, pravnog sustava i sigurnosti, javne uprave i ekologije itd. Katkad netko spomene neki porez ili inflaciju ili stanogradnju, ali nakratko i površno, a zatim se ponovno sve vrati u istu onu kolotečinu s raznim jednokratnim aferama u prvom planu, zaključuje Deutsche Welle u svojoj analizi.

Da je ekonomija u biti depolitizirana već duže vrijeme, potvrdio je i Marko Grdešić, profesor političke ekonomije i političke sociologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. On je pritom mišljenja da se to može uočiti po svim glavnim segmentima ekonomske politike u Hrvatskoj... U svakom slučaju, poželjno je i dobro da ekonomski sadržaj uđe natrag u politički prostor, vjeruje Grdešić... "Znate onu priču da imamo aktere koji su kvalificirani i zaduženi za to, a javnost bolje neka se suzdrži od tema u kojima nije stručna. Nevolja s tim jest i to što se politika onda počne baviti isključivo simbolično vrijednosnim pitanjima, ali takva praksa biva dosta opasna kad se potencira. Općepoznat primjer je Amerika, makar su to pokazivali i neki drugi prije nje. Nastaju forsirane podjele u društvu, te se demokratski poredak u nekim svojim uporištima suspendira, i taj proces postaje opasan koliko i izmicanje ekonomije iz zone demokratskog propitivanja i odlučivanja", kaže Grdešić.

O znanoj klopki prepuštanja ekonomije isključivo ekonomistima, govori i ekonomist Luka Brkić, profesor na zagrebačkom Sveučilištu Libertas. On drži kako su ovi izbori maksimalno personalizirani, naročito nakon direktne konfrontacije Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. "No većina tog momenta je već prošla, a moglo bi se kazati i da personalizacija nipošto nije samo hrvatska pojava. Naširoko je štošta u politici skrenulo k estradi, s veoma površnim karakterom, gdje prolazi samo ono atraktivno i kratkoročno", rekao je Brkić, te dodao: "Naposljetku, uvijek su isti glumci na tim političkim daskama, sve je nošeno inercijom. Rasprava o bitnim pitanjima poput ekonomije izostaje jer je zahtjevna i zamorna. A nevjerojatno je da nam postaje najmanje važno baš ono od čega živimo i što nam je zalog za budućnost. Ekonomske teme guraju se ispod tepiha uz pretpostavku da će to riješiti netko drugi, ili će se samo od sebe. Politička vlast za to vrijeme daje tu materiju u parolama, bez ozbiljne analitike. Samo napadneš bauk korupcije i sve si pokrio, sve je riješeno", uvjeren je Brkić.

No sve netom izrečeno ipak treba uzeti s izvjesnom ogradom. Naime, sve su stranke u predizbornoj kampanji ipak objavile i svoje ekonomske programe, s jasnim smjernicama i odlučnim stavom. Tako je svaki put, ali ovaj put, slažu se i Grdešić i Brkić, nešto je ipak drukčije: "Prvo, nitko s tim ne žuri, bez obzira na to što je kampanja iznimno kratka, počevši od momenta određivanja točnog datuma izbora. Drugo, ni većina medijske javnosti do toga ne drži kao nekoć, valjda zato što takva tematika više nije unosna roba na tržištu. A bolje da se o toj devijaciji vodi računa dok je vrijeme, da se ekonomija ne bi opet u nekom trenu sama progurala u prvi plan", zaključili su Grdešić i Brkić.

S druge pak strane, HDZ, odnosno Vlada, s pravom se hvali dosadašnjim postignućima iz domene ekonomije, gospodarstva, financija, napose kriznim mjerama, uključujući i rast plaća, porast mirovina, energetsku stabilnost, financijsku stabilnost, rast BDP-a, najbolji rejting investicijskih agencija dosad (BBB+), što se sve skupa može percipirati i iz ekonomskog rakursa, odnosno to sve onda demantira mišljenje da u kampanji manjka ekonomskih tema. Ima ih, kod HDZ-a i Plenkovića, ali ih nema ili su minorne, kod oporbe i oporbenih lidera, i to je činjenica kad se izborna kampanja sagleda neutralno, objektivno i bez navijačkih strasti, puke demagogije i napadnog oporbenog populizma.

U tom, netom navedenom, kontekstu, ali i šire, premijer Plenković, između ostalog, podsjetio je i na sad već posve izvjestan ulazak RH u OECD za dvije godine, što je, kaže, jedan od tenutačno najvažnijih ciljeva hrvatske politike, a koja se uglavnom i tiče ekonomije. Dakako, Plenković nije mogao izbjeći ni odgovore na užarena unutarnjopolitička pitanja: "Atmosfera je pozitivna. Mislim da je jasno, u ovim izborima imamo odabir nastaviti s obnavljanjem povjerenja ili riskirati, pa dati povjerenje Grbinu, koji je abdicirao prije izbora, ovima koje okuplja kršitelj Ustava", rekao je, misleći na Milanovića, te dodao: "Siguran sam da će odabir hrvatskih građana biti mudar."

FRAZE I FLOSKULE


I sad opet dolazimo do Zorana Milanovića, kršitelja odredbi Ustava i odluke Ustavnog suda, koji doduše nije na izbornoj listi SDP-a, no zapravo je i dalje glasnogovornik koliko SDP-a toliko i ujedinjenih stranaka ljevice i lijevog centra. Pritom mu je retorika i dalje svađalačka, nerijetko brutalna i uvredljiva, pa i kad se čini da se malo smirio, već idućeg dana eksplodira i počinje žestoku razmjenu mišljenja s, primjerice, ministrom Butkovićem, koji mu uzvraća na svoj način, s kravicom u prvom planu, naprimjer. Inače, u svom predizbornom zanose ZM nije želio otkriti ni kako će izgledati vlada ako dobije izbore. "To je tema za razgovor nakon što se prebroje glasovi. S Penavom nisam razgovarao o tome. Ista stvar s Mostom. Neće biti jednostavno. Ima dosta animoziteta među opcijama iz ovog mandata Sabora. Kad netko uđe u Sabor s jednom opcijom, a zatim krene s drugom...", da spomenemo tek jednu od niza Milanovićevih "umotvorina" u njegovu sve predvidljivijem teatru apsurda krcatom frazama i floskulama i kad su ovi izbori u pitanju, uključujući i apsurdnu tezu o nekakvoj "trećoj republici". Cinik bi rekao kako ZM ponekad zvuči kao da je upravo preživio pad Bastilje, pa u revolucionarnom zanosu prijeti besmislicama.

No, bilo kako god, u argumentima je istina, a u strahu su velike oči. Drugim riječima, od pobjedničke atmosfere do paranoje i straha od poraza put je kratak, a stranputica bezbroj. Izbori su, ili bi to trebali biti, odgovornost ne samo prema politici općenito nego i prema građanima i državi, demokraciji, vladavini prava i još koječemu. Zato zaključimo ovotjednu izbornu temu načelnim stavovima. Svatko može odabrati za koga će glasati i to je njegovo pravo, ali i njegova odgovornost. Kampanja je u završnoj fazi i preostaje još nekoliko dana lova na birače, a tko je dosad profitirao, tko nije, tko su dobitnici, tko gubitnici, pokazat će iduća srijeda u ponoć, kad ćemo saznati tko je u ovom prvom sprintu u maratonskoj superizbornoj 2024. godine prvi prerezao ciljnu vrpcu.

Damir Gregorović
Jalovi populizam
Konačno, u srijedu prije ponoći trebali bismo znati tko su dobitnici, a tko gubitnici, hoće li vladu na osnovi svoga ekonomskog programa sastavljati HDZ s partnerima, koji i vodi u anketama, ili pak netko od oporbe, odnosno oporbenih koalicija. Jer upravo već spominjane gospodarske teme i programi ono su čime bi se trebali dobivati i izbori. To sigurno nije populizam, koji je kod dobrog dijela političkih stranka prelazio čak i granice dobrog ukusa! Naravno, bilo je i onih koji su u nedostatku pravih programa i ideja sve sveli na fraze i floskule, uz napade na HDZ i Plenkovića, s glavnim ciljem njihova rušenja. I sve to uz očit nedostatak jakih oporbenih lidera u kampanji, između ostalog...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVEMOĆ ILI NEMOĆ MEDIJA

Ivor Altaras Penda:
Ne događa se sloboda,
već zarobljavanje uma

2

TJEDNI OSVRT

Realnost prosječne plaće od 1600 eura?!

3

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije