Magazin
VRIJEME TEŠKIH ODLUKA

Ukrajina 2024.: Ostanak u ratu ili dugo putovanje prema miru
Objavljeno 6. travnja, 2024.
STVARNOST ILI ILUZIJA: POSTOJI LI MOGUĆNOST ZAVRŠETKA RUSKO-UKRAJINSKOG RATA PRIJE 2025.GODINE?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu u povodu ulaska u treću godinu rata nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu. Iz opsežne analize "Ukrajina 2024: Postoji li mogućnost završetka rusko-ukrajinskog rata prije 2025.godine?" objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.



Rusko-ukrajinski rat je ušao u treću godinu, uz veliko iščekivanje u Europi za okončanje sukoba, koji je izazvao goleme ljudske i materijalne gubitke na obje strane. U Europi se postavljaju mnoga pitanja u vezi s ovim dugotrajnim ratom, koji je neočekivano izbio na njezinim granicama i kako će se završiti u sljedećih dvanaest mjeseci, posebno: hoće li Europa/EU nastaviti podržavati službeni Kijev? Koliko dugo može trajati opterećujuća financijska podrška Ukrajini? Kakav je mogući razvoj situacije zbog američkih predsjedničkih izbora krajem godine i mogućnosti pobjede republikanca Donalda Trumpa? Postoji li mogućnost završetka rata prije 2025.godine? Najvažnije od ovih pitanja je - koliko dugo Europa može faktički insistirati na iscrpljujućoj financijskoj podršci Ukrajini?


Od početka rata EU i države članice stavili su na raspolaganje 96 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Europski lideri 1. veljače 2024. godine su se složili da izdvoje do 54 milijarde dolara za podršku oporavka, rekonstrukcije i modernizacije Ukrajine, kao i njezinim naporima da provede reforme u sklopu njezina procesa pristupanja EU-u do 2027. godine. Tako da su dosadašnje obveze EU-a više od 150 milijardi dolara. Velika Britanija je obećala Ukrajini više od 15 milijardi dolara od 2022. godine, SAD je potrošio 66 milijardi dolara, a planirano je još dodatnih 60 milijardi dolara.

Kraj ovog sukoba nije na vidiku i trošenje golemih svota novca na Ukrajinu može biti politički neisplativo za zapadne vlade, koje podržavaju Ukrajinu. Politički pritisci na potrošnju postat će očigledniji ususret predstojećim izborima za Europski parlament (EP) u lipnju 2024. godine, kao i nacionalnim parlamentarnim izborima u nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, glavnog saveznika Ukrajine.

EU NAKON IZBORA


Birači u Europskoj uniji (27 članica) održat će izbore za Europski parlament od 6. do 9. lipnja, kako bi izabrali 720 zastupnika/ca Europskog parlamenta. Ankete pokazuju da će stranke ekstremne desnice ostvariti vidljiv napredak na ovim izborima. Iako se glasanje o većini zakona odvija prema stranačkim savezima, Europski parlament povijesno gledano kontroliraju stranke šireg centra, koje se sastoje od Europske pučke stranke - EPP (desnica), Progresivnog saveza socijalista i demokrata - S&D (ljevica) i liberala Obnovimo Europu - ALDE. Ove tri skupine zauzimaju 60% mjesta u Europskom parlamentu. Ali sigurno je da će ovaj savez izgubiti veliki broj mandata u korist ekstremne desnice, što će ravnotežu novog parlamenta nagnuti udesno.

Sastav sljedećeg saziva Europskog parlamenta utjecat će i na tijek rata u Ukrajini, odnose s Rusijom, budućnost zajedničke europske obrambene politike, pa čak i na pitanje mogućnosti proširenja članstva u EU. Izbori dolaze u trenutku kada se EU sprema razmotriti mogućnost nastavka ili smanjenja financijske pomoći Kijevu. Pitanje zajedničke europske odbrane također će biti glavna tema na tim izborima, posebno nakon što je Donald Trump potvrdio da će SAD štititi i braniti europske države, ako su spremne za to platiti cijenu i ako povećaju izdvajanja sredstava za obranu.

Ono što najviše zabrinjava Kijev je takozvani ukrajinski zamor, što znači smanjenje simpatija i podrške šire javnosti u zemljama EU-a. Nedavni izbori u Nizozemskoj i Slovačkoj već su rezultirali padom podrške, Slovačka je zaustavila veliki paket pomoći za Ukrajinu, a Nizozemska možda neće poslati dugo obećane zrakoplove F-16.

POLJSKA POLITIKA


U EU-u vode se napeti pregovori s Mađarskom te ostalim članicama kada je u pitanju pomoć Ukrajini. Mađarska je zapravo stala na stranu Rusije, za razliku od ostatka EU-a, i želi potpuno zaustaviti pomoć Ukrajini.


Nakon velike poljske podrške i pomoći Ukrajini na početku rata protiv Rusije, tadašnji poljski premijer Mateusz Morawiecki najavio je u rujnu 2023. godine da će njegova zemlja prestati naoružavati Ukrajinu, kako bi se usredotočila na jačanje vlastitih obrambenih snaga. To se poklopilo s prisutnim sporom između dvije zemlje oko izvoza ukrajinskih žitarica i ukrajinske prijetnje da će podnijeti tužbu protiv Poljske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Poljska je podržala Kijev s gotovo tri milijarde eura, uključujući i vojnu opremu vrijednu 1,5 milijardi eura.

Nova poljska vlada, koja je izabrana u prosincu 2023. godine, vratila se europskom kursu. Novi premijer Poljske Donald Tusk, inače dokazani europski političar i bivši predsjednik Europskog vijeća (2014. - 2019.), posjetio je Berlin i Pariz u veljači 2024.godine u nastojanju da ojača suradnju u području europske vanjske politike. Poljska vlada s Njemačkom i Francuskom aktivirala je formulu "Weimarskog trokuta", produbljujući vanjskopolitičku i sigurnosnu suradnju. Formula "Weimarskog trokuta" je savez koji su tri zemlje formirale 1991. godine, kako bi zajedno radile na europskim pitanjima.

AMERIČKI IZBORI


Američki predsjednik Joe Biden suočava se s poteškoćama u usvajanju financijskog paketa pomoći za Ukrajinu u američkom Kongresu u izbornoj godini, a ono što povećava ovu nepovoljnu situaciju za Ukrajinu je mogućnost da se Donald Trump sljedeće godine vrati u Bijelu kuću. Trump nije jasno iznio svoju politiku prema Ukrajini, osim tvrdnje da može okončati rat u roku od 24 sata. Poznata je anti NATO retorika bivšeg američkog predsjednika, njegov opći prijezir prema europskim institucijama i začuđujuće divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U EU-u već strahuju od povratka Trumpa na čelo SAD-a. Iako nitko ne zna što bi još jedan Trumpov mandat mogao značiti u financijskom smislu, ipak treba predvidjeti najgori scenarij za Ukrajinu, gdje vojska gubi zamah na terenu i može se očekivati da Trump odluči obustaviti milijarde dolara pomoći Ukrajini. Ovo je zabrinjavajuća perspektiva za europsku obrambenu politiku, koja već vjeruje da se Putin krije i pokušava pričekati Zapad, tako da je sljedećih 12 mjeseci presudno za europske saveznike Ukrajine. Jasno je da je u interesu Europe da Putin ne dobije ovaj rat.

Uoči američkih predsjedničkih izbora neizbježno će se postavljati pitanje što će se dogoditi s europskom sigurnošću u odsutnosti Sjedinjenih Država. Iako je istina da je ukrajinska sigurnost neposredno povezana sa širom europskom sigurnošću, dugoročni cilj Europe je da postigne veću sigurnosnu nezavisnost od Washingtona, što nije u skladu s američkom transatlantskom politikom.

U sljedećih 12 mjeseci Bruxelles će početi ispitivati mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine. Iako se ova sredstva ne mogu legalno koristiti za kupnju oružja, mogu se koristiti za pokrivanje troškova reparacije. Diplomati strahuju da bi uspostavljanje presedana za korištenje zamrznutih sredstava za prikupljanje novca za ratove u inozemstvu moglo dati zeleno svjetlo zemljama poput Kine da učine isto u konfrontaciji sa Zapadom, budući da je Peking prošle godine donio novi zakon, kojim olakšava činjenje sličnih radnji sa stranom imovinom unutar Kine. Čak i ako se dogodi da Predstavnički dom američkog Kongresa odobri dodatnih 60 milijardi dolara za podršku Ukrajini, nema nekog izgleda za zaustavljanje ruske ofenzive, pa čak ni u odvraćanju Rusije da nastavi ovaj rat.

Sve u svemu, je li pitanje vremena kada će se bivši predsjednik Donald Trump vratiti u Bijelu kuću? Što će učiniti u drugom mandatu, koje je lekcije naučio i koje pogreške neće ponoviti? Trump omalovažava politiku predsjednika Bidena, ali ne nudi alternativu, uključujući njegove optužbe američkoj administraciji o predaji Ukrajine Rusiji, kritizirajući Bidenovu politiku, iako svi znaju da Trump neće slati vojnike u Ukrajinu. Trump neće opterećivati Amerikance velikim financijskim izdacima, on će tražiti priliku za praktično rješenje, prihvaćanjem potrebnih ukrajinskih ustupaka i njihove cijene, te pregovaranjem na njihovoj osnovi.


Trump ne vjeruje u načela i vrijednosti u koje vjeruju Europljani, tj. slobodu i suverenitet Ukrajine i druga opravdanja, koja ne ulaze u njegove prioritete ili kalkulacije. Vjerojatno će s Putinom razgovarati o izlasku iz krize, a to će se najvjerojatnije dogoditi na štetu Ukrajine, koja nema neke važne karte u rukama, koje su važne Trumpu i njegovoj oportunističkoj prirodi.

KOREJSKI SCENARIJ


Sjedinjene Američke Države su države institucija, koje dominiraju konačnom odlukom, daleko od interesa stranaka i pojedinaca. Institucije su te koje često ublažuju hirove američkih predsjednika i administracije, pogotovo ako osjete realnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, a to smo vidjeli više puta u vezi s pojedinim političkim odlukama u eri predsjednika Baracka Obame i Trumpa. Čak i ako američka administracija djeluje u skladu sa svojim interesima, američki centri za donošenje odluka su ti koji imaju konačnu riječ. Zato nema nekog realnog straha da će budući američki predsjednik ugroziti ukrajinsku državnost i cjelovitost.

Usprkos ruskom poricanju postojanja rasprava o "korejskom scenariju", to je korisno rješenje za Moskvu zbog mnogo razloga. Ruski rat protiv Ukrajine traje mjesecima, ušao je u fazu iscrpljivanja. "Korejski scenarij" Rusiji garantira očuvanje teritorija koji je okupirala u istočnoj i južnoj Ukrajini kao i utvrđivanje svojih pozicija na graničnoj liniji od oko 1000 km.

“Korejski scenarij", ili "38. paralela" obično se naziva rješenje postignuto nakon Korejskog rata (1950. - 1953.) na liniji prekida vatre između Sjeverne i Južne Koreje, gdje se proteže demilitarizirana zona između dvije Koreje. Ali ovaj scenarij nije uključivao potpisivanje mirovnog sporazuma između dvije zemlje, što znači da su de facto one u ratu od 1953. godine.

Ako se ovaj scenarij implementira u okviru trenutnih borbenih linija i u budućim mirovnim pregovorima, Ukrajina će direktno izgubiti oko 100.000 kvadratnih kilometara. Podijelit će je na dva dijela, od kojih je prvi pod kontrolom Rusije, a nalazi se u južnim i jugoistočnim regijama uključuje poluotok Krim, koji je Moskva anektirala 2014. godine. Uspostava demilitarizirane zone dubine nekoliko kilometara osigurava primirje stvarajući de facto zamrznuti konflikt. Za uspostavljanje demilitarizirane zone potrebne su mirovne snage na linijama razgraničenja. U sadašnjim okolnostima potrebno je raspoređivanje NATO snage u Ukrajini kako bi se garantirala sigurnost Ukrajine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron 26. veljače 2024. godine je rekao da ne isključuje mogućnost raspoređivanja francuskih kopnenih trupa u Ukrajini. Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu dodao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine. Više NATO članica, među kojima su SAD, Njemačka i Velika Britanija, odmah je odbacilo ovaj prijedlog. Postavlja se pitanja je li prijedlog francuskog predsjednika početak uspostave linija razgraničenja prema korejskom scenariju.

Međutim, Ukrajina neće prihvatiti nikakvu formulu za zamrzavanje sukoba prema "korejskom scenariju", osim ako podrška Zapada potpuno ne prestane, što ne treba očekivati u dogledno vrijeme, jer Europa još uvijek smatra Ukrajinu svojom prvom linijom obrane.

Nova turska mirovna inicijativa objavljena je na marginama Antalya Diplomatic Foruma 3. ožujka 2024. godine i poslije sastanka ministara vanjskih poslova Turske i Rusije Hakana Fidana i Sergeja Lavrova. "U pitanju Ukrajine naše je mišljenje da su obje strane dostigle granice onoga što mogu dobiti ratom. Mislimo da je vrijeme za početak dijaloga o prekidu vatre", rekao je turski ministar vanjskih poslova Fidan. Postavlja se pitanje je li ova turska inicijativa nastavak Afričke inicijative iz srpnja 2023. ili je ipak u skladu s Macronovom vizijom okončanje sukoba...

Darko Jerković
RUSKI INTERESI: Proširenje raskola među državama Zapada...
Glavne smjernice Putinove politike u 2024. godini su održavanje statusa quo na ukrajinskom ratištu. Geopolitički i vojni stručnjaci ne očekuju da će Kremlj pokrenuti napad velikih razmjera, bar ne u prvoj polovini godine. Ovo ima snažno opravdanje s njihove točke gledišta. Moskvi nije potrebna promjena ratne linije razgraničenja, koja bi mogla izazvati promjenu postojećeg odnosa snaga. Iako je ishod predsjedničkih izbora u Rusiji bio unaprijed poznat, to ne umanjuje značenje događaja koji praktično postavljaju Putina za vođu nacije i doživotnog gospodara Kremlja. To znači učvršćivanje “putinističkog” pristupa u Rusiji još mnogo godina nakon što je Zapad očekivao njezin kolaps.

U trenutnim okolnostima Moskva je sada u djelomičnoj pobjedničkoj poziciji u “ratu iscrpljivanja”. Stoga je njezina orijentacija usmjerena na proširenje raskola među državama Zapada u svjetlu sve većeg europskog nezadovoljstva. Rusija očekuje da još nekoliko zemalja slijedi primjere Slovačke, Mađarske i Nizozemske u ublažavanju tona prema Moskvi. U istom kontekstu Rusi znaju da su zapadna skladišta ostala bez oružja i streljiva, što znači da će troškovi opskrbe Ukrajine biti veći u sljedećoj fazi. To se počinje odražavati u tendenciji nekih zapadnih zemalja, da podrže uspostavu zajedničke obrambene industrije s Kijevom kao alternativu vojnim isporukama oružja i tehnologije proizvedene u zemljama NATO-a. Čak se razmatra mogućnost da države zapadnog Balkana sa svojim proširenim kapacitetima sudjeluju u proizvodnji prijeko potrebnog streljiva za Ukrajinu.

Za Rusiju stagnacija u sukobu predstavlja važnu osnovu za poticanje unutrašnjih sukoba unutar Ukrajine, koji bi se mogli razviti kako se približava datum ukrajinskih predsjedničkih izbora, koji su do sada bili prolongirani. Podsjetimo, mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog istječe u svibnju ove godine. Stručnjaci ne očekuju da će doći do proširenja vojnog konflikta prije sredine godine, a njegovo proširenje će najvjerojatnije biti povezano s ukrajinskim unutrašnjim (ne)prilikama. Općenito, procjene govore da će posljednji kvartal 2024. godine biti odlučujući u određivanju sudbine rusko-ukrajinskog rata. (IFIMES)

KONTROVERZNA IZJAVA: Francuski predsjednik Macron 26. veljače 2024. godine je rekao da ne isključuje mogućnost raspoređivanja francuskih kopnenih trupa u Ukrajini...

STRAH OD EKSTREMNE DESNICE: Birači u Europskoj uniji (27 članica) održat će izbore za Europski parlament od 6. do 9. lipnja, kako bi izabrali 720 zastupnika/ca...

ODMRZAVANJE ZALIHA NOVCA: U sljedećih 12 mjeseci Bruxelles će početi ispitivati mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje pomoći Ukrajini....

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DRUGA STRANA UKRAJINSKOG RATA: TESLIN POUČAK - FANTAZIJA ILI STVARNOST?

Energetski sustav postaje ključna bojišnica

2

TJEDNI OSVRT

SDP-ovci već traže novog šefa stranke

3

KREŠIMIR MACAN, PR STRUČNJAK ZA ODNOSE S MEDIJIMA I STRUČNJAK ZA POLITIČKE KOMUNIKACIJE

S obzirom na odnose snaga, Plenković je dobio optimalnu podjelu resora