Novosti
STANJE PRAVA DJECE U HRVATSKOJ

Zanemaruju se problemi, a tragedije smo mogli spriječiti
Objavljeno 3. travnja, 2024.
Dječja pravobraniteljica: Predano zagovaramo najbolji interes djece

Ako želimo osigurati najbolju moguću sustavnu podršku za djecu i mlade, u sve odluke trebamo uključiti njihova razmišljanja, te na njima graditi politike, mjere i usluge. Ističe to, između ostaloga, Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu u svojem izvješću o radu u 2023. godini. Navodi kako se Ured dječje pravobraniteljice lani susreo s oko 1300 djece, čije poruke i razmišljanja prenosi u izvješću. "Zahvaljujemo svoj djeci koja su nam poklonila svoje vrijeme i uvide o tome kako žive i što očekuju od nas", navodi dječja pravobranteljica.



Ističe se kako su prošlu godinu obilježili i nesretni događaji: od slučaja vršnjačkog nasilja u Srbiji, koji je snažno odjeknuo i u Hrvatskoj, do nastavka ratnih zbivanja u Ukrajini te teškog kršenja prava djece u Pojasu Gaze. "Nastavljamo naglašavati potrebu osiguranja stručnjaka za mentalno zdravlje koji mogu pružiti podršku djeci u suočavanju i nošenju s teškim situacijama, razgovarati s njom u povodu uznemirujućih događaja u bližoj i široj okolini", navodi Helena Pirnat Dragičević.

U izvješću stoji i kako je, prema podatcima Ministarstava, lani 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je djece počinilo samoubojstvo, a sedmero je ubijeno. "Uz te tragedije koje smo mogli spriječiti, kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te teškoće s mentalnim zdravljem djece, mladih i odraslih upozoravaju na zanemarivanje tih kritičnih i kroničnih problema i nužnost većih ulaganja u sustave obrazovanja, pravosuđa, socijalne skrbi i zdravstva", stoji u izvješću.

Navode se i pozitivni pomaci, poput novog Prijedloga protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenja Barnahus modela za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanja sankcija za seksualne delikte i drugih. "Uz pozitivne pomake, nažalost, ponavljamo velik broj naših zabrinutosti i prijedloga iz prethodnih izvješća, poput onoga da se napokon regulira rad igraonica za djecu. Ta usluga je praktično izvan radara i područja djelovanja upravnih tijela, a njome se koriste tisuće roditelja i djece godišnje. Ponavljamo nužnost promjena koje će dovesti do učinkovitije zaštite djece i njezinih prava, u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa i obrazovanja", ističe dječja pravobraniteljica.

Njezinu je uredu u 2023. stiglo 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno njih 2183. "Najveći rast prijava bilježimo u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17 %), obrazovnih prava (24,47 %) i osobnih prava (14,46 %)", nabrojeno je u izvješću. Navodi se i kako su pojedinim propisima predložene ukupno 153 konkretne promjene u vezi sa zaštitom djece. Nažalost, samo ih je 13 prihvaćeno, od čega šest djelomično. Iako smo izrazito nezadovoljni ovakvom stopom prihvaćanja prijedloga, nastavljamo s jednakom predanošću zagovarati najbolji interes djece", navodi dječja pravobraniteljica.

Dijana Pavlović
BRINUTI SE KAO O KAPI VODE NA DLANU
Dječja pravobraniteljica ističe i pozitivne pomake, poput niže stope rizika od siromaštva, izgradnje i uređenja dječjih vrtića diljem zemlje, usvojenih poboljšanih propisa u području zaštite prava i dobrobiti djece, povećanja doplatka, osiguranog obroka za svako dijete u školi... Istraživanja pokazuju i da djeca znaju više o svojim pravima nego prije. Prema procjeni iz 2022., udio djece u Hrvatskoj tek je 17,3 posto. Taj se udio stalno smanjuje, što se odražava na odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvo. “Kao o kapi vode na dlanu - tako bismo se trebali brinuti o svakom djetetu, bez obzira na njegovo podrijetlo, mogućnosti ili mjesto rođenja. No to, nažalost, nije tako, osobito za djecu koja žive u otežavajućim okolnostima. Djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od nasilja u obitelji, žrtve seksualnog nasilja, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca koja žive u siromaštvu, djeca s problemima u ponašanju te djeca manjinskih skupina i dalje u najvećoj mjeri trpe zbog kršenja svojih prava”, navodi Helenca Pirnat Dragičević.