Novosti
NAJČEŠĆE PRITUŽBE HRVATSKIH GRAĐANA

Ostvarivanje prava na zdravlje najveći problem
Objavljeno 3. travnja, 2024.
Pučka pravobraniteljica upozorava i na nisku razinu političke komunikacije

Hrvatski građani prošle su se godine pučkoj pravobraniteljici najviše obraćali zbog problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, zbog diskriminacije u različitim područjima života i kršenja prava na rad. Navodi se to u godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter podnesenom Hrvatskom saboru.



Manjak liječnika


Pritužbe vezane uz pravo na zdravlje pokazale su da su zdravstvene usluge bile otežano dostupne, nedostajalo je liječnika i liječničkih timova, a pacijenti često nisu dobivali potpune informacije. Stanovnici udaljenih mjesta i otoka upozoravali su na strah da će ostati bez jedinog liječnika, onkološki pacijenti da se suočavaju s listama čekanja i pokvarenim dijagnostičkim uređajima, a palijativnim pacijentima prečesto nije bio olakšan dostojanstveni kraj života, stoji, između ostaloga, u godišnjem izvješću.

“Pritužbama su se obraćali ljudi s teškim i/ili kroničnim oboljenjima i u lošoj financijskoj situaciji, majke koje primaju rodiljnu/roditeljsku potporu i studenti koji studiraju izvan Hrvatske koji su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvođenja obveze redovnog osobnog dolaska u HZZO", istaknuto je u priopćenju.

Najveći broj pritužbi na diskriminaciju odnosio se na područje rada i zapošljavanja, a najučestalija osnova bila je rasno ili etničko odnosno nacionalno podrijetlo, čemu su najizloženiji Romi. Velik broj slučajeva diskriminacije ostaje neprijavljen, te je i dalje potrebno i podizati svijest o zabrani diskriminacije i jačati mehanizme zaštite. Tomu može pridonijeti i analiza sudske prakse, koja je također dio izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.

Pritužbe vezane uz pravo na rad odnosile su se, između ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad, neisplatu plaće ili isplatu dijela "na ruke" i zlostavljanje na radu (mobing). Nije došlo do potrebnih izmjena Zakona o strancima kojima bi se stranim radnicima olakšala odluka da prijave kršenje svojih prava, omogućilo učenje jezika na nacionalnoj razini i regulirali uvjeti smještaja. Građanima nije bilo dovoljno dostupno cjenovno priuštivo stanovanje, a socijalno je stanovanje nerazvijeno, te je za zaštitu prava na adekvatno stanovanje potrebno donijeti stambenu politiku i osigurati socijalno stanovanje. Obnova nakon potresa se ubrzala, ali brojni građani i dalje čekaju da njihov dom dođe na red, navodi se u priopćenju iz ureda pučke pravobraniteljice.

Sustav socijalne skrbi treba biti učinkovitiji - dobro organiziran, usmjeren na korisnike, s odgovarajućim kapacitetima, dostupan svima, a naknade bi trebale osigurati znatnije smanjenje siromaštva. Socijalni su radnici navodili da su i nakon reorganizacije sustava preopterećeni administracijom i da "od papira ne vide ljude". Beskućnicima su bila ugrožena brojna prava, često su "nevidljivi" i stigmatizirani, a nisu obuhvaćeni sustavnim mjerama i politikama, navode.

Neažurnost


Ističu i da sve više starijih osoba živi u riziku od siromaštva (njih 34,8 posto), a osobito su ugroženi stariji koji žive sami (59,9 posto). Uvedeni su novi mehanizmi zaštite od zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, uključujući i na temelju preporuka pučke pravobraniteljice. Takvih pomaka nije bilo dovoljno u prevenciji i suzbijanju nasilja nad starijima. "Pritužbe i inspekcijski nadzori domova za starije ukazivali su na neadekvatne uvjete smještaja i postupanje prema korisnicima, dijelom zbog nedostatka zaposlenih, ali i manjka svijesti o dostojanstvu i pravima starijih osoba", stoji u priopćenju ureda pučke pravobraniteljice.

Vezano uz slobodu izražavanja, i u 2023. godini bila je zamjetna niska razina političke komunikacije. "Tim trendom normalizira se neprihvatljiva komunikacija među građanima, a osobit problem su netrpeljivost i govor mržnje na internetu. Novinari su bili suočavani s tzv. SLAPP tužbama, napadima i prijetnjama. Razlog za zabrinutost bila je i najava izmjena Kaznenog zakona, a važno je pratiti hoće li i kako novo kazneno djelo utjecati na slobodu medija", istaknuto je u priopćenju.

Izvješće pučke pravobraniteljice donosi i 147 preporuka. "Nažalost, Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio prethodno izvješće, čime je nastavljen trend neažurnosti u njihovu raspravljanju, što utječe i na provedbu preporuka - iako Ustav RH pučku pravobraniteljicu određuje kao opunomoćenicu Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, samostalnu i neovisnu u radu", ističe se u priopćenju.

Dijana Pavlović
NAKON IZBORA
Ured pučke pravobraniteljice ističe i da, s obzirom na to da je rok podnošenja godišnjeg izvješća ove godine istovremen s raspuštenjem Hrvatskog sabora i kada su raspisani parlamentarni izbori, pučka pravobraniteljica do završetka izbora neće javno istupati, poštujući ulogu neovisne, samostalne i nepristrane institucije. Godišnje će izvješće predstaviti javnosti na konferenciji za novinare nakon konstituiranja novog saziva Sabora.