Ekonomija
TRANZICIJA CILJEVI SUZBIJANJE ŠTETNOG DJELOVANJA NA KLIMU I OKOLIŠ

Vjetar, sunce, bioplin... prestigli su elektrane na fosilna goriva
Objavljeno 3. travnja, 2024.
Evidentiran je veliki skok u proizvodnji Sunčeve energije tijekom prošle godine

Klimatske promjene djeluju na cijene i financijsku stabilnost, što znači da mogu izravno utjecati na postizanje osnovnih ciljeva – stabilnost financijskog sustava. Kako bi se pospješila klimatska tranzicija u Republici Hrvatskoj (RH), Hrvatska narodna banka (HNB) traži da banke prepoznaju klimatske rizike u svojim portfeljima, a samim time i da podupru investicije povezane s prilagodbom klimatskim promjenama i suzbijanje štetnog djelovanja na klimu i okoliš.



Ovakvu je poruku prošlog tjedna poslala iz Osijeka Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke. Ondje je sudjelovala na prvom Business Forum "Održiva budućnost hrvatskog gospodarstva" u organizaciji osječkog Ekonomskog fakulteta. Forum je okupio istaknute stručnjake iz poslovnog, financijskog i akademskog sektora s ciljem rasprave o ključnim inovacijama i strategijama za oblikovanje zelene budućnosti hrvatskog gospodarstva te su svi okupljeni imali priliku saznati koliko, između ostaloga, klimatske promjene utječu na razinu i dinamiku cijena, kao i financijsku stabilnost.

- Kao pozitivan primjer ostalima, i mi unutar HNB-a poduzimamo različite aktivnosti da bismo ozelenili vlastito poslovanje te smo prvi put izračunali naš ugljični otisak i definirali vlastite ciljeve glede našeg ugljičnog otiska. Osim toga, trenutno 7,5 posto naše financijske imovine ulažemo u vrijednosne papire s karakteristikama održivosti. Na taj način i mi mijenjamo sve aspekte našeg poslovanja kako bismo osvijestili druge koliko je velik rizik koji je povezan s klimatskim promjenama - izjavila je to u ovoj prigodi Švaljek.

Dekarbonizacija


Među panelistima je bio i Stjepan Ergović iz Nexe grupe, koji je još jednom predstavio projekt kojim u ovoj našičkoj kompaniji kreću u projekt dekarbonizacije proizvodnje cementa.

Vezano uz ovu temu, koji dan prije ove konferencije objavljeno je Elektroenergetsko izvješće udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) za veljaču 2024. U njemu su dostupni podaci o instaliranoj i proizvedenoj snazi električne energije u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na obnovljivu energiju.

Konstatira se kako su OIE - vjetar, sunce, geotermal, bioplin i biomasa u promatranom mjesecu prestigli elektrane na fosilna goriva, čime su zauzeli drugo mjesto u energetskom miksu.

U veljači su klimatološke i vremenske karakteristike u Hrvatskoj bile sličnije proljetnom nego zimskom mjesecu sa znatno višim temperaturama i smanjenom vjetrovitošću.

Mjesec je obilježila vrlo velika proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode uz punjenje akumulacija dok je termoelektrana Plomin bila izvan pogona cijeli mjesec, a reverzibilna HE Velebit imala je važan rad u crpno-turbinskom pogonu. Nuklearna elektrana Krško radila je punom snagom i svi su sigurnosni sustavi bili operabilni, a rijeka Sava se zagrijavala daleko ispod dopuštena tri Celzijeva stupnja.

Obnovljivi izvori energije i ovog su mjeseca proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva (11 GWh više) i od hrvatskog dijela NE Krško (59 GWh više), čime su zauzeli drugo mjesto u energetskom miksu.

Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (612 GWh, 41,2 %) uz punjenje akumulacija od 71 GWh. Ostali OIE ponovno su zauzeli drugo mjesto (302 GWh, 20,7 %) ispred neobnovljivih (301 GWh, 20,3 %), ispred NE Krško (243 GWh, 16,3 %) i planiranog uvoza (29 GWh, 2,0 %). Minimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u veljači je iznosila 26,5 % (4. veljače), u čemu su hidroelektrane sudjelovale s 18,7 %, a ostali OIE sa 7,8 %.

Instalirana snaga svih vjetroelektrana na dan 1. siječnja iznosila je 1160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu 1136,85 MW.

Vjetrovitost je bila karakteristična za proljetne mjesece, a ne za veljaču, koja ima najveći faktor korištenja snage u godini. Ukupna proizvodnja VE u veljači je iznosila 208 GWh, što je niska proizvodnju za ovaj mjesec. Faktor korištenja snage bio je 26,3 %, a prosjek za ovaj mjesec u razdoblju od 2011. do 2023. iznosi 34,1%.

Više temperature


Do 1. ožujka u elektroenergetskom sustavu u pogonu je bilo 510,5 MW sunčanih elektrana, od čega je 498,2 MW bilo priključeno na distribucijsku, a 12,4 MW na prijenosnu mrežu. Vidljiv je veliki skok u proizvodnji Sunčeve energije (SE) 2023. godine te mjesečne (sezonske) oscilacije zbog promjena u insolaciji. U godišnjoj bilanci 70 % proizvodnje SE ostvari se u razdoblju travanj - rujan. Ostvareni faktor korištenja snage SE u veljači 2024. je iznosio nepunih pet posto. Vidljiva je dnevna povećana proizvodnja zbog produljenja dana (insolacije) tijekom veljače. Zaključno u svome izvješću u OIEH-u donose ostale karakteristike elektroenergetskih prilika za veljaču. Maksimalni dnevni promet iznosio je 71.774 MWh, maksimalna dnevna potrošnja iznosila je 56.670 GWh. Prijenosna i distribucijska mreža sve su dobro izdržale. Zbog više ostvarene temperature zraka za 4,6 Celzijevih stupnjeva u odnosu prema prosječnoj potrošnja električne energije za grijanje bila je manja 36 GWh u odnosu prema uobičajenoj potrošnji u veljači.
Dario Kuštro
ENERGETSKA NEOVISNOST
Nakon samo dva dana zatvoren je Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća koji je sredinom ožujka otvorio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U tom kratkom roku zaprimljeno je čak 11.926 zahtjeva građana. “S obzirom na ovogodišnji rekordni budžet od 120 milijuna eura, može se očekivati da će sredstva, nakon što se obrade sve prijave, biti dovoljna za sve vlasnike kuća koji imaju potrebnu i prihvatljivu dokumentaciju, što je bila i intencija javnog poziva”, poručili su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Veliki interes je indikator da će i dalje nastaviti poticati građane na putu prema energetskoj učinkovitosti i neovisnosti.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POTICAJ LOKALNOJ EKONOMIJI

Popravak elektroničkih uređaja štiti naš planet, ali i džepove građana

2

POKRENUTI STVARNU AKCIJU U BORBI PROTIV KLIMATSKE KRIZE

Zagađenje plastikom nalazi se svagdje oko nas

3

RECIKLIRAJMO ZA ZEMLJU - I MALE PROMJENE IMAJU VELIK UTJECAJ

Tehnologija i odgovorno poslovanje ruku pod ruku