Magazin
IZBORNI CIRKUS

Mato Palić: Predsjednik Republike posve kontaminira cijeli izborni proces
Objavljeno 30. ožujka, 2024.

Unatoč upozorenjima Ustavnog suda da se kloni sudjelovanja u kampanji za parlamentarne izbore, odnosno da to može činiti jedino ako da ostavku na funkciju predsjednika Republike Hrvatske koju obnaša, Zoran Milanović poručio je da neće poštovati upozorenje Ustavnog suda, da upozorenja prezire i da će raditi kako mu nalaže savjest.



Koristi li Milanović zapravo neke "rupe" u hrvatskom Ustavu, i ako one postoje, o kojim i kakvim se "rupama" radi? Radi li se možda i različitim interpretacijama Ustava RH - pitali smo doc. dr. sc. Matu Palića, predsjednika Katedre za ustavno i europsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku?



- U Ustavu Republike Hrvatske ne postoje nikakve ‘rupe‘. Postoji Ustavni sud Republike Hrvatske koji je u svom Upozorenju od 18. ožujka 2024. godine vrlo jasno protumačio odredbe Ustava RH koje se odnose na ustavni položaj Predsjednika Republike Hrvatske. U tom Upozorenju je jasno definirano kako Predsjednik Republike Hrvatske ne može, ako prije toga na podnese ostavku, biti kandidat na listi bilo koje političke stranke niti smije sudjelovati u kampanji bilo koje političke stranke na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Ta stajališta su u izdvojenom mišljenju potvrdili i suci koji nisu glasali za navedeno Upozorenje Ustavnog suda.

Hrvatska se trenutno nalazi u situaciji da Predsjednik Republike bez prestanka krši Ustav Republike Hrvatske na koji je prisegnuo prilikom stupanja na dužnost, ignorira Upozorenje Ustavnog suda i priopćenje koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) i kontaminira ustavnost i zakonitost provođenja parlamentarnih izbora. Ovakva situacija nije usporediva s političkim kampanjama u bilo kojoj državi članici Europske unije. Predsjednik Republike Hrvatske se, uz istovremeno zadržavanje svog položaja, trenutno ponaša kao član SDP-a i aktivno sudjeluje u njegovoj kampanji.

Što sad u takvoj situaciji može Ustavni sud, koje su njegove daljnje mogućnosti, kao i DIP-a, koji je kao i Ustavni sud jednako upozorio Milanovića?

- Zakonske ovlasti Državnog izbornog povjerenstva su bitno uže i ograničene u odnosu prema ovlastima koje ima Ustavni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud, a ako bi se ovakvo ponašanje Predsjednika Republike Hrvatske i dalje nastavilo u predstojećem razdoblju, može, ako to ocijeni nužnim, poništiti Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, poništiti Odluku Hrvatskog sabora o raspuštanju i naložiti zastupnicima da nastave s radom. Izabranim zastupnicima traje četverogodišnji mandat sve do 22. srpnja 2024. godine. Dakle, oni mogu, ako se nastavi kontaminacija izbornog procesa koju imamo sada, biti, da se tako izrazim, vraćeni u saborske klupe. Hoće li do toga doći ovisi primarno o daljnjim postupcima Predsjednika RH u razdoblju do 17. travnja 2024. godine, kada bi se trebali održati parlamentarni izbori. Nadam se kako Ustavni sud neće morati ponovo reagirati, ali ako to bude nužno, mislim da će to biti jedina opcija.

Imamo li dosad neviđenu eskalaciju političke krize ili je posrijedi čak i ustavna kriza? Koji su mogući scenariji daljnjeg razvoja situacije, može li se dogoditi da se raspisani izbori ponište? To bi tek bio skandal...? Kako bi u tom slučaju reagirala recimo Europska unija?

- Sve je moguće, a što će se dogoditi, vrlo je teško s nekim visokim stupnjem vjerojatnosti predvidjeti. U ovom trenutku nismo u ustavnoj krizi, ali bilo bi vrlo optimistično reći kako se to neće dogoditi. Vjerujem kako u Ustavnom sudu RH ima dovoljno odlučnosti da se osigura provođenje izbora na ustavan i zakonit način jer postoje mehanizmi kojima se može reagirati. Odgovornost za daljnji razvoj političke situacije u kojoj se nalazi je kako na izbornim akterima tako i na Ustavnom sudu.

Apsolutno se slažem kako bi dovođenje Ustavnog suda da posegne za spomenutim ovlastima bilo skandalozno i poslalo vrlo lošu sliku o Republici Hrvatskoj prema Europskoj uniji, ali mislim kako se ništa ne može isključiti.

Ako je u izbornoj kampanji sve dopušteno, u retoričkom, komunikacijskom, promotivnom i propagandnom smislu, ali u okvirima zakona i Ustava, što se događa kad se prijeđe granica neke uvjetno rečeno normale, kad sve zastrani kao sad u nas (ili kao u SAD-u s Trumpom!), koje su i kakve posljedice za društvo, pretpostavljam da su veće podjele neizostavne...? Vaš završni komentar?

- Naravno da su podjele neizbježna posljedica takvih ponašanja. Polarizacija hrvatskog društva na takav način nije u interesu nikome tko doista i iskreno želi dobrobit za Hrvatsku. Trenutno u medijskom prostoru birači imaju suženu mogućnost dobiti prave i potpune informacije o programima političkih stranaka i koalicija koji će sudjelovati na izborima. Upravo je to ono što nas zanima, a u tom dijelu je odgovornost na političarima da poduzmu sve što je potrebno kako bismo mogli donijeti odluku o tome komu ćemo dati glas. (D.J.)

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: SUPERIZBORNA PRVA TREĆINA

Do nove vlade prije europskih izbora

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana