Magazin
SMJEROKAZ ZA BIH: OTVARANJE PRISTUPNIH PREGOVORA S EUROPSKOM UNIJOM

Svjetlo u tamnom vilajetu
Objavljeno 30. ožujka, 2024.
Nataša Beširević: Manjkavi izborni sustav potkopava demokratsko predstavljanje i pogoršava etničke podjele...

Nakon što je prije dva tjedna Europska unija na svom sastanku donijela važne odluke o proširenju - preporuku za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom te nacrte pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju, cijela je priča oko BiH poprimila konkretne obrise. Naime, u četvrtak, 21. ožujka, čelnici država članica EU-a donijeli su očekivanu odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom i pozvali Komisiju da pripremi pregovarački okvir. "Nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.", navodi se u zaključcima Europsokog vijeća. Hrvatski premijer Andrej Plenković u povodu toga je rekao: "Ovo je bio veliki dugodišnji politički napor, najprije emancipirati temu Bosne i Hercegovine i staviti je na dnevni red EU-a, zatim emancipirati pitanje ravonopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda i osigurati da se svi važni, zatjevni insititucioalni koraci donesu, i u tome smo uspjeli."



Što odluka da se pokrenu pristupni pregovori znači za samu BiH, regiju, susjede..., pitali smo dr. sc. Natašu Beširević, konzultanticu na EU projektima u regiji Zapadnog Balkana i istočnog susjedstva, evaluatoricu Europske komisije Horizon Europe?


- Unatoč svim silnim kritikama koje godinama slušamo o EU-u, činjenica je da je EU još uvijek najbolja od svih mogućih ekonomsko-političkih zajednica koje se nude. Danas na svijetu ne postoji ni jedna država koja nije dio neke integracije. Za stanovništvom malu, ekonomski nerazvijenu, ratnim konfliktima i etničkim podijeljenostima rastrganu zemlju na brdovitom Balkanu to je jedino rješenje na horizontu. Jer drugih opcija jednostavno nema.

Tako da za građane BiH dileme nema: pristupanje EU-u može izravno koristiti jer će pregovori učiniti pritisak na BiH da poduzme važne unutarnje reforme, posebno oko vladavine prava i ljudskih prava. Pregovori s EU-om, osim usklađivanja zakonodavstva, prije svega podrazumijevaju koordinaciju poslova između ministarstava i ostalih tijela uprave. Možete misliti što će to značiti za zemlju s više od 150 ministarstava na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou i barem toliko ministara. Ali koordinacija i svakodnevna suradnja mogle bi dovesti do pozitivnog domino-učinka normalizacije i pomirenja etničkih trzavica unutar zemlje. Čak i povećanja efikasnosti birokracije i institucija.

BiH će se mijenjati, kao što je to bilo sa svakom državom koja je ušla u EU: postat će sređenija, organiziranija, stabilnija zemlja nego prije deset godina, koja se u tijeku pregovora mijenja nabolje, jer je tada pritisak demokratizacije najveći. Sve to pratit će i znatnija EU sredstva, koja mogu dovesti do ekonomskog rasta i porasta broja radnih mjesta. Nije zanemarivo.

VELIK KORAK NAPRIJED


Koji su elementi također važni, na kojima se treba poraditi...?

- Tipična pitanja regionalne suradnje su trgovina i infrastruktura, jer se ona danas događaju u širem europskom kontekstu. Iako je EU najveći trgovinski partner BiH, u posljednjih desetak godina trgovinska bilanca između BiH i država CEFTA-e raste svaku godinu. Srbija je godinama treći najveći trgovinski partner BiH, nakon Hrvatske i Njemačke. Infrastruktura danas podrazumijeva energetske i cestovne koridore, uz razvoj željeznice na razini europskog povezivanja. Tako da je danas BiH dio europske priče povezivanja, recimo, dionica autoceste na koridoru 5C povezat će BiH s Mađarskom i Hrvatskom, koridor X povezuje Salzburg u Austriji sa Solunom u Grčkoj te ide u smjeru istok - zapad kroz Srbiju, Sjevernu Makedoniju i južnu Bosnu i Hercegovinu itd. To su konkretne koristi od europskih integracija.

Sve u svemu, odluka EU-a o proširenju velik je korak naprijed. Dok izazovi postoje, potencijalne koristi za EU, BiH, regiju i susjede su znatne.

No koliko je zapravo u sadašnjoj, složenoj geopolitičkoj situaciji, s ukrajinskim ratom na istoku Europe, opravdano širenje EU-a na tzv. Zapadni Balkan?

- Za EU stabilnost regije postaje još važnije pitanje s obzirom na rat u Ukrajini, jer jača prisutnost EU-a služi kao protuteža ruskom utjecaju, koji je kroz povijest igrao ulogu u destabilizaciji regije. Rat u Ukrajini naglašava važnost snažne i ujedinjene Europe, a integracija Zapadnog Balkana ujedno jača poziciju EU-a kao globalnog aktera i promiče zajedničke vrijednosti. Međutim, proširenje uz aktualni rat također naglašava kapacitet EU-a da učinkovito integrira nove članice i riješi potencijalne sigurnosne probleme širenja na istok.

DAYTON OSTAJE, UZ KOREKCIJE


U širem i dubljem kontekstu, koji su i kakvi najveći problemi sadašnje BiH, države utemeljene na Sporazumu iz Daytona kao zajednice dvaju entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, uz Brčko distrikt, kao i triju konstitutivnih naroda? Je li taj i takav koncept uopće dalje održiv i treba li ga revidirati, osnažiti, korigirati... i je li to uopće moguće i izvedivo u okolnostima kakve su danas?

- Jedan od velikih izazova u BiH je politička fragmentacija, gdje različite etničke i političke grupe često dovode do zastoja i neučinkovitosti upravljanja. Zamršeni politički sustav, definiran Daytonskim sporazumom, osmišljen kako bi zadovoljio interese više etničkih skupina, ponekad je rezultirao političkim borbama, blokiranjem rada Vijeća ministara i ometanjem napretka u ključnim reformama. Etničke podjele, iznimna autonomija entiteta i njihovo neslaganje i dalje koče donošenje odluka za rješavanje životnih pitanja koja ne završavaju na granici nečijeg kantona ili entiteta, a sve je to garnirano korupcijom koja vodi do kapilarne razine zapošljavanja čistačica u lokalnoj školi. Posljedica je rastakanje društva - u posljednjih 20 godina zemlju je napustilo oko 340.000 ljudi, oko 10 % stanovništva!

Daytonski sporazum zaustavio je rat, ali nije potaknuo trajni mir ni funkcionalnu državu. Dogovori o podjeli vlasti na temelju etničke pripadnosti ponekad su produbili podjele umjesto da potiču osjećaj zajedničke svrhe među konstitutivnim narodima. Ekonomski problemi, kao što su zaduživanje u Republici Srpskoj, ključne reforme koje su u tijeku u Federaciji Bosne i Hercegovine te ekonomski izazovi u entitetima pridonose ukupnoj nestabilnosti zemlje.

Potpuno revidiranje Daytonskog sporazuma čini se nerealnim u sadašnjoj političkoj klimi. Međutim, ima mjesta za poboljšanje, kao što je jačanje institucija, poticanje međuentitetske suradnje na gospodarskom razvoju i socijalnim pitanjima, izmjena izbornog zakona kako bi se osigurala inkluzivnost i pravedna zastupljenost svih građana, a ne samo etničkih skupina.

Vjerujem da proces pristupanja Europskoj uniji djeluje kao katalizator reformi, i da će nužnom suradnjom ipak doći do jačanja postojećih institucija.

DOGOVORITI IZBORNI ZAKON


Promjena izbornog zakona i dalje je vruć krumpir kad se povede riječ o stanju u BiH i spremnosti za početak pregovora oko ulaska u Europsku uniju... Vaš komentar na situaciju oko izbornog zakona, kao i položaja Hrvata s tim u svezi?

- Izborni sustav temeljen na etničkoj pripadnosti obespravljuje manjine i jača etničke podjele. EU je stalno naglašavao izbornu reformu kao ključni uvjet za napredak BiH. Manjkavi izborni sustav potkopava demokratsko predstavljanje i može pogoršati etničke podjele. Nedavno izvješće Komisije koje preporučuje pregovore ne spominje izričito izborni zakon, vjerojatno zbog aktualnih rasprava i nadolazećih izbora u listopadu.

Za BiH je ključno da se bavi pitanjima izbornog zakona prije ili tijekom pregovora. Zašto? Sadašnji sustav raspoređuje mjesta u Domu naroda na temelju etničkih kvota (Bošnjaci, Hrvati, Srbi). Time se obespravljuju manjine unutar svakog entiteta i jačaju etničke podjele. Hrvati u BiH biraju zastupnike u kantonalnu skupštinu, koja zatim bira izaslanika u Dom naroda. Taj neizravni sustav slabi hrvatsko političko sudjelovanje i može dovesti do neusklađenosti preferencija birača i izabranog predstavnika. Radi se o direktnom utjecaju izbornog zakona na pravo glasa.

Hrvatske stranke u BiH zauzimaju se za sustav koji jamči izravan izbor zastupnika u Dom naroda. To odražava načelo EU-a "jedna osoba, jedan glas" i osigurava pravedniju zastupljenost hrvatskih građana.

Položaj Hrvata u BiH usklađen je sa stavom EU-a i standardima EU-a, jer EU stalno ističe potrebu da se osigura uključivost i izborni sustav koji predstavlja sve građane. Hrvati u BiH, dakle, s pravom traže sustav koji im jamči pravednu zastupljenost.

Iako je zabrinutost Hrvata oko pravedne zastupljenosti opravdana, izravni izbori na temelju etničke pripadnosti ipak vode k etničkim podjelama. No i za to postoje rješenja, primjerice, mjesta u Domu naroda mogu se raspodijeliti proporcionalno na temelju ukupnog stanovništva u svakom kantonu, osiguravajući zastupljenost svih etničkih grupa unutar svake regije. Takav reformirani sustav koji se usklađuje sa standardima EU-a ključan je za demokratskiju i funkcionalniju BiH. Vjerujem da su nadolazeći listopadski izbori ključna prilika da se krene naprijed s važnim reformama.

BUDUĆNOST PRED VRATIMA


Uzimajući sve u obzir, širu i dublju sliku Bosne i Hercegovine danas, kako vidite, da se tako izrazim, Bosnu i Hercegovinu u budućnosti? Može li joj otvaranje pristupnih pregovora s EU-om biti ključni poticaj da ustraje na putu prema uređenoj, uljuđenoj, sigurnoj i funkcionalnoj državi u dogledno vrijeme spremnoj za ulazak u EU?

- Može! Što više građana i što više političara prepozna upravo takvu državu kao svoj osobni interes, koji radi uime njihove vlastite koristi dobivanja glasova i življenja u miru i blagostanju, mogu se dogoditi promjene vrijedne života u predivnoj zemlji Bosni i Hercegovini.

Darko Jerković
Na redu su Ukrajina i Moldavija...
 
 
Čelnici država članica EU-a zauzeli su se u četvrtak, 21. ožujka, da se pregovarački okviri za Ukrajinu i Moldaviju, ključni dokumenti za početak pregovora, usvoje vrlo brzo. “Europsko vijeće pozdravlja napredak Ukrajine i Moldavije u provedbi potrebnih reformi na putu prema EU-u. Nakon podnošenja nacrta pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju Europsko vijeće poziva Vijeće da ih brzo usvoji i da bez odgađanja nastavi s radom”, kaže se u zaključcima o proširenju koje su čelnici EU-a usvojili prvog dana svoga samita. Također su “primili na znanje” napore Gruzije na ispunjavanju kriterija i poslali ohrabrenje da nastave raditi na prioritetnim reformama. Baltičke zemlje htjele su nešto snažniju formulaciju za Ukrajinu i Moldaviju, neku vrstu jamstva da se u lipnju otvore pregovori s Ukrajinom i Moldavijom. Na kraju su pristale da se ne spominje datum, nego da se pozove Vijeće da “brzo” usvoji pregovaračke okvire, bez čega se ne mogu otvoriti pregovori. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je kako se “iskreno nada da će biti moguće održati prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju s Ukrajinom do kraja belgijskog predsjedanja, koje traje do kraja lipnja”. Europsko vijeće u prosincu prošle godine donijelo je odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom... (H/DJ)

Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. ENES KULENOVIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Agresivni politički akteri svojim istupima štete razvoju demokratske kulture

HRVATSKE POETSKE PERSPEKTIVE: IVANA LULIĆ, O SEBI I SVOJOJ KNJIZI PJESAMA..

U danu uvijek pronađem vremena da stanem, da se isključim i osjetim

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USUSRET SEZONI EVENATA: GORAN ŠIMIĆ, PODUZETNIK - NJEGOVA PRIČA

Ja sam dijete Slavonije, tamo sam naučio većinu toga što znam i radim

2

KAMPANJA - ZAVRŠNI KRUG

Mate Mijić: Velika dosada
koja srećom kratko traje

3

HRVATSKE POETSKE PERSPEKTIVE: IVANA LULIĆ, O SEBI I SVOJOJ KNJIZI PJESAMA..

U danu uvijek pronađem vremena da stanem, da se isključim i osjetim