Magazin
VELEPOSLANIKOV IZBOR

Sretan trenutak u nesretnim vremenima
Objavljeno 30. ožujka, 2024.
OD UJEDINJENJA DO NESPORAZUMA: INTRIGANTNI ROMAN “KAIROS” JENNY ERPENBECK

Dugo nisam pročitao nešto tako dobro (i duboko) kao što je roman "Kairos" (Ljevak, 2023.) njemačke spisateljice Jenny Erpenbeck. Doduše, temeljna priča prilično je trivijalna, riječ je o ljubavnoj aferi starijeg, oženjenog muškarca, pisca Hansa, i Katharine, mlade, devetnaestogodišnje, studentice, koji se krajem 80-ih godina slučajno susreću u autobusu u istočnom dijelu Berlina.



Početak njihove afere (Hans je 34 godine stariji od Katharine) kolidira s nadolazećim kolapsom istočnonjemačke države. Ali opis tog polaganog no sigurnog umiranja jedne države, jednog sustava vrijednosti nije jedini i najvažniji detalj ovoga romana. Ova pomalo bizarna, ali i već viđena ljubavna afera poslužit će autorici da u romanu progovori i o nekim drugim, jednako važnim pitanjima politike i povijesti, a neki od recenzenata svoju su pozornost posvetili politikama sjećanja (1) u Njemačkoj. Naravno da se te politike sjećanje više vežu uz Hansa, koji je odrastao u vrijeme Drugog svjetskog rata, čiji su roditelji, očito zbog političkih razloga, nakon tog rata iz Litve došli u Njemačku i uselili se u napušteni stan. Nema nikakve sumnje da je taj stan pripadao nekoj židovskoj obitelji koja je tijekom toga rata stradala. Iako je u tom ratu Hans bio dijete, njega ipak progoni krivnja zbog holokausta, zbog stradanja nevinih ljudi i na neki je način zavidan Katharini, njezinoj mladosti i sposobnosti da se ne osjeća krivom zbog tragičnih zbivanja tijekom rata.


No, kao što je poznato, njemačka mladost, posebice generacija 68., hrabro je otvorila i to pitanje tako što je tražila od svojih roditelja da joj odgovore na pitanje: Što ste sve radili tijekom nacističke vladavine u Njemačkoj? Krajem 80-ih otvorit će se jedno drugo pitanje, a ono glasi: Kako smo se mi, istočni Nijemci, ponašali tijekom komunističkog režima? Slučajno otkriće do kojeg će doći Kathrina pregledavajući dvije kutije s papirima, dokumentima koji su pripadali Hansu, bit će šokantno. Naime, u tim olovnim vremenima nije bilo "nevinih ljudi". Čak su i pisci u tim vremenima sudjelovali u održavanju tog sustava vrijednosti. Neki zdušno, neki manje zdušno, neki slučajno...

Za razliku od chronosa, jedne od starogrčkih riječi za vrijeme, koja se odnosi na linearno vrijeme, kairos se odnosi na najpovoljnije vrijeme za radnju ili raspravu. U retorici, pak, ta riječ opisuje sposobnost davanja "točne izjave u točno pravom trenutku"! A je li taj slučajni susret u autobusu, starijeg muškarca i djevojke, bio taj pravi trenutak, pravo vrijeme, vidjet ćete nakon što pročitate ovaj uistinu sjajan roman (2).

U romanu "Kairos" autorica je na briljantan način opisala duh toga "zgusnutog vremena" - i više je nego očito da dolazi neko novo vrijeme, neki novi senzibilitet, neke nove vrijednosti, a ono što pripada prije svega prošlosti, koju predstavlja Hansova prošlost, njegova priča, polako ali sigurno propada. Naravno, ni jedno propadanje nije slavno. Propadanja su uvijek tragična, jer uvijek postoje i oni detalji koji ne bi trebali propasti, za kojima žalimo, ali novo vrijeme je nezaustavljivo, hladno i kirurškom preciznošću uklanja sve, pa onda i s onim što je maligno nestaje i ono što bi se moglo i trebalo sačuvati, konzervirati (3).

Doduše, veliko je pitanje imaju li ovakve ljubavne afere uopće izgleda za neku kakvu-takvu budućnost. Na takva hipotetička pitanja nije jednostavno odgovoriti, odnosno ne postoji jednoznačan odgovor. To i radnja ovoga romana pokazuje, jer u njemu imamo i ljubomornih ispada (4) i sumnji u vjernost partnera, i nasilja, i laganja, odnosno skrivanja istine od najbližih..., njihov ljubavni odnos nije samo kompleksan nego je i intrigantan.

Piše: Zlatko Kramarić
Rijeke sjećanja
 
 
(1) Uopće ne mora biti čudno što su i najbolje knjige o kulturi sjećanja (i, dakako, zaborava) napisane upravo u Njemačkoj. Mogli bismo reći da je teorijska produkcija samo slijedila književna ostvarenja o toj (pre)važnoj temi, o kojoj itekako ovisi formiranje “novog njemačkog identiteta”. Konačno, to je i jedna od naših opsesivnih tema, jer smo itekako svjesni tog problema. Naime, nikako nam ne može biti svejedno koje će tradicije sudjelovati u formiranju tog “novog hrvatskog identiteta”. Uskoro namjeravam pisati o najnovijem romanu S. Šnajdera “Anđeo nestajanja”...



(2) Dok sam čitao ovu knjigu, imao sam na umu kraći roman Zorana Ferića “Dok prelaziš rijeku”. Naime, i u tom se romanu opisuje ljubavna afera starijeg muškarca i puno mlađe djevojke. Redovitim i nešto pažljivijim čitateljima mojih recenzija vjerojatno je poznato da je moja ocjena tog romana bila prilično škrta i da sam, na neki način, bio pomalo i razočaran, to više što je samo koju godinu prije Z. Ferić napisao sjajan roman “Putujuće kazalište”. I neko vrijeme nisam bio siguran koji to detalj nedostaje u romanu “Dok prelaziš rijeku” kojim bi i taj roman zaslužio pohvalu. Nakon čitanja “Kairosa” neke kockice su mi se posložile i shvatio sam - u romanu “Dok prelaziš rijeku” nedostaje opis Zeitgeista - sve se događa u nekom ispražnjenom prostoru, bez jasnih vremenskih odrednica. A upravo ti detalji, te naizgled nebitne sitnice, tako su elegantno utkani u tkivo ovoga romana. Čak nije potrebno dovoljno poznavati povijesne činjenice uoči pada Berlinskog zida, nakon čitanja ovoga romana sve postaje puno jasnije...



(3) Na ovu činjenicu upozorila je i sama autorica u jednom svojem intervjuu, kada je na pitanje zašto je pisala upravo o tom razdoblju istočnonjemačke povijesti kratko i jasno odgovorila: “Ono što me je zanimalo jest kako se nešto što je počelo kao sjajna ideja, kao neka vrsta utopijske vizije, može pretvoriti u nešto što je čini pogrešnim!”



(4) Hans je uvjeren da ga je Katharina, kada je počela stažirati u kazalištu, prevarila, pa počinje snimati kasete za Katharinu, snimati sebe kako govori o njezinim prijestupima, skrećući pozornost na njezine mane, stvarne i izmišljene. Tako na prvoj kaseti možemo čuti sljedeće: “Naše zajedno je gotovo. Sada stojimo u opoziciji jedni drugima.”

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana