Magazin
RAZGOVOR: MARINKO OGOREC

Širenje EU-a na jugoistok Europe opravdano je i krajnje nužno
Objavljeno 23. ožujka, 2024.
PROF. DR. SC. MARINKO OGOREC STRUČNJAK JE ZA SIGURNOST IZ KARLOVCA

Premda je u Sarajevu već u utorak počelo ukrašavanje ulica zastavicama Europske unije, dok je skupina država-prijatelja zapadnog Balkana koja uz Hrvatsku uključuje Austriju, Češku, Grčku, Italiju, Slovačku i Sloveniju pozvala ostale članice EU-a da u odnosu na BiH iskoriste "zamah i trenutnu priliku", situacija se ponešto komplicira. Naime, Vijeće ministara BiH u utorak nije uspjelo postići suglasnost o novom zakonu o sudovima unatoč činjenici da je to trebao biti dodatni dokaz kako je ta zemlja zaslužila da joj Europsko vijeće ovog tjedna odobri otvaranje pristupnih pregovora.



Podsjetimo, Zakon o sudovima bio je jedan od triju na čijem je usvajanju ranije inzistirala Europska komisija kao na preduvjetu za donošenje odluke da se s BiH otvore pristupni pregovori. Inače, u BiH su se nadali kako će odluka biti pozitivna, odnosno kako će za to biti dovoljno usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i o sprječavanju sukoba interesa, kao i otvaranje pregovora s Frontexom. Mediji u BiH ipak su upozoravali kako ostaje neizvjesno što će reći neke skeptične države u koje ubrajaju Nizozemsku, Dansku i Francusku. Dvojbe je dodatno potaknula izjava francuskog ministra za Europu Jean-Noel Barrota koji je kazao kako je sa stajališta Pariza BiH postigla "isuviše ograničene" rezultate kao zemlja kandidatkinja. Znakovito u svemu tome je i da se čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik u utorak pridružio pozivima Europskom vijeću da odobri otvaranje pristupnih pregovora, ali je istodobno poručio kako ne pristaje da Republika Srpska u te pregovore uđe "kao rob ili kolonija", pri čemu se posebice obrušio na visokog predstavnika Schmidta.

Na kraju je sve riješeno na obostrano zadovoljstvo i EU-a i BiH. U četvrtak je Europsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom...



 

ISKORAK PREMA UNIJI



Europska unija je nakon višegodišnjeg zastoja proteklog tjedna odlučila otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom oko proširenja. Što će pristupni pregovori značiti za sam EU, BiH, Hrvatsku, regiju, susjede..., uključujući i sigurnosne izazove - pitali smo prof. dr. sc. Marinka Ogoreca, stručnjaka za sigurnost i predavača na Veleučilištu Velika Gorica.

- Preporuka, a onda i odluka za otvaranje pregovora s BiH u svakom slučaju je za pozdraviti sa svih aspekata, posebno sigurnosnih. Prema svemu sudeći, kod političkih analitičara i planera međunarodnih odnosa iz EU-a prevladalo je razmišljanje kako bi bilo dobro otvoriti pregovore s BiH, čime bi se ta zemlja dodatno približila EU-u i njegovim temeljnim društvenim vrijednostima. Pretpostavlja se kako bi na taj način BiH bila donekle stabilizirana u prilično osjetljivom razdoblju koje prolaze europske zemlje, a EU bi mogao ostvariti veći utjecaj na širem prostoru jugoistoka Europe. Naravno, nije zanemariv ni gospodarski aspekt, od čega bi koristi imala prvenstveno BiH.

Što se tiče Republike Hrvatske, nama je strateški interes imati stabilnog susjeda s kojim možemo nastaviti razvijati suradnju na svim razinama i u odnosima punog pariteta. Moramo se podsjetiti da s BiH Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu, koja se mora ozbiljno kontrolirati zbog sve učestalije i masovnije ilegalne migracije, a u tome je suradnja s odgovarajućim strukturama u BiH od presudne važnosti. No to je samo jedno od područja u kojem možemo (i moramo) razvijati sveobuhvatnu i iskrenu suradnju s našim susjedom. Naravno, nakon započinjanja pregovaračkog procesa BiH s EU-om Hrvatska bi mogla igrati važnu ulogu u konkretizaciji pretpristupnih pregovora i potpori BiH do punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Deklariranje pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju još je jedan pokazatelj odlučnosti EU-a u osudi ruske agresije i jasno svrstavanje na stranu žrtve. No kada će do stvarnog otvaranja pregovaračkog procesa i doći (posebno kada je riječ o Ukrajini), sada je vrlo teško prognozirati. Sve će u velikoj mjeri ovisiti o daljnjem tijeku rata u Ukrajini.

Koliko je u sadašnjoj složenoj sigurnosnoj i geopolitičkoj situaciji, s ukrajinskim ratom na istoku Europe, opravdano širenje EU-a na tzv. Zapadni Balkan?

- Širenje EU-a na prostor jugoistoka Europe u ovakvoj je situaciji ne samo opravdano nego i krajnje nužno. Potrebno je naglasiti kako rat na području BiH nije završen Daytonskim sporazumom, nego samo zaustavljen. Taj sporazum je i donesen prvenstveno da se prekinu ratne operacije, a kada oružje utihne, tražilo bi se optimalno političko rješenje za sve konstitucionalne čimbenike BiH. Oružje je već odavno utihnulo, ali političko rješenje još uvijek nije pronađeno. U takvim okolnostima, a pod pojačanim pritiskom destabilizirajućih čimbenika, koje u velikoj mjeri donose i odjeci ukrajinskog rata, mogući su i neki novi retrogradni procesi u BiH, koji bi u najgoroj varijanti mogli utjecati na novi nastavak oružanih sukoba. U tom kontekstu, dodatni utjecaj EU-a svakako bi mogao biti i više nego poželjan stabilizator koji bi spriječio (ili bar otežao) nove sukobe.

U širem i dubljem kontekstu, koji su i kakvi najveći problemi sadašnje BiH, države utemeljene na Sporazumu iz Daytona kao zajednice dvaju entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, uz Brčko distrikt, i triju konstitutivnih naroda? Je li taj i takav koncept uopće još održiv i treba li ga revidirati, osnažiti, korigirati... i je li to opće moguće i izvedivo u okolnostima kakve su danas?

- Jednako kao većina ostalih europskih država, i BiH je izložena velikom broju objektivnih i subjektivnih izazova koji opterećuju njezin daljnji razvoj i prosperitet. Od objektivnih potrebno je svakako napomenuti znatan priljev ilegalnih migranata, ozbiljne gospodarske teškoće te opću nesigurnost izazvanu ukrajinskim ratom i u tom kontekstu dodatnim tenzijama na prostoru jugoistoka Europe. Što se subjektivnih izazova tiče, BiH svakako ima problema s učinkovitim funkcioniranjem sustava i pojedinih državnih institucija. Već je navedeno kako je Daytonski sporazum prvenstveno prekinuo ratna djelovanja, međutim, okvir koji je postavio za daljnju izgradnju optimalnog političkog rješenja nije se razvio dalje od početka. Mogla bi se dati vrlo opsežna objašnjenja zbog čega je do toga došlo, ali u biti sve se svodi na svojevrsnu samoizolaciju konstitutivnih naroda, čije političke elite primarno nastoje zadovoljiti svoje uske partikularne interese. U takvim odnosima nema mjesta za ozbiljnije pomake, a na koji način i tko bi trebao učiniti ozbiljnije konstruktivne pomake, to se još uvijek ne nazire. Upravo bi i u tome mogla biti jedna od bitnih uloga EU-a, koji bi trebao inicirati nužne iskorake kod svih političkih struktura BiH.



 

REMETILAČKI FAKTORI


Je li Milorad Dodik glavni unutrašnji remetilački faktor sigurnosti i stabilnosti te u konačnici samog opstanka BiH kao države? Koji su vanjski faktori koji remete opstanak daytonske BiH, njezinu stabilnost i sigurnost danas? Je li to utjecaj Rusije, Srbije...?

- Teško samo jedan čovjek može biti toliko snažan remetilački faktor sigurnosti neke države kada ne bi bilo drugih okolnosti ili subjekata koji mu u tome daju potporu. Od samog početka nastanka BiH u ovom obliku srpski entitet pokazuje manje ili više jasne separatističke težnje, a u tome ima konstantnu potporu relevantnih političkih čimbenika u Republici Srbiji. Kakvog udjela u tome ima Rusija, vrlo teško je procijeniti. Neupitno je da bi još jedna destabilizacija nekog novog prostora mogla biti vrlo korisna Rusiji u njezinim naporima da svlada otpor Ukrajine. Uostalom, to se najbolje vidi iz krize koja je slijedila na Bliskom istoku nakon upada Hamasovih snaga u Izrael, masakra koji je tamo počinjen i vojnog odgovora Izraela, koji još uvijek traje. Fokus međunarodne javnosti skrenut je na novo žarište sukoba, što je posredno pogodovalo Rusiji. Bi li se slična situacija ponovila i destabilizacijom naših prostora, teško je sada predvidjeti, ali je činjenica da je od ratova na području bivše Jugoslavije do danas jugoistok Europe moguće neuralgično žarište.

Zaključno, kako vidite, da se tako izrazim, Bosnu i Hercegovinu u budućnosti? Može li joj otvaranje pristupnih pregovora s EU-om biti ključni poticaj da ustraje na putu prema uređenoj, uljuđenoj, funkcionalnoj i sigurnosno stabilnoj državi u dogledno vrijeme, spremnoj za ulazak u EU?

- Mišljenja sam da je BiH i sada u velikoj mjeri uljuđena, uređena, otvorena i nama prijateljska zemlja. Otvaranje pristupnih pregovora svakako bi moglo biti dodatni motivirajući faktor kojim bi ta zemlja nastojala ostvariti svoje strateške državne interese. (D.J.)
Od početka nastanka BiH u ovom obliku srpski entitet pokazuje manje ili više jasne separatističke težnje, a u tome ima konstantnu potporu relevantnih političkih čimbenika u Republici Srbiji...

Daytonski sporazum prvenstveno je prekinuo ratna djelovanja, međutim, okvir koji je postavio za daljnju izgradnju optimalnog političkog rješenja nije se razvio dalje od početka...

BiH bi se ulaskom u EU donekle stabilizirana u prilično osjetljivom razdoblju koje prolaze europske zemlje, a EU bi mogao ostvariti veći utjecaj na širem prostoru jugoistoka Europe...

Možda ste propustili...

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana