Magazin
TEMA TJEDNA: PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

Vrata su otvorena, ali BiH čeka dug put
Objavljeno 23. ožujka, 2024.
POVIJESNA ODLUKA: ŠTO ĆE PRISTUPNI PREGOVORI ZNAČITI ZA BiH, HRVATSKU, REGIJU, SUSJEDE...?

Ispunili su nužne uvjete i napokon dočekali trenutak koji se odgađao godinama! Riječ je o odluci Europskog vijeća da se otvore pregovori o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom na putu ulaska u punopravno članstvo Europske unije. Ta je pozitivna odluka ujedno i rezultat diplomatskog angažiranja Hrvatske, koja se snažno zauzimala da do nje i dođe.



Inače, BiH je uvjetovanu odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora dobila još u prosincu. Ali tada su postavljeni konkretni uvjeti koje je do ožujka morala ispuniti, a EK je dobila zadaću ocijeniti jesu li se ti uvjeti ispunili. No preporuka EK nije bila i konačna odluka o otvaranju pregovora. Nju su trebale jednoglasno usvojiti i države članice na samitu u Bruxellesu, odnosno šefovi država ili vlada EU-a, jer su među zemljama članicama postojale neke rezerve oko BiH. Onda je sve riješeno u četvrtak - BiH kreće u pristupne pregovore!

Nakon usvajanja odluke EV-a, prije formalnog otvaranja pregovora, mora se usvojiti i pregovarački okvir EU-a. A evo što je o svemu rekla predsjednica Komisije Ursula von der Leyen: "Bosna i Hercegovina je u godinu dana napravila više nego u cijelo desetljeće u progresu prema EU-u i zato Komisija predlaže Vijeću odluku o otvaranju pristupnih pregovora." Poručila je to u govoru pred Europskim parlamentom. Von der Leyen je kao konkretne rezultate spomenula i činjenicu da BiH sada ima razinu od 100 posto usklađenosti stavova s EU-om u pitanjima vanjske politike i sigurnosti, što je od ključne važnosti u novonastalom geopolitičkom okruženju.

PITANJA I ODGOVORI


Nadalje, BiH je usvojila i zakon o sprječavanju sukoba interesa, zakon protiv pranja novca i mjere za sprječavanje financiranja terorizma. Također, Ministarstvo pravosuđa složilo se uvrstiti presude Haškog suda za ratne zločine u registar kažnjenih u zemlji, dogovoren je i sporazum s Frontexom o zajedničkom upravljanju migracijama i drugi zakoni. "Naravno, još više napretka je potrebno za integraciju u EU. Ali zemlja dokazuje da može ispunjavati kriterije za članstvo. Poruka koja dolazi iz BiH je jasna. Zato i naša poruka treba biti jasna. Mjesto BiH je u EU-u", poručila je Von der Leyen. S druge strane, zasad se ne spominje datum ili rok kada bi se pregovori mogli i otvoriti. Prije otvaranja pregovora mora se usvojiti i pregovarački okvir EU-a i s njim se moraju složiti sve države članice EU-a. O pitanjima iz procesa proširenja u Vijeću se odluke usvajaju konsenzusom, što znači kako je dovoljno da jedna zemlja bude protiv da se pristupanje spriječi.

Odluka predsjednice EK da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s BiH, kao i sama pozitivna odluka Europskog vijeća od četvrtka, jedno je od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu, rekao je pak premijer Andrej Plenković. Istaknuo je da je ta odluka jako "važna za cijelu BiH i za sva tri konstitutivna naroda, a posebno za Hrvate, koji su uvijek najsnažnije zagovarali europski put BiH". Premijer je podsjetio da je "Hrvatska od 2016. pomagala BiH više nego itko drugi da podnese zahtjev za članstvo, da je prije godinu i pol pomogla više nego drugi da dobije kandidatski status i omogućila BiH da napravi reforme u posljednja tri mjeseca". "Otputovali smo u Sarajevo i poručili: ‘Sad je trenutak‘... Ta poruka se čula kod naših partnera i institucija i oni su napravili iskorake koji omogućuju ovu preporuku", rekao je Plenković aludirajući na njegov posjet Sarajevu krajem siječnja zajedno s Von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom. Zbog toga je, kazao je, bio u stalnom kontaktu s predsjednicom EK u posljednjih dvadesetak dana. "Radili smo sve ove dane da se u BiH naprave potrebni iskoraci kako bi Komisija mogla jasno reći da je ispunjeno dovoljno kriterija za otvaranje pregovora", rekao je, između ostalog, hrvatski premijer.

Što o otvaranju pristupnih pregovora misli predsjednik RH Zoran Milanović, nije nužno navoditi, on je sad ionako u izbornoj kampanji, pa se više bavi samim sobom i ratuje sa svima, uključujući i Ustavni sud.

Vratimo se dakle na EU i BiH. Pojedini diplomati i dužnosnici EU-a upozoravali su da se dogovor između 27 europskih prijestolnica - koji je potreban za službeni početak pregovora - vjerojatno neće dogoditi prije europskih izbora u lipnju, pisao je Politico početkom godine. Za neke zemlje EU-a, uključujući Austriju, od vitalnog je značenja da napredak u Ukrajini i Moldaviji ide ruku pod ruku s napretkom u budućem pristupanju BiH. Zbog toga su nedavno, uoči objave, ministri vanjskih poslova Austrije, Italije i Njemačke otputovali u Sarajevo kako bi podržali otvaranje pristupnih pregovora. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock njezin bosanski kolega Elmedin Konaković rekao je kako se nada da neće biti "daljnjih frustracija", dodavši da je "ključno" imati na umu "što će se dogoditi ako BiH ne nastavi svoj europski put".

Sve u svemu, ponovimo još jednom - istina je da BiH otvara pregovore o članstvu u EU-u, ali bez definiranja konkretnog datuma ulaska. Mnogi govore o "impresivnom napretku u BiH", makar su od 14 ispunjena samo dva uvjeta, o čemu piše i DW, što je znak upozorenja i da nisu sve zemlje oduševljene takvom odlukom. Ali mnogi jesu - "Europa je naša", objavili su u BiH iz Naše stranke, odmah nakon što je predsjednica Von der Leyen priopćila da je BiH na pragu otvaranja pregovora. Prva žena Vijeća ministara Borjana Krišto kaže da je dovoljno posla do sada učinjeno: "Napravljen je dovoljan iskorak, ali nastavljamo. Imamo obvezu da nastavimo raditi..." "Više nema povratka", poručuje premijer Federacije BiH i prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić, te dodaje: "Ne govorimo mi o sebi, ne hvalimo se, nego je s najviše europske pozicije rečeno da smo u godinu dana nove vlasti na državnoj razini učinili više nego naši prethodnici za deset godina. Toliko o izdajama i prodajama", kaže Nikšić o komentarima u BiH.

Međutim, pojedini analitičari upozoravaju da napredak nije napravljen u mjeri u kojoj bi u normalnim okolnostima trebao biti napravljen, te da je prethodna godina potrošena u sukobima s međunarodnom zajednicom, blokadama i nametanju zakona za koje nije bilo konsenzusa unutar BiH, o čemu je i DW (koji se često navodi kao relevantan izvor informacija) pisao u nekoliko navrata. Analitičari, pak, organizacije Democratization Policy Council (DPC) iz Berlina objavili su analizu u kojoj navode razloge zbog čega ne bi trebalo podržati otvaranje pristupnih pregovora - jer to "ohrabruje korumpirane i nedemokratske vladajuće elite da nastave sa svojim politikama". "Nakon uvjetnog zelenog svjetla EV-a u prosincu 2023., dužnosnici EU-a u posljednjih nekoliko mjeseci dodatno su razvodnili skup od više od dvadesetak reformskih uvjeta navedenih u Mišljenju EK iz 2019. na samo četiri zakona i odluke, od kojih su dva usvojena posljednjih tjedana", navodi se u analizi.

Unatoč takvim i sličnim kritikama, iz Ureda visokog predstavnika stižu pohvale za EK: "Ovo je mogući početak procesa ključnog za budućnost i prosperitet BiH u EU obitelji. Pružit ću punu podršku i suradnju u skladu s dejtonskim mandatom", napisao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt na društvenoj mreži X. Istovremeno iz Republike Srpske smatraju da su dali presudni doprinos za otvaranje pregovora. "Treba reći da je otvaranje pregovora rezultat ogromnog i presudnog doprinosa Republike Srpske u tom procesu. Za nas je europski put važan jer znači ispunjenje velikog nacionalnog cilja - život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica", rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, posebno zahvalivši Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj, Austriji i Sloveniji, koje su prepoznale "da je BiH mali EU".

DOBRI PREDZNACI


Na kraju, ukupno uzevši, geopolitički analitičari uglavnom su suglasni da se radi o poklonu EU-a, ali i interesu Unije na prostoru zapadnog Balkana kako bi se održao dominantni utjecaj Zapada (EU-a, prije svega), bez upletanja bilo koga sa strane. Sam odnos EU-a prema BiH je "pomalo šašav", kaže pak savjetnica za političku komunikaciju Marija Milić: "Jedan dan od nas nema gorih, drugi dan smo postigli vrhunski napredak." Istovremeno Milić navodi kako će biti "interesantno promatrati europsko objašnjenje statusa i uloge Ureda visokog predstavnika u BiH. Ako ostane sve isto, netko će morati objasniti kako to Europa misli pregovarati s protektoratom. I kakav je onda to EU kad prihvaća protektorat kao normalnu zemlju".

Bilo kako god, uzimajući u obzir širi i dublji kontekst sadašnjih političkih, ekonomskih i sigurnosnih izazova, proces kojim se EU širi i jača doima se opravdanom opcijom. U tom smislu otvaranje vrata za BiH povijesna je odluka i, može se reći, svojevrsni trijumf, koliko europske politike toliko i hrvatske diplomacije, odnosno hrvatske Vlade. Naravno, izazovi su i dalje golemi, no dobri predznaci daju nadu da bi se Bosna i Hercegovina doista u dogledno vrijeme mogla pridružiti europskoj zajednici uređenih, uljuđenih i naprednih. O Srbiji u tom kontekstu, nekom drugom prigodom.

Damir Gregorović
Prije sedam godina
Za usporedbu i kako bi se na najbolji mogući način stekla slika opravdanosti pohvala za velike rezultate BiH u posljednjih godinu dana, treba podsjetiti na izjavu visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini još iz 2017. godine: “Sjećam se skepticizma od prije dvije godine i želje građana da se BiH pridruži EU-u. Danas, dvije godine poslije, država je napravila impresivne korake. Neki se pretvaraju u trendove, neki još uvijek ne utječu konkretno na život građana, ali je važno nastaviti u tom pozitivnom smjeru”, izjavila je Mogherini u Sarajevu prije sedam godina, a pohvale su se nizale jedna za drugom. No niti su prije sedam godina mislili, niti danas svi misle kao Mogherini...

Von der Leyen je rekla da je Europska komisija sastavila izvješće koje prikazuje činjeničnu analizu napretka BiH u ispunjavanju postavljenih kriterija...

Pojedini analitičari upozoravaju da napredak nije napravljen, a da je prethodna godina potrošena u sukobima s međunarodnom zajednicom, blokadama i nametanju zakona...

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: SUPERIZBORNA PRVA TREĆINA

Do nove vlade prije europskih izbora

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana