Magazin
TEMA TJEDNA: PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

Željana Zovko: EU je svoju geopolitičku ulogu shvatio ozbiljno
Objavljeno 23. ožujka, 2024.
ŽELJANA ZOVKO (HDZ/EPP) Zastupnica u Europskom parlamentu

Proteklog tjedna, nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pregovore o pristupanju Europskoj uniji s Bosnom i Hercegovinom. Što će pristupni pregovori značiti za sam EU, BiH, Hrvatsku, regiju, susjede i koliko je proširenje EU-a nužno u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji - pitali smo Željanu Zovko (HDZ/EPP), zastupnicu u Europskom parlamentu?



- Za Bosnu i Hercegovinu se proteklog tjedna dogodila ključna odluka o otvaranju pregovora sa Europskom unijom. Time se završio proces lobiranja od Europskog parlamenta, u kojem sam i ja imala čast i zadovoljstvo preuzeti ono što je Andrej Plenković započeo 2016. godine u Bruxellesu, kada je otvorio vrata BiH kao potpredsjednik Odbora za vanjske poslove i svojim diplomatskim umijećem omogućio da tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović preda kandidaturu za članstvo premda su od država članica, među njima i od Nizozemske, koja je predsjedala Vijećem EU-a, dolazili signali i upozorenja da se to ne čini i da nije vrijeme za BiH.

Andrej Plenković i Dragan Čović su u tom trenutku znali da se momentum mora iskoristiti, te gurnuti BiH prema stabilnosti. Za hrvatskog predsjedanja kao premijer stavio je fokus na proširenje i europskim liderima, koji su tada, u vrijeme pandemije, virtualno sudjelovali, ukazao na ono što može prouzročiti nesigurnost ako se proširenje ne aktualizira. Treba istaknuti i njegov sporazum s Macronom te otklanjanje blokade otvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Novi momentum za proširenje bio je ulazak ruskih trupa u Ukrajinu te prijetnja Moldaviji i proeuropskoj vlasti Maie Sandu, te se uz pomoć naših istočnoeuropskih kolega proširenje vratilo na velika vrata na agendu. Danas je svima jasno, od juga do krajnjeg istoka, da je proširenje jedino oružje kojim čuvamo Europu od malignog utjecaja trećih zemalja, migrantskih valova i borbe protiv terorizma.

Komentirajući Odluku o otvaranju pregovora o pristupanju, između ostalog, rekli ste kako bi ulazak BiH u EU bio najvidljiviji primjer preventivne diplomacije... Možete li nam to malo pojasniti?

- BiH je za mene kao Hrvaticu od našeg ključnog interesa, a radi sigurnosti naših građana BiH je bila i ostat će zemlja čija stabilnost garantira sigurnost hrvatskih granica. To najbolje znaju naši branitelji, ali i vojni stratezi, koji proučavaju ogledni primjer operacije Oluja, koja je izvedena suradnjom HVO-a i ABiH s ciljem obrane i oslobađanja teritorija te prevencije daljnjeg masakra nakon Srebrenice, a uoči Bihaća, te je ta operacija donijela Daytonsko-pariški sporazum. Rušenje toga sporazuma tijekom godina dovelo je do nestabilnosti u BiH obespravljivanjem Hrvata i sve većeg utjecaja separatističkih i centralističkih snaga koje su ostale na terenu. Za povratak u okvire Daytonsko-pariškog sporazuma, što se tiče podjele vlasti, primjer crpimo iz Sporazuma na Veliki petak, kojim se očuvao teško stečeni mir u Sjevernoj Irskoj, kojoj su prijetili nemiri i nestabilnosti. Zato ovaj primjer preventivne diplomacije gura BiH prema EU-u i njegovim vrijednostima, koji očekuje poštovanje prava konstitutivnosti i sporazuma o podjeli vlasti, što sam i uzela kao ogledni primjer, jer se europskom integracijom započeo taj privlačni faktor motivacije za nalaženje kompromisa i odustajanje od ekstremističkih ciljeva koji su u osjećaju moći velikih, da imaju nadmoć nad manjima.

Ursula von der Leyen, koja dolazi iz naše političke obitelji, gleda BiH kao stratešku zemlju za sigurnost, a kandidaturu i otvaranje pregovora kao preventivnu diplomaciju koju Europa jedino fizički može osigurati kako bi se anulirala negativna retorika, smirile tenzije i hibridne kampanje, kojima se Rusija i neke druge zemlje koriste. Plenković je opet odigrao ključnu ulogu umjesto visokog predstavnika i kao ogledan primjer Tima Europa u Sarajevo doveo najvećeg skeptika Marka Ruttea i Ursulu von der Leyen u Sarajevo kako bi pokazao skeptičnom Nizozemcu da je proširenje koncept koji štiti od migrantskih valova i nesigurnosti, što je dovoljni argument.

Hrvatski premijer Plenković naglasio je kako je odluka predsjednice Europske komisije da preporuči otvaranje pristupnih pregovora s BiH jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu. Vaš komentar?

- Preporuka za otvaranje pregovora, kao i sama odluka donesena u četvrtak, kruna je uspjeha sedmogodišnjeg mandata Andreja Plenkovića, koji je ovu misiju započeo kao zastupnik u Europskom parlamentu. Kao iskusni diplomat, koji se ovim poslom bavio dugi niz godina, još od vremena kada sam bila veleposlanica u Parizu, sjećam se s kolikom je željom pomagao uime Hrvata u BiH. On je baštinio tu ideju da se diplomatskim putem vrati Hrvatima što su kroz rat izgubili, dostojanstvo, omogući povratak na ognjišta i zaštita gdje god bili. Otvaranjem pregovora BiH je vraćena na europske tračnice, što je i najveće postignuće Andreja Plenkovića, ali i životna misija, koje sam i sama svjedok dugi niz godina. On Hrvate u BiH tretira jednako, što se ne bi moglo reći za druge političare, koji ih često uzimaju kao igračku po potrebi.

Kako vidite, da se tako izrazim, Bosnu i Hercegovinu u budućnosti? Može li joj otvaranje pristupnih pregovora s EU-om biti ključni poticaj da ustraje na putu prema uređenoj, uljuđenoj i funkcionalnoj državi, u dogledno vrijeme spremnoj za ulazak u EU?

- BiH vidim kao prvu novu članicu EU-a sa Zapadnog Balkana, koja će ući u Uniju u što bržem roku kako bi se pokazalo da je EU svoju geopolitičku ulogu shvatio ozbiljno. Ulaskom BiH u EU, uz ravnopravnu participaciju svih triju naroda i ostalih, pokazat će Europi da je konsenzus imao odjeka u uspjesima vlasti koje poštuju kulturu, jezik i druge različitosti te da je ogledan primjer motivacije koji mogu slijediti i druge zemlje. (D.J.)

Preporuka za otvaranje pregovora je kruna uspjeha sedmogodišnjeg mandata Andreja Plenkovića, koji je ovu misiju započeo kao zastupnik u Europskom parlamentu...

Možda ste propustili...

DAN PLANETA ZEMLJE: VEDRAN OBUĆINA O VJERSKIM ZAJEDNICAMA I EKOLOGIJI...

Ekološka je kriza prije svega duhovna kriza čovjeka

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Kopanje po mraku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana