Magazin
TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM: OSNIVANJE PANONSKE AKADEMIJE

Kocka je bačena: Pokreće
se akademska zajednica
širih panonskih prostora…
Objavljeno 9. ožujka, 2024.

Krenimo s dva poučna citata. Prvi glasi: "Bolje je komuniciati s dobrom knjigom nego s praznim čovjekom" Mihaila Litvaka, a drugi: "Imaš neprijatelje? Odlično. To znači da si nekada zbog nečega ustao u svome životu" Winstona Churchilla.



Dobra vila ovih pitomih ravničarskih prostora - Baranje napose, pa Panonije, zasigurno je osobnost profesora Josipa Risa, teologa; trenutno prvog čovjeka Poticajnog odbora za osnivanje vlastite Akademije. Bez sumnje jedan od najvećih ambasadora Hrvatske u svijetu! Riječ je o čovjeku s crnim šeširom, simbolom njegovih konstantnih nastojanja oko pravde i pravednosti među ljudima. Između ostalog, u doba aktualnih događaja iz 1991. godine, Ris se trudio da Europa i svijet promijene svoju tada trenutačnu političku retoriku u odnosu spram Hrvatske.

OD JAZU-a DO HAZU-a



S obzirom na to da je politika (p)ostala naša sudbina, tako već gotovo jedno desetljeće intelektualci s ovih naših prostora vode boj kako bi ostvarili nadu, ali i potrebu za ponovnim osnivanjem znanstvene jedinice najveće moralne vertikale društva (čitaj: HAZU!).

Tu se moramo malo zaustaviti i vratiti u prošlost. Naime, Baranja/Belje još od 1985. godine imalo je svoju Znanstvenu jedinicu, pri Znanstveno-istraživačkom sektoru, vezano uz tadašnji JAZU sa sjedištem u Osijeku, a poslije HAZU. Ali i novijeg datuma, od 1991. do 1999. godine. U međuvremenu na temelju popisa zajedničkih projekata Hrvatske & Mađarske akademije trajao je projekt "Stoljeća opstojnosti Belja u vremenu 1997.-1998. godine". Još 1995. godine u jesen je utvrđeno da se krene u pripremu stvarne tristote obljetnice Belja, i to je u rujnu 1998. godine, što je završeno sa znanstvenim forumom i posebnim izdanjem.

Znači, neposrednu aktivnost vezanu uz osnivanje Akademije, Ris ponosno nastavlja i dodaje: "Na širem panonskom prostoru (više država: Bosna, Hrvatska, Mađarska, Vojvodina …) započeli smo s razlogom, a nakon što nam nije pozitivno odgovoreno iz vodeće Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti". Pismo koje potpisuje tada glavni tajnik Akademik Pavao Rudan, od 17. veljače 2016. godine, prenosimo u cijelosti:

Uprava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti slobodna je zahvaliti na iskazanom interesu za osnivanjem nove Akademijine jedinice u Baranji u skladu s Vašom inicijativom iz Pisma namjere od 22. siječnja 2016. godine.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uvažava posebnost i značenje Baranje kao zasebne cjeline u političkom, kulturološkom, povijesnom, geomorfološkom i gospodarskom smislu. Načelno podržavajući Vašu inicijativu Uprava Akademije slobodna je sugerirati da se svojim aktivnostima i radom na promicanju postojanja i kulture Baranje, kao važnog dijela hrvatskog društva, uključite kroz djelovanje i rad Akademijinog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, jer nažalost u ovom trenutku zbog financijskih restrikcija i mjera racionalizacije poslovanja koje se odnose na sve organizacije i ustanove financirane iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, Akademija nije u mogućnosti pokrenuti postupak osnivanja nove ustrojbene jedinice…

SIMBOLIKA ŠEŠIRA


Josip Ris dalje navodi: Istina je, dugo sam proučavao razvoj genealoškog isječka obitelji Ris, i to od najstarijih do najnovijih vremena, kroz fenomen transformacije u građansko društvo. Postoje indicije da obitelj potječe još iz 1599. godine od pra/pra pretka Rudolfa (izvor: Kempelen Béla: Magyar nemes családok; Budapest, 1913.) te se razvijala u različitim povijenim okolnostima sve do današnjih potomaka obitelji Ris, a ima nas posvuda po svijetu. Evo tek jedan primjer: danas na mađarskoj televiziji u kultnoj emisiji Agenda (vezana za znanost, obrazovanje, kulturu…) vodi moja rođakinja magistra kulturologije Barbara Ris Ivanov.

Da, i sada smo došli do onog crnog šešira. E, to je poveznica glede naslijeđa od moga djeda. On je kao austro-ugarski viši činovnik u Pečuhu zapravo volio taj štih, nositi šešir, i ne makar kakav, već crni! Ovaj svoj sadašnji kupio sam u Pečuhu prigodom jednog boravka; vidim u posebnoj trgovini šešira lijepi crni šešir i kupim ga. U to vrijeme bile su u modi takve marke i platio sam ga 120 njemačkih maraka. Kad sam se vratio doma, istina svima se svidio, ali su se čudili koliko sam ga platio. Neki su me pokušali nagovarati da ga prodam, pa sam im na to njihovo odgovorio: Kud da ga prodam, pa sebi sam ga kupio!

Poslije ove male digresije želim posebno naglasiti: u proteklih deset godina aktivnostima osnivanja vlastite Akademije pridružile su se istaknute osobnosti iz akademskog miljea Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Vojvodine… Stoga odluka je donijeta Panonska akademija znanosti, umjetnosti i kulture bit će osnova ovoga proljeća! Akademija će imati široku lepezu djelatnosti kroz deset razreda, i to: 1. Razred za društvene znanosti; 2. Razred za humanističke znanosti; 3. Razred za biomedicinske znanosti; 4. Razred za prirodoslovno-matematičke i biotehničke znanosti; 5. Razred za tehničke znanosti; 6. Razred za umjetnost; 7. Razred za filološke znanosti; 8. Razred za književnost; 9. Razred teoloških znanosti; 10. Razred novih tehnologija. U tijeku su temeljite pripreme za taj čin. Svako drukčije ponašanje zapravo bilo i iznimno pogubno kako za ovdašnje znanstvenike, tako isto i za sam panonski prostor, podvlači profesor Ris.

Nastavlja dalje tvrdeći da će Akademija (p)ostati duhovni Parlament panonskog prostora, što i jeste cilj osnivača: Dakle, vidite, relevantne su okolnosti, jer nakon dugogodišnjih napora i raznih prijepora konačno smo uspjeli utemeljiti Panonsku akademiju znanosti, umjetnosti i kulture. Na razini šireg prostora Panonije, i to: dijela Hrvatske/istočna Hrvatska; dijela Bačke/Vojvodine; dijela Mađarske/Podunavlje; dijela Bosne i Hercegovine/Tuzlanski kanton. Cilj i zadaća ove organizacije jest da potiče znanost, kulturu i umjetnost najšireg panonskog prostora, da predlaže osnivanje institucija kao infrastrukturu naroda koji tu žive i popunjava praznine u području koje pokriva kao cjelina od velikog društvenog i političkog značenja. To treba postati duhovni parlament ljudima Panonije, uvažavajući različitosti koje evidentno postoje i koje treba, ono što je moguće i logično, pretočiti u zajednički interes. To pretpostavlja ravnopravan položaj u svim sferama života na ovim prostorima. To je osnovno poslanje PAZUK-a, čime smo, prvi put u povijesti dobili najveću znanstvenu, kulturnu i umjetničku instituciju na kakvu svaki narod ima pravo, pa tako i onaj koji ovdje živi..., temeljit je u svom obrazlaganju profesor Ris.

PUT U BUDUĆNOST


Nakon svega, prisjetimo se riječi Antuna Gustava Matoša: “Jadan je narod kad mu pametni ljudi zašute!” I to nas obvezuje i vodi u ideji za osnutkom Panonske akademije znanosti, umjetnosti i kulture - imati instituciju u kojoj će se okupljati svi mudri i pametni ljudi od znanja i znanosti, ne bi li svojim djelovanjem pridonosili razvitku znanstvene misli i šire od okvira Panonije. I baš zato tu i takvu viziju treba pretočiti u stvarnost, kako bi cijela Panonija, u kojoj opstoji i mikroregija Baranja, postala društvo znanja, znanosti, umjetnosti i kulture. Uz to, misija naše Akademije je uključivanje znanosti u europske tijekove znanosti i umjetnosti stalnim poticanjem i sustavnim ulaganjem u nove naraštaje mladih znanstvenika i umjetnika čineći tako bitan iskorak u očuvanju svekolike kulturne baštine panonskih krajeva, njezinoj afirmaciji u svijetu. Te bitne odrednice dat će svoj prilog snaženju duhovnog, gospodarskog, političkog i sveopćeg napretka panonskih krajeva, zaključuje svoju priču Josip Ris.

Piše: Davorin TASLIDŽIĆ
JOSIP RIS: U proteklih deset godina aktivnostima osnivanja vlastite Akademije pridružile su se istaknute osobnosti iz akademskog miljea Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Vojvodine…

Baranja/Belje još od 1985. godine imalo je svoju Znanstvenu jedinicu, pri Znanstveno-istraživačkom sektoru, vezano uz tadašnji JAZU sa sjedištem u Osijeku, a poslije HAZU...

Između ostalog, u doba aktualnih događaja iz 1991. godine, Ris se trudio da Europa i svijet promijene svoju tada trenutačnu političku retoriku u odnosu spram Hrvatske...

Možda ste propustili...

POSLJEDNJE UTOČIŠTE: TURIZAM I DAN NAŠEG PLANETA

Dom je tamo gdje je zemlja

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana