Ekonomija
TRŽIŠTE NESIGURNOST ZASIJANO MANJE PŠENICE - DIO NJIVA ZA DRUGE PROIZVODNJE

Odustaju li hrvatski ratari od tradicionalnih kultura?
Objavljeno 6. ožujka, 2024.
BACKO: U Slavoniji se treba toviti i uzgajati žitarice, a ne ograditi njive za orahe...

Hrvatski ratari jesenas su u odnosu prema jesenskoj sjetvi 2022. godine zasijali 10 posto manje žitarica, a sjetvu ozime pšenice smanjili su tada za 16,7 %.



Podaci su to koje je proteklih dana iznio Državni zavod za statistiku, donoseći "osobnu kartu" jesenske sjetve 2023. sa stanjem 10. studenoga. Odgovor na pitanje zašto su ratari za gotovo 20 posto smanjili sjetvu naše tradicionalne kulture, kojoj su dosad bili vjerni, nije teško dati. Jer, nakon 2022., kao godine s milijunskom žetvom odličnih prinosa i drugih dobrih referenci, pa su ratari te jeseni na sve to odgovorili povećanjem površina za sjetvu pšenice, za proizvođačima je teška lanjska godina – i u pitanju prinosa, i kvalitete, i cijene.



Povijesna 494 €


Nadalje, godinu prije, 2022., izbio je rat u Ukrajini, europskoj žitnici, čija roba prvotno nije mogla van, a potom je krenula te je prodisao i crnomorski koridor, pa je poplava jeftine ukrajinske pšenice, ali i brašna, prepolovila dotad povijesno visoke cijene pšenice na burzama, U svibnju 2022. tona joj je dostigla povijesne brojke od čak 494 €, a poslije je krenuo strmoglavi pad. Korak dalje, geopolitička situacija nastavila je svoj utjecaj na cijelu tu priču – sada su i problemi s protokom roba Crvenim morem itd.

- Mi smo lani poželi 813.000 tona pšenice koju smo u jesen 2022. zasijali na 168.000 hektara, što je bilo 5-6 % više površina nego u jesen 2021. No 2023. nije išla naruku seljacima, ni vremenski, ni kvalitetom, ni cijenom. No prije toga bile su dvije odlične godine, s milijunskim žetvama - s nikada tako visokim cijenama, prinosima, kvaliteta je bila zadovoljavajuća, no lani je to prekinuo – potop. Stoga mislim da je razlog smanjenju površina pod pšenicom jesenas za gotovo 17 % lanjska godina koja ratare nije mazila ničim - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

U Žitozajednici (ŽZ) podsjećaju kako je cijena pšenice pokretanjem rata u Ukrajini bila i (više od) 300 €/t, a lani je, prodorom te robe van, snažno pala - u žetvi na 160 - 200 € za robu najbolje kvalitete.

Sada joj je cijena na burzama, kaže Barišić, 210 €. Prema kotaciji cijena osječkog Žita, a od 27. veljače, rod 2023., III. klasa, je na upit, rod 2024. s isporukom srpanj-rujan je 155 EUR/t, a cijena za premium, I.,II. i IV. klasu je na upit.

- Cijena je prepolovljena kad je ukrajinska roba krenula na EU tržište i zapljusnula prve susjede, države koje su tu robu zabranama poput Mađarske pokušale stopirati. Mi smo se tu našli u nekom drugom valu. Tad je ta pšenica tražila puteve zbog tada zatvorenog crnomorskog koridora i silna je roba išla preko drugih kanala te došla i do nas. I da nije, pšenica je u Europi doživjela pad zbog te silne robe iz ratnih zona. Ne ide naruku ni ova kriza u Crvenom moru jer je nastao čep kao svojevremeno u Crnom moru i opet je u Europi puno agroroba, pa tako i pšenice, i zato nema nekog rasta u cijeni koji se očekivao. Pšenica stagnira, čak i pada cijenom - kaže Barišić o svim geopolitičkim previranjima koja se odražavaju na agrorobe, tj. pšenicu.

Ratar i svinjogojac Ivica Backo iz Potnjana pokraj Đakova kaže kako se protiv, za pšenicu, loših godina kao što je 2023. bori upravo suprotno od (dijela) drugih kolega – povećavanjem površina pod njom, pa je jesenas pšenicu s 40 povećao na 70 jutara.

- Mi se borimo količinom. To je moj recept da bih preživio, uvijek gledate količinom smanjiti troškove. Drugo nam ne preostaje. Lani su prinosi bili katastrofalni, upola manji u odnosu prema preklani, kada su bili 40 metara po jutru, a lani su bili 20, tako je kod nas malih - kaže Backo. Ovaj poljoprivednik kaže kako svinjogojstvom krpa ratarenje jer je potonje, ocjenjuje, neisplativo.

Uvoz i brašna


Tijekom prvih 11 mjeseci 2023. godine Hrvatska je uvezla 141.297 tona pšenice, a zbog smanjene kvalitete domaćeg zrna. U istom razdoblju 2022. godine taj je uvoz gotovo upola manji – 79.023 tone.

- I 2022. i 2023. imali smo dovoljno svoje pšenice, no morali smo je lani gotovo dvostruko više uvoziti jer nam nije bila dovoljna kvaliteta domaće - kaže Barišić.

Mađarska je uvijek bila najzastupljenija u našem uvozu te robe, uvijek je za poboljšivače bila eminentno tržište. Potvrđuje se to i u 2023., kada smo iz nje uvezli više od 85.000 tona, a ukrajinske pšenice nema puno – 5000 tona.

No ono što zabrinjava je uvoz brašna; u prvih 11 mjeseci 2023. uvezli smo ga 40.000 tona – iz Mađarske gotovo 14.000, a 11.600 tona iz Ukrajine, pa se ona na naše tržište ušuljala njime. Jer nama industrijska proizvodnja prerade žitarica pada, i to je jedan od problema, do nas dolazi roba s dodanom vrijednošću, poput brašna, što je za nas opasnije.

Dio ratara ratarske površine ustupio je i drugim proizvodnjama poput u Đakovštini sve popularnijeg boba i sl., a o čemu Ivica Backo ima čvrst stav: " U Slavoniji se mora toviti i proizvoditi hrana, žitarice, koliko god se govorilo da je to neisplativo. Meni je glupo vidjeti ograđene njive u Slavoniji radi proizvodnje oraha, lješnjaka... To nas je uništilo kao generaciju - samo su pojedinci profitirali, a drugi otišli u Njemačku."

Suzana Župan
Povećana sjetva uljane repice
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama u 2023. najviše su zastupljeni ipak ozima pšenica, i to sa 62,8 %, i ozimi ječam - s 26 posto. Povećana je sjetva uljane repice; prema podacima DZS-a površina zasijana tom uljaricom, koja u ukupno zasijanoj površini u 2023. godini sudjeluje sa 6,7 posto, povećana je za dvije tisuće hektara. Ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi smanjene su za 8,8 posto u usporedbi s prethodnom godinom. U jesenskoj sjetvi 2023. ukupno je tako zasijano 239.000 hektara žitarica i uljane repice, a preklani 262.000 hektara, od čega se jesenas na žitarice odnosilo 223.000, a preklani 248.000 ha.

Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DODIJELJENA ZLATNA KOŠARICA 2024. ZA NAJBOLJA OSTVARENJA

Podravka najbolji proizvođač

2

VISOKO PODIGNUTA KVALITETA

Dvostruko veća potražnja pršuta od proizvodnje

3

OPORAVAK USLUŽNOG SEKTORA

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla