Zdravlje
STUDIJA: KAKO OSOBNOST UTJEČE NA BOLESTI

Tjeskoba i razdražljivost štetno djeluju na srce
Objavljeno 4. ožujka, 2024.
Štetne promjene na srcu vide se u ljudi s neurotičnim crtama osobnosti

U većini bolesti srca i krvnih žila uzrok je ateroskleroza, odnosno promjene, oštećenja i naslage na stijenci arterija. Ne postoje rani simptomi ateroskleroze, već oni postaju vidljivi tek kada nastane kritično suženje krvne žile, pri čemu dolazi do nedostatnog protoka krvi i nedovoljne opskrbe organa kisikom. Srčanožilne bolesti glavni su uzrok smrti i jedan od vodećih uzroka obolijevanja u suvremenom svijetu. Glavne bolesti iz te skupine su one koje zahvaćaju srce i krvne žile srca – angina pektoris i infarkt miokarda (srčani udar), te mozak i njegov krvožilni sustav – cerebrovaskularni inzult (moždani udar, šlag, apopleksija). Postoje čimbenici rizika koji pogoduju nastanku i razvoju srčanožilnih bolesti.



To su čimbenici na koje se ne može utjecati: starija životna dob, muški spol i obiteljska sklonost. Čimbenici rizika na koje se može utjecati, odnosno izmijeniti ih ili kontrolirati i liječiti su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest. Tjeskoba i razdražljivost povezani su s ranim znakovima starenja srca, pokazala je britanska studija. Da bi istražili povezanost između mentalnog zdravlja i rada srca, tim znanstvenika s londonskoga Sveučilišta Queen Mary pregledao je snimke srca 36.309 pacijenata, koji su sami ispunili upitnik o svojim neurotičnim crtama osobonosti, poput nestabilnog raspoloženja, tjeskobe, razdražljivosti i malodušnosti. Istraživači su doveli u vezu veću sklonost pojedinaca neurotičnim osobinama sa slabijim funkcioniranjem ventrikula, većom miokardijalnom fibrozom i većim otvrdnjivanjem arterija. Povezanost je utvrđena neovisno o tradicionalnim čimbenicima rizika kada su posrijedi srčani problemi, poput pušenja i pretilosti i bila je zastupljenija među muškarcima. “Znamo da postoji povezanost između mentalnog zdravlja i potencijalnog razvoja kardiovaskularnih bolesti. Naša je studija otkrila da se štetne promjene na srcu vide u ljudi s neurotičnim crtama osobnosti poput anksioznosti, depresije i pretjerane zabrinutosti”, rekao je Steffen Petersen, profesor kardiovaskularne medicine na sveučilištu Queen Mary. Čak i kad se u obzir uzmu čimbenici životnog stila poput pušenja, tjelesne težine i životne dobi, čini se da su neurotične osobine povezane sa znakovima starenja srca. Znanstvenici će pokušati dokučiti na koji način crte osobnosti dugoročno utječu na funkciju rada srca i na rizik od razvoja srčanih oboljenja.
Jasminka Knežević
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana