Magazin
TEMA TJEDNA: DVIJE GODINE UKRAJINSKE DRAME

Filip Dragović: Europa mora jačati vlastite obrambene snage
Objavljeno 24. veljače, 2024.
DR. SC. FILIP DRAGOVIĆ Predsjednik Instituta za sigurnosne politike iz Zagreba

Zasigurno je najvišu cijenu rata platila Ukrajina, koja je uz golema razaranja i velike ljudske žrtve pretrpjela i gubitak teritorija koji je geostrateški iznimno važan zbog pristupa Crnom moru - kaže dr. sc. Filip Dragović, predsjednik Instituta za sigurnosne politike iz Zagreba, te dodaje:



- Na žalost, ne vidi se mogućnost zaustavljanja sukoba, te je za očekivati još veće gubitke. Međutim, sigurno i Rusija trpi ogromne gubitke, prvenstveno u ljudstvu i vojnoj opremi, s tom razlikom što su resursi Rusije daleko veći, a mogućnost popunjavanja ljudstva i opreme daleko lakša nego u Ukrajini. Ujedno, ruski izvoz prirodnih resursa stvara kapital potreban za ratovanje, a Ukrajina ovisi o pomoći drugih zemalja, te je u nepovoljnijem položaju.

I nakon kraja Prvog i Drugog svjetskog rata govorilo se da svijet više nije isti. Može li se u nekom takvom, širem i dubljem, kontekstu na sličan način zaključiti - da je ukrajinski rat donio velike promjene na geostrateškom, geopolitičkom i općenito sigurnosnom planu kad se radi o Europi? Drugm riječima, je li nastupilo novo doba (ne)ravnoteže moći u Europi?

- Gledano politički i geostrateški, na jedan način došlo je do polarizacije svijeta u potpori Ukrajini i Rusiji, zapadne demokracije podržavaju Ukrajinu dok mnoge zemlje pomažu Rusiji.

Također, pojavljuju se neki novi savezi, koji imaju za cilj suprotstaviti se uspostavljenom svjetskom poretku (ne nužno u negativnom kontekstu) povezano s prirodnim resursima, monetarnim pitanjima i globalizacijom.

Promatrajući svijet kakav je stvoren nakon Drugog svjetskog rata, s određenim pravilima ponašanja na međunarodnoj sceni, gdje su Ujedinjeni narodi imali važnu ulogu, usudio bih se reći da je došlo do tektonskih promjena. Zemlja članica Vijeća sigurnosti napala je drugu zemlju i anektirala njezin teritorij, čime su poništena sva pravila o poštovanju teritorijalnog integriteta jedne zemlje, posebno uzimajući u obzir da se Ukrajina odrekla nuklearnog arsenala u korist Rusije nakon 90-ih i stjecanja neovisnosti o bivšem SSSR-u.

Sličnu situaciju najavljuje i Kina u odnosu prema Tajvanu. Svjedoci smo i tragičnih događaja na Bliskom istoku, kako posljednjih napada na Izrael i njegova odgovora, tako i drugih izvora nestabilnosti koji imaju početak u arapskom proljeću, te se nestabilnosti u tom dijelu svijeta samo povećavaju i sigurnosna situacija izmiče kontroli.

Europska unija i većina zemalja članica nije na vrijeme prepoznala sve sigurnosne prijetnje, te se ponašala slično kao i prije Drugog svjetskog rata. Vjerovala je da će se uspostavljeni demokratski standardi i vrijednosti braniti sami od sebe. Na žalost, događaji su pokazali drukčije, od potpunog neprepoznavanja prijetnje nekontroliranih migracija do nepostojanja dovoljnih vojnih resursa, jer je ulaganje u vojsku i vojnu industriju godinama bilo smatrano nepotrebnim, te je i prije dolazilo do nesuglasica unutar NATO saveza (bilo je manje javno, pa nije izazivalo zanimanje javnosti).

Zemlje Europe posebno su osjetljive jer se trenutno sukobi događaju u njezinu neposrednom okruženju i ne nazire im se kraj, što znači daljnji priljev migranata iz zemalja s niskim stupnjem sigurnosti, kao i prijetnju terorističkim napadima, ali i mogućim vojnim sukobom. Ostale ključne zapadne demokracije, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland, odvojene su morem i manje izložene navedenim sigurnosnim izazovima. Kao i mnogi analitičari, ne vjerujem da bi u nekom kratkom razdoblju moglo doći do daljnje eskalacije ratova na prostoru Europe, ali povijest nas uči da "razum ne pobjeđuje uvijek".

Na žalost, tek sada možemo procijeniti kolika je bila važnost djelovanja Ujedinjenih naroda kao globalne platforme za razgovore i dogovore ključnih aktera svjetske politike.

Ukrajinski predsjednik Zelenski smijenio je glavnog zapovjednika oružanih snaga Valerija Zalužnog. Novi glavni zapovjednik ukrajinske vojske je Oleksandr Sirski. Što to znači za Ukrajinu, njezinu spsobnost da se obrani i poduzme uspješnu protuofenzivu, što smjena znaći za Zelenskog, što za Putina, ako mu je smjena uopće bitna, s obzirom na to da sve jače napada ukrajinske gradove i dalekometnim projektilima...?

- U svakom slučaju, smjena zapovjednika oružanih snaga upućuje na to da da postoji unutarnji problem u Ukrajini, što zasigurno nije dobra situacija. Također, evidentno je da najavljivana "ukrajinska protuofenziva" nije postigla očekivane rezultate unatoč golemoj vojnoj pomoći Zapada, te pretpostavljam da je ta situacija na neki način izazvala i unutarnje političke sukobe. Teško je procijeniti prave razloge, zbog nedostatka informacija, ali postojanje bilo kakvih sukoba kada je zemlja u ratu nije dobro. Vidimo da ovo pitanje ne utječe na napade koje Rusija i dalje neprestano provodi.

I za kraj pitanje o ulozi i budućnosti NATO-a? Je li Savez još uvijek jamac sigurnosti i zaštite Europe? Treba li EU poraditi na vlastitim oružanim snagama? Vojni rok u Hrvatskoj - za ili protiv?

- Zapadne zemlje nemaju alternativu osim jačanja svojih vojnih i drugih kapaciteta unutar NATO saveza kao jedine garancije opstanka u slučaju daljnjih vojnih eskalacija i širenja zona nestabilnosti i ratova u svijetu. Činjenica je da se Europa dosad previše oslanjala na vojnu i financijsku snagu SAD-a, ali očito je da tome dolazi kraj i da Europa mora promišljati o vlastitim snagama za obranu. Mnoge zemlje Saveza sada podižu ulaganja u vojsku i jačaju svoju vojnu industriju, ali to je proces koji će trajati niz godina. Isporuka vojne pomoći Ukrajini razotkrila je mnoge probleme u vojnom sektoru zapadnih zemalja. Iako su mnogi ugledni znanstvenici i političari nakon devedesetih govorili da dolazi vrijeme mira i prosperiteta, vrijeme i događaji na globalnoj sceni pokazali su drukčije.

Nalazimo se u vremenu velikih nestabilnosti i treba se pripremati za sve moguće sigurnosne i druge prijetnje. Od drugih prijetnji posebnu se ističu prijetnje izazvane klimatskim promjenama, kao i nekontrolirane migracije. Kao i kroz djelovanja u Savezu, svaka država mora razvijati vlastite vojne snage, pa tako i pričuvni sastav. U tom kontekstu vraćanje služenja vojnog roka vidim kao potrebu. (D.J.)

Možda ste propustili...

DAN PLANETA ZEMLJE: VEDRAN OBUĆINA O VJERSKIM ZAJEDNICAMA I EKOLOGIJI...

Ekološka je kriza prije svega duhovna kriza čovjeka

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

POSLJEDNJE UTOČIŠTE: TURIZAM I DAN NAŠEG PLANETA

Dom je tamo gdje je zemlja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana