Magazin
TEMA TJEDNA: DVIJE GODINE UKRAJINSKE DRAME

Nikola Petrović: Situacija je nalik na prvi svjetski rat
Objavljeno 24. veljače, 2024.
DR. SC. NIKOLA PETROVIĆ Viši znanstveni suradnik, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Sigurno je da je invazija Rusije na Ukrajinu znatno promijenila Europu i Europsku uniju. Dovela je do smanjivanja razlika između članica Europske Unije, kao i do približavanja nečlanica Europskoj uniji. Donedavno vojno neutralne zemlje Finska i Švedska odlučile su ući u NATO i prekinuti dugu tradiciju nepripadanja vojnim savezima - navodi dr. sc. Nikola Petrović, viši znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:



- Ukrajina, Moldavija i Gruzija dobile su, bez previše rasprave, status kandidatkinja za ulazak u EU, a nakon dugog čekanja i Bosna i Hercegovina. Europska komisija pokrenula je programe naoružavanja Ukrajine i potpore europskoj vojnoj industriji. A predsjednica komisije Ursula von der Leyen nedavno je predložila stvaranje pozicije povjerenika za obranu, koji bi, prema njoj, mogao doći iz Istočne Europe. To pokazuje i povećanje značenja Istočne Europe unutar EU-a, posebno Poljske i baltičkih zemalja.


I pozicija radikalne desnice u Europi se promijenila, te se ona dobrim dijelom pokušava približiti mainstreamu, uz iznimku Viktora Orbána.

Donedavno vladajući poljski PiS nastojao se pozicionirati kao istinski branitelj Europe, a ne više kao europski troublemaker. Tu je posebno zanimljiv slučaj nove talijanske vlade i premijerke Giorgie Meloni. Kao liderica postfašističke stranke Braća Italije, Meloni je 2018. godine čestitala Vladimiru Putinu na četvrtoj pobjedi na izborima za predsjednika Rusije i naglasila nedvosmislenu potporu ruskog naroda Putinu. No nakon invazije Rusije na Ukrajinu i svoga dolaska na premijersku poziciju Meloni je prešla na pro-NATO stavove i pružila je punu potporu Ukrajini, izravno oponirajući Putinovim stavovima.

Područje zapadnog Balkana postalo je ponovno zanimljivo Bruxellesu, te je ubrzan proces njegova priključenja EU-u. Otvorena podrška lidera zapadnog Balkana Putinu postala je delegitimizirana, uz neke iznimke, poput Milorada Dodika. No ne treba imati iluzije da su podjele unutar Europske unije i Europe nestale, kao i razne iredentističke i separatističke ideje. Ovisno o razvoju situacije u Ukrajini i mogućeg urušavanja međunarodnog liberalnog poretka, te se podjele mogu otvoriti i s jačom žestinom. Nedavni prosvjedi europskih poljoprivrednika, između ostaloga i zbog uvoza žitarica iz Ukrajine, pokazuju potencijalne napukline u podršci Ukrajini.

- Što se rata na terenu tiče, situacija je doista nalik na Prvi svjetski rat, i to ne samo zbog sporog pomicanja linije bojišta. Snažna militarizacija društava diljem Europe i Azije podsjeća na neke od teorija koje izbijanje Prvog svjetskog rata nastoje objasniti mobilizacijom oružanih snaga i nesvjesnim "mjesečarenjem" u rat. Ni jedna od suprotstavljenih strana ne može otvoreno govoriti o kompromisima i uspostavljanju mira, jer bi time pokazala svoju slabost. Neki lideri kritični prema podršci Zapada Ukrajini, poput DonaldaTrumpa i Orbána, ali i Zorana Milanovića, govore o miru prvenstveno kako bi upozorili na važnost prioritiziranja nacionalnih interesa. Aleksandar Vučić, pak, govori o miru kako bi pokazao da se nije odrekao Rusije. Mirovni pokreti na Zapadu potpuno su utihnuli, a u Rusiji su brutalno suzbijeni. To je indikator da se radi o ratu koji je potpuno različit od svih sukoba koje smo imali nakon Drugog svjetskog rata.

Europa je u vrijeme Hladnog rata bilo područje jasno podijeljeno na interesne zone, u koje se nije diralo, da ne bi opet došlo do svjetskog sukoba. Posrednički ratovi vodili su se u Trećem svijetu, a čak je i u Sovjetskom Savezu bilo prosvjeda zbog intervencije u Afganistanu 1980-ih. Danas je ishod rata u Ukrajini percipiran kao biti ili ne biti i sa strane Zapada i sa strane Rusije, što stvara potencijalno eksplozivnu situaciju. Upozorava li ta situacija na neizbježnu globalnu katastrofu ili možda samo na smanjenu relevantnost Europe u globalnim okvirima, tek će se vidjeti.

Piše: Nikola PETROVIĆ
Možda ste propustili...

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana