Regija
LJUBICA GLIGOREVIĆ, ETNOLOGINJA MIROVINI, O KORIZMI

Nekada se točno znalo što treba odjenuti u svakom tjednu korizme
Objavljeno 23. veljače, 2024.
VINKOVCI



Mr. sc. Ljubica Gligorević, etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci i muzejska savjetnica u mirovini, održala je u vinkovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici predavanje o korizmenim običajima, posebice u Vinkovcima i slavonskim selima, "Vrijeme korizme - reminiscencije i prakse".

Korizma je razdoblje pripreme za Uskrs, podsjetila je vinkovačka umirovljena, ali i dalje aktivna etnologinja, a sastoji se od šest korizmenih nedjelja. Prva je Čista nedjelja, a riječ je o čišćenju duše, domova i unutarnjeg organizma. Trenutačno se nalazimo u drugom korizmenom tjednu, koji zovemo Pačista, koji je još "čišći" od prve nedjelje. Idući tjedan na rasporedu je Bezimena nedjelja, vrijeme kada nema veselja i ne spominju se aktivnosti, zatim dolazi Sredoposna nedjelja, koja označava sredinu korizmenog posta, a u Gluhoj nedjelji govorimo o pokrivanju raspela i slika, upravo kako je u prošlosti bilo u crkvi i domovima. Za kraj dolazi Cvjetnica, najznačajnija u korizmenom razdoblju, a tada se posvećuju grančice, što je simbolika ulaska Isusa u Jeruzalem.

- Nakon poklada dolazi nam korizma, a već smo sada u drugom tjednu. Pepelnica označava početak korizmenog razdoblja, a trajanje se tehnički računa 38 dana, nedjelje se ne zbrajaju, ali se ipak zbrajaju Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, budući da je i to vrijeme posta i molitve. O pučkim običajima možemo dosta govoriti, ali prije svega vodilo se računa o zatomljenoj odjeći koja se nosila bez ukrasa, nakita i točno se znalo što je trebalo nositi na sebi u svakom tjednu korizme. Neki svećenici naročito su to protežirali, poput našega Josipa Lovretića, kada je službovao u Gradištu između 1902. i 1920. godine. Točno je propisivao puku kako treba dolaziti u crkvu, a čak im je posuđivao i određeni materijal – rekla je mr. sc. Ljubica Gligorević dodajući kako se nekada postilo tijekom cijele korizme, a u novije vrijeme zapovijedani post je na Pepelnicu i Veliki petak. I o posnoj hrani svakako se može mnogo govoriti, a u današnje vrijeme brojne su kuharice i priručnici posvećeni toj temi.

- Danas javnost propituje čega se tko odrekao, ljudi se odriču uglavnom nezdravih životnih navika poput pušenja, alkohola, čokolade ili općenito slastica, ali ljudi ne trebaju otkrivati čega su se odrekli. Unutarnje stanje je najvažnije tijekom ovog razdoblja, a svi znamo čega se ne treba odreći. Ne treba se odreći dobrih dijela, ne samo u korizmi, nego općenito – podsjeća etnologinja i nastavlja da nakon Cvjetnice ulazimo u Veliki tjedan, a on je u tradicijskoj kulturi uvijek bio zanimljiv i povezan s vjerskim životom. I tu postoje razni običaji, od šibanja Juda nakon mise, zavezivanja zvona na Veliki četvrtak, pa sve do pjevanja Muke i Gospina plača na Veliki petak.

- U mnogim je našim mjestima na Veliku subotu uskrsnuće, a onda su organizirane procesije, posveta vode, vatre, ali Uskrs dolazi u nedjelju kao najradosniji i najveći blagdan kojemu se svi veselimo – zaključila je svoje zanimljivo predavanje mr.sc. Ljubica Gligorević.

Miroslav Flego
Možda ste propustili...

IMA NAJBOLJE VINO SLATINSKOG VINOGORJA

Mirko Lukač: Vino se mora osluškivati

VATROGASNA ZAJEDNICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE - REZIME 2023. GODINE

Vatrogasci imali 1600 intervencija

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ROBERT JANOVIĆ PONUDIO TRAŽENU USLUGU

Ostao bez posla pa imanje preuredio u - Salaš za pse

2

PRVA LOPTA ZA 20-AK DANA?

Čeka se licenca za umjetni travnjak na pomoćnom igralištu

3

SELO PRED IZUMIRANJEM S 23 STANOVNIKA

Asfalt u Kladavac stigao prekasno - ljudi su otišli