Novosti
IMA LI EUROPSKA POLJOPRIVREDA BUDUĆNOST?

Nužni krupnija zemljišta i racionalnija poljoprivreda
Objavljeno 21. veljače, 2024.
Okolnosti u poljoprivredi su se u 20 godina bitno promijenile, kaže Novotny

Prosvjedi poljoprivrednih proizvođača naglo su se raširili u mnogim europskim zemljama Europe, a solidarnost su im iskazali i hrvatski poljoprivrednici. Razlozi masovnog izlaska na ceste i gradske trgove nalaze se u rastu troškova, a dijelom i uvozu ukrajinskih jeftinijih poljoprivrednih proizvoda koji "ruše" cijenu domaćih. Strogi ekološki propisi EU-a također su razlog nezadovoljstvu europskih poljoprivrednika.



Dobitna formula


“Hrvatska, kao i europske države u cjelini, uz rijetke iznimke, zemlje su s relativno malim ratarskim površinama. Ukrajina pak ima goleme ratarske površine, kao i Rusija, Brazil, Argentina i SAD. I tu je moguće racionalno organizirati ekonomski jeftinu proizvodnju žitarica. Europa se mora okrenuti, i mislim da je sada pravi trenutak da započne zaokret prema ratarskim i poljoprivrednim proizvodima visoke dodane vrijednosti. Pšenica je najjednostavniji ratarski proizvod i onaj tko svoju poljoprivrednu proizvodnju temelji na pšenici, taj doista osjeća problem pritiska zbog uzvoza jeftine pšenice iz Ukrajine. Međutim, onaj tko u ratarstvu proizvodi kulture poput soje, biosoje, primjerice nekih specijalnih oblika kukuruza ili recimo pivarskog ječma, takvi ratari pritisak iz Ukrajine ne osjećaju", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

U Slavoniji je logično najspornije pitanje hoće li se trend smanjivanja broj ratarskih proizvođača nastaviti, tj. može li se pronaći neka dobitna formula za hrvatsku poljoprivredu u budućnosti i nastaviti raditi prema njoj. Novotny kaže da se mora nastaviti, prije svega mora doći do konsolidacije poljoprivrednih posjeda. Podsjeća kako Hrvatska ima veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava koja zapravo ne mogu racionalno orijentirati poljoprivrednu proizvodnju. "Škotska i Irska imaju slične veličine poljoprivrednih površina. Škotska ima 20.000 poljoprivrednih gospodarstava, Irska nešto malo više. Kod nas je to približno nešto više od 100.000 i treba znati da je to neodrživo. Mora doći do konsolidacije i povećavanja posjeda. To smo vidjeli i u Austriji u protekla tri desetljeća. Prije 30 godina u Austriji je prosječan poljoprivredni posjed bio oko pet hektara po gospodarstvu, a sada je 40 hektara. Mora doći do okrupnjavanja, na ovaj ili onaj način. U Italiji to nije bio problem zato što su postojale zadruge i navika organiziranja poljoprivrednih proizvođača u kooperative. Austrija je, pogotovo u istočnom, panonskom dijelu, imala vrlo male ratarske posjede u Gradišću, to su sada povećali. Tržišnim mehanizmima, vladinim poticajima za okrupnjavanje došlo se do 40 hektara, što već može biti ekonomski racionalna površina poljoprivrednog gospodarstva", ističe Novotny.

Povratak mladih


Kaže kako su u Hrvatskoj posebice problem posjedi koji su, ne samo prosječno mali po jednom gospodarstvu nego su i "razbacani", a proces komasacije nikako nije zaživio. Tako će se, govori Novotny, morati pod ekonomskim pritiskom dogoditi ta promjena - okrupnjavanje, odnosno stvaranje preduvjeta za ekonomski racionalniju proizvodnju u poljoprivredi. Ističe kako od 70-ih godina prošlog stoljeća gleda poljoprivrednu emisiju i uvijek vidi istu priču: nema mladih. Tako je, kaže, bilo i 70-ih, i 80-ih, i 90-ih, i dalje, no, ipak, mladi dolaze u poljoprivredu, ističe. Kaže kako vidimo da ti mladi proizvođači donose nove metode, novi način obrade zemljišta... Bitno drukčije su okolnosti nego što su bile prije 20-ak godina, i mladi poljoprivrednici će zasigurno donijeti taj nužni novi vjetar, zaključuje naš sugovornik.

Kako je Slavonija i Baranja pretežito poljoprivredni kraj, iako i sa smanjenim brojem stanovnika, to bi ipak značilo donekle optimističan pogled u budućnost za one koji se bave poljoprivredom ili će se tek baviti, ili bar optimističniji od onoga koji u nekim izjavama prosvjednici diljem Europe nude.

“Oni koji budu željeli raditi moći će povećati svoje obiteljsko bogatstvo. U Austriji se ljudi iz Beča vraćaju u Gradišće, slično se dogodilo i u Sloveniji, a dogodit će se i u Hrvatskoj", predviđa Novotny.

Igor Bošnjak
Damir Novotny ekonomski analitičar

MORAJU SE DOGODITI PROMJENE, KOJE ĆE ZASIGURNO BITI BOLNE

“Najveći je problem kod njemačkih ratara, posebice u istočnoj Njemačkoj, gdje se najviše prosvjedovalo, ukidanje subvencija na troškove proizvodnje, prije svega dizela. Ono što sam vidio jest da ti ratari objektivnog, racionalnog razloga za prosvjede nemaju. Njima se profitabilnost 2023. povećala za 67 posto, a prosjek im je oko 200.000 hektara po gospodarstvu. Oni su se posve orijentirali na jeftine proizvode koji nemaju prespektivu na europskom tržištu. Jednostavno, ne možete s tim proizvodima biti konkurentni. Dolazile su i ranije žitarice i uljarice iz Ukrajine. Kada je krenula inflacija, ti su ratari osjetili pritisak troškova, nisu mogli cijene svojih proizvoda tako brzo podizati - tržište ih nije prihvaćalo po tim cijenama, iako su ratarskim proizvodima cijene porasle, udvostručile se čak. Pšenica je u jednom trenutku bila čak trostruko skuplja nego 20 godina prije. Tako da se tu moraju dogoditi promjene koje će zasigurno biti bolne, ali Europa ne može nastaviti ovakav tip poljoprivredne proizvodnje”, smatra Novotny.

UNATOČ SVEMU, BARANJA DOBAR PRIMJER
“Što bude više tržišnih okolnosti, to će povratak u Slavoniju i Baranju biti brži. Vidimo da su se u Baranji ljudi počeli baviti turizmom, u Kneževim Vinogradima sam vidio sjajne voćarske pothvate i stvari se očito pokreću. Baranja je baš jako dobar primjer kako se može, primjerice, dobro živjeti na voćarstvu i vinogradarstvu. Slično je i uz Dunav jer vidimo i od Iloka i Erduta slične pothvate. Mislim da je zapravo najgora situacija u onim dijelovima Slavonije i Baranje gdje se radi na stari način, onako kako je to bilo prije 50 ili 100 godina - samo pšenica, pšenica, kukuruz... To danas jednostavno više ne ide. Kada je riječ o Baranji, ona se okrenula turizmu. Baranja ima sjajne nove OPG-ove koji se bave modernom proizvodnjom i uspješni su u tome. Dakle, Baranja je unatoč svemu dobar primjer za ostatak tog područja”, smatra Novotny.

Možda ste propustili...

PRAVNICI JASNI U STAVU O PONAŠANJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Upozorenje Ustavnog suda neće poremetiti formiranje nove vlasti

PETA IZBORNA JEDINICA OSTALA UTVRDA HDZ-A

VSŽ će u novom sazivu Sabora imati 7 zastupnika

U RAFINERIJI NAFTE RIJEKA

Pokretanje proizvodnje