Ekonomija
IZAZOV: ZAŠTITA BILJA - KAKO JE NESTALA SINERGIJA IZMEĐU ZNANOSTI I STRUKE?

Porast populacije u svijetu zahtijeva rast proizvodnje hrane od 43 posto
Objavljeno 21. veljače, 2024.
Muur-Aračić: Europljani žele zdravstveno ispravnu hranu i najlakše je uperiti prst u zaštitu bilja

Što je najveći izazov na svijetu? Do 2050. godine na svijetu će biti 9,7 milijardi ljudi. Kako prehraniti tako veliki broj ljudi?



- Odgovor na to pitanje je jednostavan, postoje samo dvije opcije: ili povećati proizvodne površine, što se bojim da ne možemo, ili povećati prinos, a i tu je velika poteškoća. Porast populacije zahtijeva porast od 43 % proizvodnje hrane, istaknula je to između ostalog na otvaranju panel-rasprave prvog dana 66. Seminara biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite moderatorica, prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, napominjući kako je Europa podijeljena u tri proizvodne zone i ova južna, kojoj mi pripadamo, ima vrlo raznoliku proizvodnju s puno više kultura nego u ostale dvije zone, pa time i puno više izazova u samoj proizvodnji, koja ovisi o velikom broju čimbenika.



Velika tranzicija


“Kada govorimo o proizvodnji hrane, najčešće se govori o zabrinutosti o ostacima sredstava za zaštitu bilja u hrani i polovina stanovništva EU-a iskazuje veliku zabrinutost, a da o tome ne zna ništa. Zaštita bilja je užasna kontroverza. Možemo li smanjiti količinu sredstava za zaštitu bilja, a istovremeno povećati proizvodnju. Pri tome imamo EU strategiju koja ima neke svoje temeljne ciljeve kojima nitko od dionika u poljoprivrednoj proizvodnji, od proizvođača do ekologa, nije zadovoljan. Nama je potrebna velika, jaka i važna tranzicija koja će iz nezadovoljstva dovesti do potpunog zadovoljstva", istaknula je Igrc Barčić.

Za ovu raspravu odabrani su panelisti koji pokrivaju sve segmente poljoprivredne proizvodnje, pa su tako Ministarstvo poljoprivrede zastupali Milorad Šubić iz Uprave za stručnu podršku u razvoju poljoprivrede i Ivica Delić iz Uprave za poljoprivredno zemljište, znanost je predstavljala prof. dr. sc. Renata Bažok s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zaštitare Danko Tolić iz Syngente Agro d.o.o. i Vladimir Novaković, vlasnik tvrtke Morphos d.o.o. koja proizvodi biološke preparate, a neposredne proizvođače Marijana Muur-Aračić, organizatorica proizvodnje u tvrtki Agronom d.o.o., Marko Peičić, voditelj ratarske proizvodnje Banovci d.o.o., i Siniša Krnjajić, tehnolog ratarske proizvodnje Tena d.o.o.

“Vrlo često ćete čuti jednu rečenicu – fitomedicinari jednako trovači – najveća neistina koju ćete ikad čuti. Zašto je došlo do tako silnog raskoraka od struke, znanosti do očekivanja ljudi?" bilo je prvo pitanje upućeno panelistima.

Šubić je istaknuo kako je u samo četvrt stoljeća promijenjena percepcija ljudi. "Agronomi, koji su bili cijenjeno zanimanje, postali su trovači", govori Šubić iznoseći vlastita iskustva s terena.

Tolić smatra kako smo za percepciju kakva je danas malo i sami krivi. "Stječe se dojam kako kreiranje agrarne politike nije u našim rukama, već je kreiraju politika i mediji", navodi, a Delić smatra kako je nestala sinergija između znanosti i struke s jedne strane i proizvođača i potrošača s druge strane te se glas znanosti i struke nedovoljno prihvaća.

Bažok smatra da problem seže puno dalje u prošlost. "Prije su struka i zananost bile puno više na terenu jer je bilo projekata, a imali smo i Ministarstvo iza sebe. To se sada promijenilo", kaže Bažok navodeći kako struka na te komentare nije reagirala na vrijeme.

Marijana Muur-Aračić smatra kako je čitava priča krenula iz EU-a. "Europa je najveći proizvođač i izvoznik hrane zato što su znanost i proizvodnja radili zajedno. Europljanin želi zdravstveno ispravnu hranu i najlakše je uperiti prst u zaštitu bilja. Mi smo spremni smanjiti količinu zaštitnih sredstava za 35 % ako je prosječni potrošač spreman vratiti se 50 - 70 godina unatrag i pristati konzumirati voće i povrće samo kada im je sezona i to plaćati 50 % skuplje", navodi Muur-Aračić.

Peičić, pak, ističe kako su nekada veliki sistemi imali svoje razvojne centre i davali sami preporuke koje su onda koristili i mali proizvođači. "U posljednje vrijeme fakulteti nisu voljno uključeni u proizvodnju. Kada bi oni na svojim pokusnim poljima pronalazili rješenja i prezentirali ih malim proizvođačima, i percepcija bi bila puno bolja", naglašava Peičić, s kojim se složio i Krnjajić, koji smatra kako agronoma na terenima ima malo, pa samim time i savjeta proizođačima, koji nerijetko krivo primjenjuju zaštitna sredstva. Novaković ističe kako su kod pretvorbe kombinata prvo ukinuli zaštitare. "A nekad je jedan zaštitar bio na 2000 ha", zaključuje.

Moderatorica, dr. sc. Natalija Galzina otvorila je zatim novu temu pitanjem gdje se danas nalazimo u zaštiti bilja i s kojim se problemima suočavaju proizvođači.

Pejčić ističe kako je sve manje aktivnih tvari u zaštiti bilja. "Ima kultura koje nisu problematične u zaštiti, ali imamo ozbiljnih problema s insektima jer nemamo ni jedan kvalitetan sistemik te se proizvodnja uljane repice na istoku zemlje gotovo ugasila, a proizvodnju šećerne repe nitko nije niti pokušao spasiti", napominje Peičićm, a Krnjajić se osvrnuo na problem sirka u kukuruzu, za koji također ima sve manje rješenja.

Šubić je, pak, naveo kako su ekološke površine u EU-u porasle u prosjeku za 30 % te navodi usmjerenu zaštitu s integriranim principima (hibridna zaštita) koja se u hortikulturnoj proizvodnji primjenjuje već 20 godina, kada su započeli prvi pokusi, ističući kako je glavni problem ekološke proizvodnje prodaja tih proizvoda. Tolić se osvrnuo na nedavni problem s reziduama na mandarini kada je zbog pojedinaca koji su koristili zabranjena zaštitna sredstva stao kompletan izvoz i prodaja mandarina.

Prof. Igrc Barčić zanimalo je jesu li se problemi koji je Peičić naveo pokušali rješavati s nekim biološkim preparatima. "Pokušavali smo, ali trenutno postoji malo preparata koji mogu podnijeti intenzivnu proizvodnju", zaključuje Peičić.

Ekonomska isplativost


Ekonomsku isplativosti sadašnje i buduće proizvodnje prokomentirala je Muur-Aračić, koja je istaknula kako je kod nas 90 % površina pod suhim ratarenjem te kako živimo od izvoza pšenice i soje, a ta proizvodnja ne trpi velike troškove. "Smanjenjem broja aktivnih tvari mi smo samo smanjili izbor preparata i isforsirali rezistentnost, a proces pronalaženja alternativnih metoda zaštite ide presporo. Četrdeset godina smo radili na selekciji biljaka kako bi one bile što prinosnije, a takvi kultivari zahtijevaju i bolju zaštitu i više dušika", istaknula je napomenuvši kako danas struka i znanost više nisu povezane.

Nakon toga povela se burna rasprava o edukaciji proizvođača u primjeni zaštitnih sredstava te je Muur–Aračić, osvrćući se na edukacije poljoprivrednika, navela kako se radi o ispunjavanju forme bez sadržaja. "Edukacija je nedostatna i edukatori bi trebali nuditi rješenja na terenu, a ne samo govoriti što bi i kako trebalo raditi", kaže Muur-Aračić ističući kako danas proizvođači sve više postaju administratori u šumi obrazaca koje moraju popuniti. Šubić je pak napomenuo kako treba razdvojiti edukaciju koju traži EU i koja jest formalna, od edukacije koju traže proizvođači koja je konkretna i nudi rješenja problema. Postavilo se i pitanje Savjetodavne službe za koju Bažok ima samo riječi hvale ističući kako su oni prisutni na terenu, ali ih ima jako malo, s čime se složio i Peičić navodeći kako se uz sav terenski posao moraju baviti i sve većom administracijom.

Igrc Barčić navela je velika izdvajanja u Europi i Americi u istraživanja, a stanje u nas prokomentirala je Bažok, koja je istaknula kako sredstava za istraživanja ima, ali je problem u njihovoj raspodjeli. “U mnogim europskim zemljana ima nacionalnih znanstvenih projekata koje su financirani isključivo za poljoprivredu i hranu. Nažalost nas Ministarstvo u tom pogledu ne prati”, zaključila je Bažok.

Tomislav Sekulić
Vladimir Novaković

vlasnik tvrtke Morphos d.o.o.

Mi ne poznajemo kukce, i sve što smo radili u zaštiti, radili smo da ih uništimo. Ja imam provjerene i registrirane preparate koji ih ne ubijaju, nego odbijaju od biljke jer anuliraju njihov osjet mirisa.

Što bolje organizirati poljoprivrednike
Kako bolje organizirati poljoprivredne proizvođače? bilo je pitanje upućeno Muur-Aračić kao organizatorici proizvodnje. “Ozbiljni poljoprivredni proizvođači, a u nas je većina takvih, razmišljaju o profitabilnoj proizvodnji i profitabilnim kulturama, ali se ne mogu dovoljno brzo prilagoditi promjenama. Rješenja vide u organizatorima proizvodnje koji ih usmjeravaju”, kaže Muur-Aračić smatrajući kako se u traženje alternativnih rješenja trebaju uključiti svi od proizvođača preko organizatora proizvodnje, savjetodavaca, znanosti pa do Ministarstva. “Treba iznaći sredstva za pokuse koji će biti primjenjivi u praksi. Mi, nažalost, nemamo neovisne institute koji će obavljati pokuse i javno objavljivati rezultate, a nije da nemamo znanja”, zaključuje Muur-Aračić. Galzina je istaknula komentar iz publike koji se osvrnuo na smjer kojim je išla ova panel-rasprava u kojoj se više govorilo o problemima, a malo o rješenjima problema. Moderatorica Igrc Barčić složila se s primjedbom te istaknula kako je panel zamišljen u tri dijela – problem i postojeće stanje, prijedlozi i razmišljanja o budućnosti i perspektivi. “Zapeli smo na problemima i postojećem stanju, koji su očito toliko veliki da nam je oduzelo sve vrijeme”, istaknula je Igrc Barčić napomenuvši kako će ova tranzicija još dugo potrajati te će se o prijedlozima i razmišljanjima o budućnosti morati organizirati neka nova panel-rasprava.

Možda ste propustili...

VEĆINA WEB-STRANICA NAJVEĆIH HRVATSKIH KOMPANIJA ENERGETSKI JE NEODRŽIVA

Internet je četvrti najveći zagađivač okoliša u svijetu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DODIJELJENA ZLATNA KOŠARICA 2024. ZA NAJBOLJA OSTVARENJA

Podravka najbolji proizvođač

2

VISOKO PODIGNUTA KVALITETA

Dvostruko veća potražnja pršuta od proizvodnje

3

OPORAVAK USLUŽNOG SEKTORA

Poslovna aktivnost u eurozoni porasla