Novosti
MENTALNO ZDRAVLJE I IZOSTANAK POMOĆI

Psihološka pomoć slabo dostupna, u sustavu premalo psihoterapeuta
Objavljeno 20. veljače, 2024.
U 2022. u Hrvatskoj je počinjeno 529 samoubojstava, a zabilježena su 734 pokušaja

Čak 89 posto građana Hrvatske izjavilo je da je u posljednjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, pokazuju podatci Eurobarometra, a udruga za prevenciju suicida upozorava da je u nas još uvijek teško dobiti adekvatnu psihološku pomoć.



U tih 89 posto Hrvati ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerane strahove ili brige, nisko samopouzdanje, teškoće s koncentracijom, socijalno povlačenje i naposljetku gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali. Sve to blisko je povezano s depresijom, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna. "Unutar sustava ne postoji dovoljan broj psihoterapeuta i država ne financira individualnu psihoterapiju u dovoljnoj mjeri, stoga bi trebalo povećati kapacitete", upozorio je predsjednik Udruge Životna linija Tin Pongrac. Istaknuo je kako bi se to najlakše moglo postići uključivanjem privatnih psihoterapeuta a da ih država subvencionira.

U 2022. godini u Hrvatskoj je počinjeno 529 samoubojstava, a zabilježena su 734 pokušaja. Dobna skupina koja se najviše ističe u tom broju su oni iznad 65 godina, s 351 pokušajem i 192 suicida. Najmanji broj pripada mlađoj populaciji. Podatci za prethodnu godinu još uvijek nisu dostupni. Mentalno zdravlje starijih ne pazi se dovoljno dobro, a uz to se veže njihova egzistencijalna sigurnost, kao što su niske mirovine i poštovanje društva. "To je onaj osjećaj kad radite cijeli život, a na kraju ispada da se nije steklo poštovanje društva i briga društva prema starijim osobama", objašnjava Pongrac. Ističe kako manjak samopouzdanja utječe na razvoj depresije, a s njom je povezano oko 50 posto suicida.

Osim nedostatka psihoterapeuta Pongrac navodi i nedostatak mobilnih timova kao još jedan problem u Hrvatskoj. Da se izbjegne hospitaliziranje u klasične psihijatrijske bolnice, mobilni tim dolazi do osobe i pomaže joj na mjestu. Na taj se način izbjegava dugoročni boravak u bolnici, koji onda osobu isključuje iz društva i udaljuje ju od socijalizacije. Tako je osoba i dalje u društvu i integrirana u njega. Sustavi mobilnih timova postali su službena politika u Europskoj uniji.

Hrvatska se nalazi u manjini zemalja Europske unije koje nemaju nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Pongrac se zauzima da ona bude unutar Ministarstva zdravstva, gdje bi se uspostavio sadržaj pod imenom "Nacionalni program za prevenciju suicida i depresije". Naglašava kako je bitno da to bude izdvojeni dokument, jer se time pridaje posebno državno značenje toj temi. Jedno od bitnih postignuća tog programa bilo bi postojanje jedinstvenog hrvatskog nacionalnog broja za prevenciju suicida i depresije, lako pamtljivog i na koji se može nazvati besplatno i anonimno. Bitno je da bude dostupan svim građanima Hrvatske, iz bilo kojeg dijela zemlje. "To je brz prvi korak da se pomogne velikom broju osoba, jer se ljudi, čak i kada razmišljaju i planiraju suicid, uvijek mogu predomisliti, pogotovo ako znaju da mogu nazvati na određeni broj stručnjake koji su im voljni pomoći", ističe predsjednik Udruge Životna linija.

Udruga Životna linija ima više od 300 volontera koji sudjeluju u radionicama i uključuju se u razne aktivnosti. Udruga svojim članovima preporučuje psihijatre, psihologe, psihoterapeute i ostale stručnjake za mentalno zdravlje, ako je to potrebno. Predsjednik ističe kako im se ljudi najčešće javljaju s depresijom, anksioznošću i suicidnim mislima. Nekim ljudima pomaže razgovor u sigurnoj okolini, a kod nekih je ipak potrebna intervencija psihoterapeuta i lijekovi. Ističe kako su imali članicu koja je bila u egzistencijalnoj krizi, te je otvoreno razmišljala o samoubojstvu. Udruga joj je pružila emocionalnu i financijsku potporu. "Skupljali smo financijska sredstva za nju i to je puno značilo. Potpuno se oporavila i sad sretno živi dalje", ističe Pongrac.

Podsjetimo da je Ministarstvo zdravstva poslalo u javnu raspravu nacrt nove Mreže javne zdravstvene službe, koja predviđa uvođenje psihologa u domove zdravlja. Naime, u domovima zdravlja predviđene su i djelatnosti psihologije, logopedije i radne terapije, počet će raditi mobilni psihijatrijski timovi, a otvaraju se i dispanzeri za mentalno zdravlje i ranu intervenciju.

Dijana Pavlović
Tin Pongrac

predsjednik Udruge Životna linija

Mentalno zdravlje starijih ne pazi se dovoljno dobro, a uz to se veže njihova egzistencijalna sigurnost, kao što su niske mirovine i poštovanje društva. To je onaj osjećaj kad radite cijeli život, a na kraju ispada da se nije steklo poštovanje društva i briga društva prema starijim osobama. Manjak samopouzdanja utječe na razvoj depresije, a s njom je povezano oko 50 posto suicida.

Najčitanije iz rubrike