Regija
PRIZNANJA NAJUSPJEŠNIJIM PROIZVOĐAČIMA I POSLOVNIM SURADNICIMA

Hrvatska industrija šećera
dodijelila 20 „Zlatnih repa“
u 10 kategorija
Objavljeno 19. veljače, 2024.
Kampanja prerade repe roda 2023. bila je iznimno zahtjevna i teška – od očekivanih 90.000 tona, proizvedeno je svega 61.000 tona šećera. Predsjednik Uprave HIŠ-a Željko Zadro ocijenio ju je najlošijom proizvodnjom do sada u Republici Hrvatskoj

ŽUPANJA - U Županji je održana svečana dodjela priznanja "Zlatna repa" koja se već tradicionalno dodjeljuje proizvođačima u različitim kategorijama, s obzirom na veličinu poljoprivrednih gospodarstava. Proizvođačima šećerne repe koji su ostvarili najbolji prinos (t/ha) i najbolju digestiju te dugogodišnjim poslovnim partnerima, priznanja su uručili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomil Majdak i predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ) Željko Zadro.


U kategoriji do 10 hektara dobitnici su Đočić Stipan OPG iz Duboševice, Horvat Zoran OPG iz Čepina i OPG Emil Pinjo iz Sibinja, a u kategoriji od 10 do 20 hektara Mekiš d.o.o. Podravske Sesvete, Vinojčić Marija OPG iz Duboševice i Marijanović Stjepan OPG Podgrađe. Priznanje su u kategoriji od 20 do 50 hektara dobili OPG Dimitrije Ljubojević iz Dalja i Šijaković Ružoca PTO Šijaković iz Sotina, a u kategoriji od 50 do 100 hektara Poljoprivredno dobro d.o.o. Gradina i Marin Tobolčević OG Velika Kopanica. Dobitnici "Zlatne repe" u kategoriji od 100 do 500 hektara su Vupik Plus d.o.o. Vukovar i Anabbela d.o.o. Duboševica, a od 500 i više hektara Belje Plus d.o.o. Darda i PIK Vinkovci Plus d.o.o. Vinkovci. Dobitnik u kategoriji od 1000 i više hektara je Novi Agrar d.o.o. Osijek. Najbolji mladi proizvođač je OPG Alen Bura iz Vinkovaca. Inozemni dobitnici su Bacskai Ctsz iz Mađarske i Zadruga Kooperativa Kristal z.o.o. Slovenija. Priznanja za poslovnu suradnju dobili su Poljoprivreda Lipik d.o.o. i OPG Jagarinec Zvonko iz Popovca.


TRULJENJE REPE VELIKI PROBLEM


Kampanja prerade slatkog korijena roda 2023. bila je iznimno zahtjevna i teška, proizvedeno je svega 61.000 tona šećera, a Zadro ju je ocijenio najlošijom proizvodnjom do sada u Republici Hrvatskoj.
"S obzirom na količinu hektara i prinose kakvi su bili krajem kolovoza, očekivali smo proizvodnju od približno 90 tisuća tona šećera. Potrošili smo energije i svega ostaloga kao da smo ga toliko i proizveli, a proizvodnja je bila više od 30 posto manja, što dovoljno govori koliko je koštala", kazao je. U prošloj godini, obilježenoj klimatološkim ekstremima, mnogi proizvođači zbog „gumozne“ i/ili trule repe nisu ostvarili minimalne referentne prinose od 40 t/ha, te su imali problem dostizanja potrebne tehnološke kvalitete za preradu. Unatoč tome, tvornica je otkupila svaki kilogram proizvedene repe na domaćim oranicama, premda dio te proizvodnje, nažalost, nije mogao biti prerađen.

Bilo je tu, ustvrdio je Zadro, točkastih izuzetaka s normalnom proizvodnjom, bez truleži, pa su, kazao je, u HIŠ-u sretni da i ove godine mogu podijeliti "Zlatnu repu", izrazivši nadu da se ovako loša godina neće ponoviti.


SJETVA UGOVORENA NA 11.500 HEKTARA


Za 2024. godinu ugovorena je sjetva na 10.600 hektara u RH, za oko 2.200 hektara više nego lani što, napomenuo je, pokazuje da interes postoji i da je repa još uvijek, bez obzira na prinose u prošloj godini, za koje vjeruje da se neće ponoviti, još uvijek bolja nego bilo što drugo. Raste i broj proizvođača, što svakako veseli i daje razloga za optimizam.  Skupa s površinama u Mađarskoj i Sloveniji ugovoreno je ukupno 11.500 hektara, što je optimalno za proizvodni pogon HIŠ-a u Županji. Otkupna cijena ostaje 40 eura za tonu, plus tri eura bonusa ukoliko cijena šećera ostane iznad 600 eura.


"Smatram da treba poticati kulture za koje mi u RH možemo garantirati preradu. Što se tiče šećerne repe, cijenu jamčimo godinu dana unaprijed, poznati su svi uvjeti, u potpunosti financiramo proizvodnju i ovisimo o trudu naših kooperanata, i naravno, o dragom Bogu", kaže Zadro.

Ključno je, dodaje, da je program potpore za proizvođače šećerne repe zagarantiran do 2027. godine, i to je po njemu jedan od osnovnih razloga za povećanje površina pod šećernom repom u RH. Riječ je o sustavno odobrenom programu koji omogućuje svima koji se žele baviti ozbiljnom proizvodnjom da mogu nešto i planirati, jer tu su, napominje, velika ulaganja, ne samo u repromaterijal nego i u strojeve i drugo.


PROIZVOĐAČI ZADOVOLJNI SURADNJOM I ZARADOM


I mladi proizvođač Alen Bura iz Vinkovaca odlučio je ove godine povećati površine pod šećernom repom. On je četvrta generacija u obitelji Bura koja se bavi tom proizvodnjom. Na vlastitom je OPG-u repu proljetos zasijao na 10 hektara. Imao je prinos nešto veći od devet vagona čiste repe po hektaru, digestiju oko 17 posto,  i prezadovoljan je zaradom. Na proljeće slatkim korijenom planira zasijati 28 hektara.


Zvonko Jagarinec iz Popovca već 25 godina redovito sije repu, što dovoljno govori o njegovu zadovoljstvu. „Svaka je godina specifična, nekada se zaradi više, nekada manje, ali ne kaže se badava da je repa kraljica kultura. Ja se osobno mogu pohvaliti da sam na šećernoj repi dosta zaradio, uložio u strojeve, mehanizaciju, opremu. Zahvaljujem Hrvatskoj industriji šećera na izuzetnoj i korektnoj suradnji“, kazao je.


I Ivo Kelić iz Marinaca dugogodišnji je proizvođač. Pod repom je lani imao 71,5 hektara, prinosi su bili oko 69 tona po hektru, uz digestiju 17,4, što je vrlo zadovoljavajuće i jako su, kazao nam je, zadovoljni i s prinosom i sa zaradom. Među prvima je vadio repu i nije imao problema s truljenjem. „Sve je bilo super, a zarada odlična. Zahvaljujući direktoru Željku Zadri, koji mi je odmah isplatio repu, kupio sam 29 jutara zemlje“, zaključio je. Ove će godine njegov OPG sijati oko 120 hektara repe.


POTPORA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE


Državni tajnik Tugomil Majdak je kazao da je šećer već godinama najveći hrvatski strateški izvozni proizvod. Počinje od primarne proizvodnje, što prepoznaju i Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede, podupiru proizvođače ove visokodohodovne kulture i čine sve za opstanak industrije šećera u Hrvatskoj i povećanje površina pod šećernom repom. 


"Kroz utvrđene mjere doprinosimo održivoj proizvodnji, ne želimo je ni na koji način ugroziti, i u nju su, uz potpore u okviru petogodišnjeg programa koji stabilizira ovu proizvodnju, usmjerene i dodatne mjere potpore", zaključio je.


Proizvođačima šećerne repe koji zbog problema truljenja repe nisu mogli isporučiti minimalnu količinu od 40 t/ha u 2023. godini, Ministarstvo će ipak osigurati isplatu proizvodne potpore zbog više sile. Hrvatska poljoprivredna komora je, kazao nam je Matija Brlošić, vidjevši što se događa na terenu, a s čime se u tolikoj mjeri do sada još nikada nisu susretali, odmah reagirala prema Ministarstvu poljoprivrede koje je skupa s HIŠ-om odlučilo izaći u susret proizvođačima. Isplatit će im potporu koja će proizvođačima puno značiti, a bez koje, ustvrdio je, dobar dio njih ove godine zasigurno ne bi sijao repu. Prema njegovoj informaciji radi o oko 70 OPG-ova.


Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

Možda ste propustili...

MEĐUNARODNO NATJECANJE

JVP Sl. Broda uspješan u Češkoj

KAMEROM SNIMATELJA ŽELJKA FELBARA

Veliko jezero, Europska Amazona, Velika rijeka

U OPĆINI KOŠKA NOVI REALIZIRANI PROJEKT

Nastava u dvije smjene - “pospremljena” u povijest

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

CESTA MAĐARSKA - BELI MANASTIR

Obavljeno približno 50 posto zemljanih radova

2

UREĐUJU ZELENE POVRŠINE, POČELA SADNJA CVIJEĆA

Cvjetne će gredice s više od 4000 ljetnica uljepšati grad

3

OPĆISKI PROJEKT U KARANCU

Sanacija Doma kulture stajat će 62 tisuće eura