Novosti
STRATEGIJA DEMOGRAFSKE REVITALIZACIJE HRVATSKE DO 2033.

Poticajno okruženje za obitelji, uravnotežena mobilnost građana
Objavljeno 16. veljače, 2024.

Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, ima dva strateška cilja - izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je predviđen iznos veći od 9,6 milijardi eura.



Premijer Andrej Plenković rekao je kako je riječ o prvom strateškom dokumentu te vrste nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. koji upotpunjuje ključne obrise razvojnih prioriteta te se nadograđuje na brojne dosadašnje mjere demografske, porezne i socijalne politike. Naveo je kako strategija u provedbi zahtijeva međuresornu suradnju, sinergiju svih razina - središnje, županijske, gradske, općinske, ali i napor cijelog društva.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić rekla je da je riječ o dokumentu nacionalnog strateškog značenja koji postavlja okvir djelovanja kako bismo zaustavili negativne demografske trendove. "Strategija je okvir za izradu planova, mjera i projekata, na lokalnoj, ali i na regionalnoj razini. To stvara okvir za izradu novih mjera u skladu s društvenim promjenama i novim znanstvenim spoznajama", dodala je. Željka Josić ističe kako Hrvatsku 2033. vide kao zemlju u kojoj će biti stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, s razvijenim sustavom privlačenja ljudskih resursa, kao i učinkovitu integraciju doseljenika u društvo, a iznimno važnim vidi i smanjivanje regionalnih nejednakosti, radi kvalitetnijeg života na ruralnim područjima. Poticajnim okruženjem za obitelji i mlade postići će se dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, moderne i fleksibilne radne aranžmane, ali i povećati financijske naknade za obitelji s maloljetnom djecom i omogućiti im priuštivo stanovanje. To se može postići materijalnim i nematerijalnim potporama, poreznim olakšicama, stambenim zbrinjavanjem, ulaganjem u sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog te srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje i zdravo okruženje.

U drugom cilju - uravnoteženoj mobilnosti stanovništva, fokus je na povratnim migracijama državljana RH koji su se odselili nakon ulaska u EU i suradnji s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama i udrugama, za koju je Josić ocijenila da mora biti "daleko čvršća".

Cilj je stvaranje sveobuhvatne migracijske politike koja pridonosi uravnoteženim migracijskim trendovima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnim razvojem društva, a krajnji je cilj uravnoteženo gospodarstvo. H
DEPOPULCIJA ZBOG ISELJAVANJA
Josić je u prezentaciji tijekom analize kretanja broja stanovnika iznijela podatak kako je po veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću Hrvatska među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja - uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku. Depopulaciju je najviše potaknulo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji, osobito među mlađom populacijom, što je dovelo i do smanjenja broja budućih rađanja. Pri tome je dodala kako opći demografski cilj koji žele postići ovim dokumentom, a to je uravnotežena dobna struktura stanovništva, odnosno postizanje stacionarnog stanovništva u Hrvatskoj, proizlazi iz dosadašnjih politika koje je Vlada provodila u okviru demografske revitalizacije. Prema sadašnjem indikativnom financijskom okviru, vrijednost trenutnih mjera strategije je oko 9,636 milijardi eura. Za provedbu te strategije do 2033. za prvi strateški cilj planiran je iznos od 8,439 milijardi eura, a za drugi strateški cilj iznos od 1,197 milijardi eura.

Možda ste propustili...