Magazin
TEMA TJEDNA: DEZINFORMIRANJE UOČI IZBORA

Tamara Kunić: Ulazimo u doba platformskog novinarstva
Objavljeno 10. veljače, 2024.
DR. SC. TAMARA KUNIĆ Asistentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija

Moć medija odavno je prepoznata kao ključan faktor u formiranju mišljenja javnosti. Povijest nas je u negativnom smislu o tome puno naučila, sjetimo se, primjerice, zloglasnog Josepha Goebbelsa... Gledajući širu i dublju sliku, jesu li za širenje dezinformacija najviše krivi mediji - pitali smo dr. sc. Tamaru Kunić, asistenticu na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija.



- Ne bih rekla da su za širenje dezinformacija najviše krivi mediji, ali svakako snose dio krivnje. Istraživanja posljednjih godina pokazuju kako se dezinformacije, ali i govor mržnje i netolerantne ideologije, najčešće šire u zatvorenim online grupama i na društvenim mrežama.

Problem nastaje kada tradicionalni mediji i portali počnu prenositi informacije s društvenih mreža ne držeći se jednog od osnovnih postulata novinarstva, a to je da informaciju treba provjeriti iz nekoliko izvora. Nažalost, svjedočimo tome da su online mediji prepuni informacija koje preuzimaju s društvenih mreža kako poznatih i slavnih, tako i političara, bez ikakve dodatne provjere i konteksta. Problem je i što vrlo često službene informacije dolaze s društvenih mreža, prenose se objave i statusi političara, te im se, bez obzira na to što nisu objavljene klasičnim, institucijskim priopćenjem za javnost, objavom u medijima daje legitimitet. Naravno, ne smijemo bježati od činjenice da postoji i medijski sadržaj koji se svrstava uz određenu političku opciju, oglašivače ili neke druge centre moći i koji odstupa od novinarske etike.

U čemu je zapravo "fatalna privlačnost", da se tako izrazim, dezinformacije (lažnih vijesti, alternativnih istina, pa i teorija urota...)? Što je zajedničko svim štetnim sadržajima koji kreiraju informacijski poremećaj u kojemu je građanima teško razlikovati vjerodostojnu informaciju od obmanjujuće ili lažne?

- U informacijske poremećaje spadaju dezinformacije, pogrešne informacije i zlonamjerne informacije. Dok su dezinformacije stvorene s namjerom da obmanu javnost, te često poslije budu upakirane u lažne vijesti, kojima je namjera da zavaraju čitatelje, pogrešne informacije su rezultat nenamjerne pogreške, no ljudi im vjeruju kao da su činjenice. Zlonamjerne informacije bile bi one koje su točne, ali plasirane s namjerom da se našteti nekoj osobi ili organizaciji. Istraživanje Instituta Reuters o stanju u medijima za 2023. godinu pokazalo je da društvene medije kao izvor vijesti koristi čak 52 posto ispitanika u Hrvatskoj, pa onda ne čudi ni količina dezinformacija, pogrešnih informacija i zlonamjernih informacija, koja im je dostupna preko digitalnih platformi.

Iako su velike platforme, poput Googlea, Mete i TikToka s Europskom unijom potpisale kodeks za suzbijanje dezinformacija, Europska komisija nedavno je izvijestila kako platforma X (bivši Twitter) ima posebno veliki broj objava koji šire obmanjujući i uznemirujući sadržaj. Ono što je zajedničko takvom sadržaju jest da je često vrlo atraktivno "upakiran", privlači pažnju senzacionalističkim naslovima, a građani lako nasjedaju na njihov sadržaj jer ga vrlo često vide na profilima svojih prijatelja, poznanika, influencera i medija kojima vjeruju te ga dobrovoljno šire, ne propitkujući izvore iz kojih dolaze niti dodatno provjeravajući informacije koje pročitaju.

S obzirom na globalno umreženo komunikacijsko 21. stoljeće, u kojem je dostupnost informacija i dezinformacija gotovo bezgranična, mnogi kažu da ljudsku pozornost brže i lakše zaokupe laži nego istina, medijsko žutilo i crnilo, sadržaj koji je kontroverzan, senzacionalistički... Vaš komentar?

- Komercijalno orijentirani mediji i tabloidi davno su shvatili da velike, atraktivne fotografije, skandalozni i šokantni tekstovi te ekskluzivne priče s kontroverzom u naslovu privlače publiku, a pojavom informativnih portala takva je praksa još ojačala, pa tako danas često kliknemo na tekstove koji imaju neki mamac u naslovu. Nažalost, vrlo često taj atraktivni naslov koji nas je privukao nema veze s tekstom. Neka predviđanja kažu da je ne samo tradicionalno novinarstvo u svom zalasku nego i ono na portalima te da je na pomolu novo, platformsko novinarstvo. Mediji će tako biti prisutni i čitat će se na platformama te stajati uz bok lažnim i neprovjerenim informacijama, a građani će nesumnjivo klikati i na jedne i druge. Ono što mora ostati posao novinara jest provjeravanje informacija, pružanje konteksta događaja i donošenje velikih, važnih i istraživačkih priča, po kojima će se profesionalni novinarski sadržaj na platformama razlikovati od onog lažnog, pogrešnog i senzacionalističkog.

Kad se govori o informacijama i dezinformacijama, politički aspekt također je nezaobilazna priča, i u globalnom i u lokalnom kontekstu. Koliko je politička scena danas inficirana dezinformacijama, lažnim vijestima, tzv. alternativnim istinama..., napose u širem propagandom u smislu?

- Jedan od najpoznatijih primjera u kojem je širenje dezinformacija odigralo veliku ulogu je izborna pobjeda DonaldaTrumpa, zatim Brexit, za koje neki autori tvrde da su bili rezultat planskog djelovanja trolova, odnosno ljudi koji su bili plaćeni da se infiltriraju na društvene mreže te da u zatvorenim grupama, forumima ili u komentarima čitatelja na informativnim portalima šire obmanjujuće informacije. Uoči izbora, u ratnim stanjima te u zemljama s krhkim demokracijama postoji stvarna opasnost od takozvanog mračnog sudjelovanja u stvaranju, dijeljenju i širenju opasnih dezinformacija koje u konačnici mogu utjecati i na donošenje odluka građana.

Iz EU-a stižu upozorenja kako je kampanja dezinformiranja golem izazov za Europu u ovoj godini. Uoči nadolazećih europskih izbora u lipnju diplomatska služba EU-a (EEAS) etablirala je posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija... Vaš komentar?

- Europska unija već nekoliko godina provodi projekt u koji su se uključile i velike platforme, a koji se bavi suzbijanjem govora mržnje, dezinformacija i online nasilja. U posljednjih nekoliko godina taj je projekt, u kojem sudjeluje i Hrvatska, pokazao određeni uspjeh. YouTube je tako u 2022. godini uspio ukloniti 90 posto sadržaja koji je sadržavao govor mržnje i neprihvatljivi govor, a najlošiji rezultat imao je X (Twitter), koji je uklonio oko 45 posto takvog sadržaja. Jedan od poticaja za suzbijanje dezinformacija na internetu svako je podatak Europske komisije da čak 63 posto mladih Europljana nailazi na lažne vijesti više od jednom tjedno, pa je nedavno taj takozvani Kodeks dobre prakse ojačan. Ono što je posebno važno je ideja o osmišljanju digitalnih alata koji bi pomagali građanima da otkrivaju lažni sadržaj, kao i edukacija građana o načinima provjere informacija, ali i formiranje više fact-checking organizacija koje bi neovisno o prijavi građana pregledale sadržaj objavljen u medijima i na platformama.

Koliko UI (AI) može dodatno utjecati na širenje dezinformacija? Sve se više govori o tzv. deepfake videozapisima stvorenima uz pomoć umjetne inteligencije, u kojima stvarni ljudi govore stvari koje zapravo nikad nisu rekli, u SAD-u su prepoznati kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti... Vaš završni komentar?

- Manipulacija fotografskim i videosadržajem nije novost, no umjetna inteligencija je omogućila da se sadržajem može manipulirati brže, lakše, da se takva manipulacija teže može detektirati, a društvene mreže omogućile su da se takav promijenjeni sadržaj može brzo, lako i, što je veoma važno, besplatno dijeliti neograničenom broju korisnika. Dezinformacije stvorene umjetnom inteligencijom svakako mogu imati utjecaj na građane, poput lažnog videa slovačkih političara koji se dogovaraju o kupnji glasova, a koji je pušten u javnost dan prije izbora.

Umjetna inteligencija neće nestati niti će se prestati koristiti za manipulacije, no važno je, kroz medijsku pismenost koja će pratiti trendove i tehnologiju, osvijestiti korisnike društvenih mreža i medija o izazovima koje donese moderni načini komunikacije te važnosti provjeravanja i propitkivanja informacija koje vide na internetu.  (D.J.)

(fotografija: Domagoj Kunić)

Europska unija već nekoliko godina provodi projekt u koji su se uključile i velike platforme, a koji se bavi suzbijanjem govora mržnje, dezinformacija i online nasilja...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana